Amir Papazi i Marija Vuković najbolji su atletičari u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Atletskog saveza.
Član Atletskog kluba Tempo u godini na izmaku osvojio je zlatnu medalju na Igrama malih zemalja Evrope u bacanju koplja 69,68, a njegov najvredniji rezultat u bacanju koplja – 73,91 metara, po WA tablicama vrijedi 1015 bodova. Papazi je taj rezultat, koji je ujedno njegov lični i crnogorski rekord, bacio na internacionalnom mitingu u Zagrebu, sa kojim je osvojio i prvo mjesto. Bio je petoplasirani na Ekipnom Prvenstvu Evrope - treća grupa (60.22), a 20. na Evropskom bacačkom kupu (70.39).
Članica Lovćena bila je finalista Svjetskog prvenstva u Tokiu u skoku u vis sa najboljim rezultatom sezone 192 centimetra. Marija je bila finalista i Evropskog prvenstva u dvorani i sa preskočenih 189 centimetara osvojila osmo mjesto. Trijumfovala je na Prvenstvu Balkana u dvorani u Beogradu, a osvojila je prva mjesta na Igrama malih zemalja Evrope u Andori, Ekipnom prvenstvu Evrope u Mariboru. Kao drugoplasirana završila je nastup na Prvenstvu Balkana na Volosu. U ovoj godini nastupila na 19 međunarodnih takmičenja, od čega osam u dvorani i 11 na otvorenom. Njen najbolji rezultat ostvaren na Svjetskom prvenstvu u Tokiu 1,92 vrijedi po tablicama WA 1140 bodova.
Najbolji juniori su Mihailo Roćenović (Mornar) i Anabela Mujovi (AK Sanja), a najbolji mlađi juniori članovi Tare Radovan Sošić i Anđelina Lašić. U pionirskoj konkurenciji za najbolje izabrani su Sergej Martinovic (Cetinje) i Olja Simićević (Tara).
Odlukom Upravnog odbora Specijalna priznanja dobiće Marija Bogavac (Jedinstvo), Anđela Drobnjak (Jedinstvo), Vesna Kljajević (Tara), Dragan Pešić (Lovćen) i Matija Vojvodić (Mornar).
Posebnim priznanjima biće nagrađena Anđela Đuranović (Sanja), dok će priznanja za ostvrene rezultate dobiti Ivan Kukuličič (Zeta 2012), Dijana Stanišić (Sparta), Stefan Džaković (Rudar), Boban Madžgalj (Orion), Miljan Kukuličić (Mornar), Enes Erović (Jedinstvo) i Uroš Kotlaja (Rudar).
Asocijacija atletskih veterana Crne Gore za najboljeg veterane izabrala je Aleksu Malikovića iz ulcinjsog Oriona Ulcinj i Radmilu Miladinović iz podgoričkog Milenijuma.
Upravni odbor je odlučio da Zlatnu plaketu ASCG dodijeli generalnom sponzoru Elektroprivredi Crne Gore i Specijalna priznanja Veselinu Petrušiću za njegov dugododišnji doprinos razvoju atletike u Crnoj Gori i Branislavu Maslovariću za jubiljej 50 godina rada u atletskom sportu.
Selektor atletske reprezentacije Osman Erović dobitnik je specijalnog priznanja Evropske atletike za njegov doprinos razvoju atletskog sporta kao trenera u Crnoj Gori.
Svečano proglašenje najboljih biće održano u četvrtak, 25. decembra, u 12 sati, u Sportskom i kulturnom centru Univerziteta Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

ASCG: Marija Vuković i Amir Papazi najbolji atletičari u ovoj godini

Crnogorska atletičarka Marija Vuković plasirala se u finale Svjetskog Prvenstva u Tokiju.
Marija je uspješno preskočila prvu prepreku od 1,83 metra. Vrlo lako je iz prvog pokušaja, preskočila je i 1,88 metara dok je visinu 1,92 metara preskočila iz trećeg pokušaja.
Finale je zakazano za nedjelju.

500x500

1250x600

1084x550

Marija Vuković u finalu Svjetskog prvenstva

Glavni grad Japana, Tokio, 
po drugi put u svojoj istoriji, biće domaćin Svjetskog prvenstva u atletici, koje se održava od 13. do 21. septembra, a na kojem će Crnu Goru predstavljati Marija Vuković, saopšteno je iz ASCG.
Prvenstvo će okupiti preko 2.000 sportista iz oko 200 zemalja.&nbsp;
- Na smotri najvećih asova svjetske atletike, biće i crnogorska rekorderka u skoku u vis, Marija Vuković, koja se kvalifikovala za šampionat zauzevši 25. poziciju na rang listi najboljih skakačica Svijeta u disciplini skok u vis. U ovoj disciplini, po rezultatima i bodovima Svjetske atletike, kvalifikovalo se 36 takmičarki- kazali su iz ASCG.
Iz Atletskog saveza podsjećaju da je Marija ove godine imala izvanrednu sezonu, postigavši sjajne rezultate, koji su je uvrstili da bude učesnica najvećeg planetarnog atletskog događaja.
- Podsjećamo da je Marija tokom ove godine imala seriju sjajnih rezultata, gdje je već na početku godine, 29. januara, na Svjetskom međunarodnom dvoranskom atletskom mitingu u Beogradu, osvojila drugo mjesto sa 190 cm, a zatim je 15. februara, na dvoranskom prvenstvu Balkana za seniorke u Beogradu, osvojila zlatnu medalju u skoku u vis. Marija je osvojila 8. mjesto na Prvenstvu Evrope u dvorani u Holandijil - Apeldronu, koje je održano od &nbsp;6. do &nbsp;9. marta. Na Prvenstvu Balkana za seniore/ke &nbsp;u Volosu- Grčka &nbsp;(26. i 27. jula), osvojila je srebrnu medalju sa preskočenih 191 cm. Na igrama malih zemalja Evrope, u Andori &nbsp;( 27. -31. maj), osvojila je ubedljivo bez konkurencije prvo mjesto sa 185 cm . U Pljevljima, 20. jula, na šampionatu Crne Gore, bez konkurencije, osvojila je prvo mjesto i zlatnu medalju sa 185 cm, dok je 7. avgusta na 4. Međunarodnom atletskom mitingu u Beogradu, osvojila prvo mjesto sa preskočenih 190 cm i 24. avgusta na međunarodnom atletskom mitingu, Klaverblad u Holandiji, osvojila je drugo mjesto sa 191cm- kazali su.
Svi ovi rezultati, ističu iz ASCG, &nbsp;donijeli su dovoljno bodova, da Marija Vuković, bude siguran učesnik ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva.
&nbsp;Na ovom šampionatu, sa Marijom Vuković, biće i njen trener, Grk Dimitrios Vasilikos.&nbsp;
- Ovo je izuzetan uspjeh za crnogorsku atletiku, jer ima predstavnika na Svjetskom atletskom prvenstvu sa ispunjenom kvalifikovanom normom, što još jednom potvrđuje da je crnogorska atletika tokom ove godine ostvarila sjajne rezultate na svim takmičenjima od prvenstva Balkana i Evrope gdje je imala svoje predstavnike sa ispunjenim normama &nbsp;i na kraju preko Marije ostvarila normu za učešće na Svetskoj sceni u konkurenciji seniora- zaključuje se u saopštenju ASCG.

Marija Vuković biće jedini predstavnik Crne Gore na SP u Japanu

Crnogorska atletičarka Marija Vuković kao drugoplasirana završila je nastup u skoku u vis na atletskom mitingu u holandskom Klaverbladu.
Do pobjedničkog postolja došla je skokom od 191 centimetar.
Pobijedila je Belgijanka Meril Maes sa preskočenih 197 centimetara.
Istu visinu kao Vuković, ali ostvrenu iz više pokušaja, imale su Una Strancev iz Španije i Brit Virman iz Holandije.

Vuković srebrna na mitingu u Holandiji

Crnogorska atletičarka Marija Vuković kao osmoplasirana završila je nastup u finalu skoka u vis na dvoranskom prvenstvu Evrope u holandskom Apeldronu.
Vuković je u finalu preskočila 185 centimetara.
U kvalifikacijama preskočila je ljestvicu na 189 centimetara.
U finalu iza Marije kao deveta plasirala se Mađarica Lilijanna Batori sa preskocenih 180 centimetara.
Prvo mjesto osvojila je Ukrajinka Jaroslava Mahučih sa preskočenih 199 centimetara.
Srebrna je bila Angelina Topić iz Srbije (195), dok je bronzanu medalju osvojila Šveđanka Engla Nilson (192).

Vuković osmoplasirana u finalu

Crnogorska atletičarka Marija Vuković nastupiće danas u finalu skoka u vis na dvoranskom prvenstvu Evrope u holandskom Apeldronu.
Vuković je nastup u finalu izborila skokom od 189 centimetara u kvalifikacijama.
Kvalifikacioni dio završila je kao šestoplasirana.
Finale skoka u vis planirano je za 17:05 sati.

Marija Vuković u finalu EP

Crnogorska atletičarka Marija Vuković je u finalu &nbsp;Evropskog dvoranskog prvenstva &nbsp;skoku u vis sa preskočenih 189cm, saopšteno je iz Atletskog saveza Crne Gore.
&nbsp;Podsjećamo, Evropsko &nbsp;dvoransko Prvenstvo u dvorani održava od 6. do 9. marta u Apeldron Holandiji. Evropsko prvenstvo okupilo je više &nbsp;od 700 sportista iz 46 država &nbsp;Evrope, koji &nbsp;se takmiče u nizu atletskih događaja u kultnoj Omnisport areni.
&nbsp;- Marija je u kvalifikacijama skoka uvis preskočila &nbsp;visinu &nbsp;od 189cm i zauzela 6 mjesto i ovih skokom kvalifikovala se &nbsp;u Finale Evropskog dvoranskog Prvenstva medju osam najboljih- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Finale skoka u vis &nbsp;planirano je &nbsp;da se odrzi poslednjeg dana 9.marta u 17:05 časova.
Sa &nbsp;Marijom na šampionatu je njen trener Grk Vasilikos Dimitrios.
- &nbsp;Ovo je ujedno i prvi put da se prvenstvo održava u dvorani u Holandiju od 1989. godine. Događaj na licu mesta prati oko 30.000 gledalaca, kao i oko 66 miliona gledalaca putem TV prenosa- podsjećaju iz ASCG.
&nbsp;Mariju ove godine pored ovog očekuje veliki broj takmicenja na otvorenom zakljucno sa Svjetskim prvenstvom u Japanu koje je na programu u Tokiju od 13-21.septembra.

Marija Vuković u finalu EP: preskočila 189cm

Crnogorska atletičarka Marija Vuković nastupiće danas na dvoranskom prvenstvu Evrope u holandskom Apeldornu.
Kvalifikacije za skok u vis počeće u 11 sati.
Vuković će biti jedini predstavnik Crne Gore na tom šampionatu.
Finale je planirano za nedjelju u 17 sati i pet minuta.
Sa Marijom Vuković u Holandije i njen trener Grk Vasilikos Dimitrios.

Vuković danas na zaletištu na EP u Apeldornu

Crnogorska atletičarka Marija Vuković nastupiće sjutra na dvoranskom prvenstvu Evrope u holandskom Apeldornu. 
 
Kvalifikacije za skok u vis počeće u 11 sati. 
 
Marija će biti jedini predstavnik Crne Gore na tom šampionatu. 
 
Finale je planirano za nedjelju u 17 sati i pet minuta. 
 
Sa Marijom Vuković u Holandiju otputovao je njen trener Grk Vasilikos Dimitrios.

Marija Vuković sjutra na EP u Apeldornu

Prošlog vikenda u Atini je održano 39. dvoransko seniorsko Prvenstvo Grčke za &nbsp;2025. godinu. &nbsp;Naša atletičarka Marija Vuković, nastupila je u disciplini skok u vis na prvenstvu Grčke , gdje je &nbsp;skočila 183cm &nbsp;koliko je skočila i grkinja Tatjana Gusin koja je u Beogradu na prvenstvo Balkana osvojila drugo mjesto iza Marij, saopšteno je iz Atletskog saveza.
- Danas su zatvorene liste učesnika Evropske atletike za predstojeće Evropsko Prvenstvo u dvorani koje se održava od &nbsp;6. do &nbsp;9. marta u Holandiji. Na listi učesnika &nbsp;u skoku uvis kvalifikovala se crnogorska rekorderka Marija Vuković i biće jedina učesnica iz Crne Gore na šampionatu. Sa Marijom će biti i njen trener Grk Vasilikos Dimitrios. Evropsko prvenstvo okupiće više od 700 sportista iz cijele Evrope, koji će se takmičiti u nizu atletskih događaja u kultnoj Omnisport areni- navodi se u saopštenju ASCG.
Kako su istakli, Marija će skakati kvalifikacije skoka uvis drugog dana takmičenja, 7. marta u 11 sati, a finale će se održati 9. marta u 17 časova.
- Marija ove sezone već ima preskočenih 190cm, što je odličan rezultat za početak sezone, gdje je ove godine očekuje veliki broj takmičenja na otvorenom zaključno sa Svjetskim prvenstvom u Japanu koje je na programu u Tokiju od 13-21. septembra- zaključuju u saopštenju.

ASCG: Marija Vuković osvojila prvo mjesto i kartu za Evropsko dvoransko prvenstvo u Holandiji

Iza zvanične priče o rekordnim platama i rastu životnog standarda u 2025. ostala je ekonomska stvarnost u kojoj su inflacija, rast cijena nekretnina, pad stranih investicija i sve izraženija fiskalna ograničenja poništili efekat nominalnog rasta prihoda. Crnogorska ekonomija ulazi u 2026. godinu sa nizom strukturnih slabosti – visokom uvoznom zavisnošću, nedovoljnom konkurencijom na domaćem tržištu, nepovoljnom strukturom investicija i budžetom koji raste brže od same ekonomije.
Osnivač i vlasnik BI Consultinga i glavni analitičar Top Business Montenegro inicijative Ratko Nikolić u razgovoru za Portal Analitika govori o tome zašto je inflacija u Crnoj Gori viša nego u eurozoni, zašto pad cijena nekretnina ne bi bio dobar scenario, kakve rizike nose budžetska politika i novo zaduženje, ali i zašto pitanje aerodroma, energetike i investicija zahtijeva racionalan, a ne politički pristup.
<h2>Nominalno veći dohodak nije donio stvarni rast životnog standarda</h2>
Analitika: Šta je razlog zbog kojeg je u našoj zemlji inflacija veća nego u eurozoni? Koje mjere je Vlada mogla da preduzme i šta dugoročno treba uraditi? Da li u 2026. možemo očekivati smanjenje inflacije?
Nikolić: Pokazatelji životnog standarda su mjerljive i uporedive kategorije i one ne pokazuju da nam je prosječan standard značajno povećan u odnosu na prosječan standard građanina EU, a posebno ne u mjeri u kojoj nam je rastao dohodak.&nbsp;
Razlog za to je visoka inflacija, koja je i u godini za nama bila veća nego u EU zoni. Naime, kao uvozno zavisna ekonomija sa izuzetno visokim negativni platnim bilansom, jasno je da na nivo inflacije u Crnoj Gori utiče svaki inflatorni talas iz zemalja od kojih najviše uvozno zavisimo. Međutim, povećanje prihoda domaćeg stanovništva, kao i značajan priliv stranih građana jače kupovne moći, ojačali su u prethodnom periodu domaću tražnju, te su, u uslovima ograničene konkurentnosti, doprinijeli da domaća inflacija bude veća od prosječne u EU. Visoka inflacija je realno umanjila kupovnu moć nominalno uvećanog dohotka, što je negativno uticalo na realni rast prosješnog standarda građana.
Na srednji rok, stabilnost cijena se može postići prije svega kroz veću konkurentnost na domaćem tržištu roba i usluga, a do nje se dolazi kreiranjem poželjnog i predvidivog poslovnog ambijenta, privlačnog i za domaće i za strane investitore, sa jasnim pravilima igre i uz punu pravnu sigurnost i ravnopravnst svih učesnika. Čini mi se da u prethodnom periodu nije dovoljno urađeno na tom planu, te ne očekujem značajne promjene u narednoj godini na strani ponude.&nbsp;
Što se tiče tražnje, moguće je da će manji broj stranih građana prouzrokovati nešto manju tražnju van sezone, s tim da ćemo se tokom sezone, vjerujem uspješne, opet suočiti sa većim pritiskom na cijene posebno u izrazito turističkim sredinama. Svakako, to je bolji scenario nego da dodatne tražnje nema ili da turistička sezona ne bude uspješna, jer bi u tom slučaju cijene možda bile stabilne, ali bi poslovanje privrede bilo ugroženo.
<h2>Pad cijena nekretnina može izazvati krizu</h2>
Analitika: Cijene nekretnina bilježe rekordne vrijednosti u 2025. To je ujedno i najveći skok od 2020. Šta možemo učekivati u godini pred nama kada je riječ o cijeni nekretnina, da li može doći do stagnacije cijena ili eventualnog pojeftinjenja? Koji faktori će uticati na to?
Nikolić: Uz ostale faktore na strani tražnje za nekretninama, koji su dominantno vezani za demografska kretanja, rastu cijena nekretnina značajno doprinosi obezvrijeđivanje novca kroz inflaciju i realni nedostatak drugih opcija za investiranje.&nbsp;
Naime, u uslovima inflacija, građani su svjesni da njihov novac gubi vrijednost, žele ga investirati. Kamatne stope na štednju su niske, ulaganja u nove ili postojeće biznise izgleda da djeluje rizično i neprivlačno, a ulaganje u nekretnine se pokazalo kao najstabilnije...&nbsp;
Plasirajući višak svoje likvidnosti u kupovinu nekretnina građani i sami doprinose skoku cijena i to je jedan krug koji na srednji rok može izazvati krizu na tržištu nekretnina. S druge strane, iako mnogi priželjkuju pad cijena na tržištu nekretnina, to nije pozitivan scenario jer to bi moglo dovesti do krize koja bi bi se manifestovala na način da, na primjer, mnogi od započetih objekata ne budu završeni, što ne bi bilo dobro ni za jednu stranu. Generalno, mislim da u oblasti nekretnina fali malo više regulacije, kao i adekvatan poreski tretman viška stambenog prostora.
<h2>Bez emocija analizirati budućnost upravljanja aerodromima</h2>
Analitika: U 2025. u fokusu ekonomskih zbivanja bio je i tender za davanje Aerodroma pod koncesiju. Da li je davanje Aerodroma pod koncesiju ekonomski opravdan? Šta će to značiti za našu ekonomiju i za crnogorski turizam?
Nikolić: Pitanje upravljanja aerodromima je značajno pitanje za Crnu Goru, posebno ako se ima u vidu značaj avio povezanosti za našu ekonomiju, a posebno na njegov najznačjniji segment - turizam.&nbsp;
Stoga, upravljanje našim aerodromima zbilja nema samo uži, mikroekonomski aspekt, već i "nešto više". To "više" možemo vidjeti i u postojećim uslovima i zapitati se: koliko nam pozitivni poslovni rezultati Aerodroma Crne Gore u tekućoj godini znače ako je iskustvo putnika koji bar jednom slete ili polete na/sa podgoričkog ili tivatskog aerodroma takvo da požele da ga nikad više ne ponove, ako nas kao turističku destinaciju po tom iskustvu pamte ili takvo iskustvo prenose?&nbsp;
Upravo u tom kontekstu i bez emocija treba analizirati i budućnost upravljanja aerodromima. Lično, iz mnoštvo razloga, nemam povjerenja u državu kao nosioca biznisa u oblastima u kojima postoji interes i pozitivno iskustvo vođenja posla od strane privatnih kompanija.&nbsp;
Zato mislim da naša država, u novom tenderskom procesu, treba da jasno definiše svoje ciljeve i obezbijedi mehanizme za njihovo ostvarenje, te u tim okvirima nađe iskusnog koncesionara koji će prepoznati i svoje interese da te ciljeve ispuni.&nbsp;
Mislim da je postojeći, višegodišnji i po mnogo čemu kontraverzni tenderski proces, previše opterećen negativnim nasljeđem da bi se nakon svega mogao smatrati uspješnim, bez namjere da uvrijedim najupornije učesnike koji su ostali do kraja u procesu.
<h2>Investicije u nekretnine stvaraju zarobljeni kapital</h2>
Analitika: U Crnoj Gori i ove godine nastavljen je trend pada stranih direktnih investicija. Koliko tome doprinosi politička nestabilnost? Koje konkretne reforme i signali bi mogli vratiti kredibilne investitore?
Nikolić: Osim što imamo pad stranih direktnih investicija, važno je napomenuti da već godinama imamo i vrlo nepovoljnu strukturu tih investicija, s obzirom na to da se veći dio odnosi na ulaganje u nekretnine.&nbsp;
Upitna dugoročna održivost ove industrije, koja nakon izgradnje nekretnine i iskorišćenosti prostora kao bitnog rezursa, za rezultat ima na neki način zarobljeni kapital koji ne proizvodi novu vrijednost, dodatno se problematizuje činjenicom da značajno povećava naš trgovinski deficit (većinu materijala uvozimo) i ne doprinosi domaćoj zaposlenosti jer na građevinama uglavnom rade strani radnici.&nbsp;
Sve to znači da su dodatni efekti od ovih investicija na našu ekonomiju minorni, posebno u poređenju kada bi te investicije bile neki proizvodni kapaciteti koji bi zapošljavali domaću radnu snagu i bili usmjereni na supstituciju uvoza ili izvoz. Ohrabrivanje željenih investicija kroz poreski stimulans bi bilo vrlo korisna mjera.
Da bi privukli nove strane investitore, najbolje je slušati domaće investitore i strane koji su već tu. Stepen njihovog zadovoljstva je najbolja preporuka svakom novom investitoru da dođe i investira u našu privredu.
<h2>Vlada nema puno opcija u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani&nbsp;</h2>
Analitika: Iako su iz Vlade najavljivali nastavak programa Evropa sad, ministar finansija nedavno je saopštio da se ne radi na uspostavljanju programa Evropa sad 3. Usvojen je i budžet za 2026. U tom kontekstu, šta nas čeka u 2026, možemo li očekivati rezove i nepopularne fiskalne mjere? Koji dio javne potrošnje je najizloženiji i koje alternative postoje?
Nikolić: Budžet za 2026. godinu jeste nominalno manji, ali samo zbog smanjenih finansijskih transakcija. Po gotovo svim ključnim pozicijama izvornih prihoda i rashoda, budžet je veći nego prethodne godine, pri čemu su stope povećanja pojedinih pozicija značajno veće od projektovane stope rasta ekonomije. Na čemu se temelji taj optimizam u naplati budžetskih prihoda i koliko je realan, ostaje nam da vidimo.&nbsp;
S obzirom na to da je oko 80% budžetskih rashoda u značajnoj mjeri obavezujuće, što znači da je u kratkom roku teško očekivati krupnije rezove, te Vlada nema puno opcija da reaguje u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani.&nbsp;
S druge strane, novim zaduženjima, koja rastu znatno brže od realnog rasta BDP-a i domaće produktivnosti, jednom mora doći kraj, pa se nameće pitanje srednjoročne fiskalne održivosti na ovom nivou poreskih stopa. Tu prije svega mislim na stopu PDV, koji čini preko 50% izvornih prihoda budžeta i smatram da će u narednim godinama sa svakim eurom dodatnih mandatornih budžetskih rashoda, pritisak na povećanje opšte stope PDV biti sve veći.
Što se tiče nekog mogućeg programa "Evropa sad 3", pretpostavljam da to može biti neki set sanacionih mjera nad posljedicama prethodnih, tzv. programa Evropa sad 1 i 2, koji su bili samo administrativno ispunjavanje predizbornih obećanja po svaku cijenu, bez analize i bez sagledavanja kako će te mjere uticati, prije svega na održivost finansiranja i kvalitet našeg zdravstvenog i penzionog sistema, kao i na naš ukupni ekonomski sistem.
<h2>Rezerve bi trebalo stvarati štednjom, ne samo novim dugom</h2>
Analitika: Usvojena je i Odluka o zaduženju za 2026, a predviđeno je zaduženje od 500 miliona i mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura radi refinansiranja postojećeg duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2027. i 2028. Po kojim uslovima se Crne Gore može zadužiti i kako će to uticati na javne finansije?&nbsp;
Nikolić: Najavljena zaduženja u 2026. godini u obimu od 500 miliona odgovaraju iznosu kapitalnog dijela budžeta i izonosa potrebnog za plaćanje dugova i kamata koje dospijevaju tokom 2026.&nbsp;
Iako nije planirano da se koriste za tekuću potrošnju, činjenica da javne finansije godinama nijesu u stanju da finansiraju ni euro kapitalnih ulaganja, kao ni da vrate euro duga ili kamata iz sopstvenih sredstava, ne može biti razlog za zadovoljstvo.
Prostor za eventualno zaduženja u cilju kreiranja fiskalne rezerve za narednu godinu je razumno, s obzirom na to da je 2027. zahtjevna u tom pogledu. Ipak, bio bih srećniji kada bismo bili u mogućnosti da dio tih rezervi kreiramo uštedama na rashodnoj strani budžeta i time pošaljemo poruku sadašnjim i budućim kreditorima da radimo na tome da budemo u stanju da bar dio zaduženja vraćamo iz sopstvenih sredstava, a ne jedino i isključivo iz novih zaduženja. Uostalom, prije ili kasnije, kreditori će to i zahtijevati od nas.
<h2>Sve što se planira na bazi jeftine struje neko mora da plati&nbsp;</h2>
Analitika: Od januara 2026. EU je predvidjela početak primjene mehanizama za prekogranično usklađivanje emisija ugljen-dioksida kojim se nameće dodatni trošak na uvoz električne energije proizvedene iz uglja iz zemalja koje nijesu članice EU. Koliko to realno može uticati na cijenu električne energije u Crnoj Gori i koji su mogući kanali poskupljenja?
Nikolić: Direktna posljedica primjene novih propisa će biti dodatne dažbine na struju koja se izvozi, a koja se proizvodi iz fosilnih goriva, što će smanjiti mogućnost njene prodaje na ino tržištu.&nbsp;
Imajući u vidu da se niska cijena električne energije za domaće potrošače nadoknađuje jednim značajnim dijelom i izvozom po tržišnim cijenama, primjena novih propisa će sigurno pojačati pritisak na domaću cijenu električne energije.
A i nevezano za to, činjenica je da je cijena električne energije u Crnoj Gori izuzetno niska, što u jednoj značajnoj mjeri, kratkoročno, ublažava socijalnu situaciju građana, ali na srednji i dugi rok značajno iscrpljuje Elektroprivredu Crne Gore.&nbsp;
Istina, potencijal ove kompanije je i dalje značajan, te ona i dalje bez većih problema obezbjeđuje eksterno finansiranje novih projekata, no takva pozicija ne može trajati dovijeka. S toga je neophodno imati jasnu strategiju cijena električne energije, definisati jasan cilj šta se politkom niskih cijena električne energije želi postići i u kom roku se ciljevi mogu ostvariti, pod uslovom da sve to naša elektroenergetka kompanija može izdržati.&nbsp;
Jer, moramo biti svjesni da sve što se planira na bazi jeftine struje, bilo da se radi o socijalom aspekstu prema građanima, bilo da se radi o privlačenju određenih industrija kojima je električna energija značajan input, sve su to troškovi koje neko mora da plati. A ako niko ne plati, platiće ih naša najveća elektroenergetska kompanija.

Nikolić: Godinama se zadužujemo da bismo vraćali dugove i kamate, "Evropa sad 3" može biti samo sanacija prethodnih grešaka

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru veoma hladno, promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana u slabljenju.
U jutarnjim satima na primorju slab, a u kontinentralnim predjelima umjeren i jak mraz.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 16 do nula, najviša dnevna od minus osam do sedam stepeni.

Danas na jugu pretežno sunčano, na sjeveru veoma hladno

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Tag: marija-vukovic