Predsjednica Banke hrane Crne Gore Marina Medojević upozorila je povodom Međunarodnog dana djeteta, koji se obilježava 20. novembra, da djeca koja odrastaju u porodicama ispod ili na granici siromaštva ne mogu ostvariti osnovna prava garantovana međunarodnim dokumentima.
Medojević je podsjetila da je Međunarodni dan djeteta ustanovljen 1954. godine, te da se istog datuma obilježava i potpisivanje Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, čija je potpisnica i Crna Gora.
- Za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori granica siromaštva iznosi 589 eura. Djeca koja žive u takvim uslovima uskraćena su za garantovana prava iz Konvencije o pravima djeteta, kao i iz evropskih standarda zaštite djece - navela je Medojević.
Ona je naglasila da Crna Gora, na putu ka Evropskoj uniji, mora unaprijediti instrumente borbe protiv dječijeg siromaštva, marginalizacije i socijalne isključenosti. Ključnim smatra obezbjeđivanje jednakog pristupa obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, adekvatnom stanovanju i kvalitetnoj ishrani za svako dijete.
Prema njenim riječima, brojni građani u stanju socijalne potrebe ostaju van sistema pomoći zbog rigidnih kriterijuma, dok postojeće socijalne mjere ne prate rast troškova života.
- Nemamo dovoljno besplatnih servisa za porodice u stanju socijalne potrebe. Materijalna pomoć i socijalni programi nijesu usklađeni s realnim troškovima života - poručila je Medojević.
Istakla je da rješenje siromaštva leži u ciljanoj, a ne univerzalnoj podršci, jer opšte mjere najmanje pomažu najugroženijima.
- Podrška porodicama sa djecom koja žive u ili ispod linije siromaštva mora biti značajno veća. Besplatni vrtići, produženi boravak, topli obroci, subvencionisano stanovanje i vaučeri za obrazovanje primjeri su mjera koje mogu dati rezultate - &nbsp;navela je.
Naglasila je i da je progresivan sistem pomoći jedini način da se umanje velike socijalne razlike među djecom, jer „što je porodica siromašnija, pomoć države i lokalnih zajednica mora biti veća“.
Medojević je zaključila da se problemi siromaštva ne mogu riješiti bez snažne međuresorne i međusektorske saradnje, u kojoj bi učestvovale državne institucije, lokalne samouprave, civilno društvo i same zajednice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Medojević: Siromaštvo djeci uskraćuje osnovna prava

Uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina bilo je korisno, ali je tu mjeru potrebno redovno prilagođavati troškovima života koji rastu, poručila je predsjednica Banke hrane, Marina Medojević.
Ona je, u saopštenju povodom 1. juna - Međunarodnog dana djece, navela da dobro osmišljeni sistemi socijalne zaštite mogu izvući djecu iz siromaštva, olakšati pristup uslugama i mogućnostima i ublažiti posljedice koje bi djecu i njihove porodice mogle gurnuti u siromaštvo.
Kako je saopšteno iz Banke hrane, Medojević je ukazala da širom svijeta 333 miliona djece živi u ekstremnom siromaštvu.
- Djeca su u dvostruko većem riziku od ekstremnog siromaštva nego odrasli - dodala je Medojević.
Ona je kazala da je u Evropskoj uniji (EU), tokom prošle godine, 19,5 miliona djece bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.
- Broj djece (0 do 17 godina) u Crnoj Gori, sredinom 2023. godine, je 135.593 ili 21,7 odsto od ukupnog broja stanovnika - kaže se u saopštenju.
Navodi se da prema posljednjim dostupnim podacima iz prošle godine Uprave za statistiku, nastalih tokom 2023, stopa rizika od siromaštva djece iznosi 27,6 odsto.
Prema riječima Medojević, siromaštvo ne predstavlja samo nedostatak novca, već i nedovoljan pristup zdravstvenim, obrazovnim i uslugama socijalne i dječje zaštite.
- Uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina u Crnoj Gori bilo je korisno, ali je ovu mjeru potrebno redovno prilagođavati troškovima života koji rastu - ukazala je Medojević.
Ona je rekla da, pored univerzalnog dječjeg dodatka, država mora uzeti u obzir i ugroženost djece kojoj je potrebna dodatna podrška.
- Ona mora biti kako materijalna, tako i u uslugama - dodala je Medojević.
Kako je navela, određivanje adekvatnog nivoa dodatka mora uzeti u obzir veličinu domaćinstva, broj djece, lokalne cijene i zarade.
Medojević je poručila da je potrebno osigurati dodatnu podršku najugroženijoj djeci.
Ona je istakla da su ključne kvalitetne usluge djeci i njihovim porodicama, na nacionalnom i lokalnom nivou.
Medojević je kazala da je, u posljednje tri godine, socijalna pomoć u Crnoj Gori porasla manje od 20 eura po osobi.
Za to vrijeme, kako je rekla, minimalne plate su prosječno porasle oko 300 posto (sa 225 na 600 eura), koliko su uvećane i najniže penzije (sa 150 na 450 eura).
- Mjesečni iznos socijalne pomoći, koja se službeno naziva materijalno obezbjeđenje porodice (MOP), a jedina je namijenjena siromašnima, za jednu osobu iznosi 94 eura, četvoročlanu porodicu 160 eura, a za porodice sa pet i više članova (maksimalni iznos) 179 eura - navodi se u saopštenju.
Ti iznosi su, kako je istakla Medojević, tri puta manji od “linije siromaštva”, koju je izračunala državna Uprava za statistiku Monstat, a koja je za jednu osobu 280 eura, a za četvoročlanu porodicu 589 eura.
Ona je ukazala da je godišnje socijalno primanje namijenjeno siromašnima (MOP) jednako mjesečnom primanju ministra ili poslanika.
- Crna Gora na putu ka EU mora se pridržavati Evropskog stuba socijalnih prava - rekla je Medojević, dodajući da je Unija taj stub definisala kroz 20 načela koje bi svaka država članica trebalo da ispuni.
Kako je kazala, jedno od njih je da "sva djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva, dobru njegu i obrazovanje", dok odrasli imaju pravo na osnovne stvari potrebne za život.
Medojević je rekla da u načelima EU piše da oni koji nemaju posao imaju pravo na naknadu za nezaposlene u iznosu koji će im priuštiti osnovne stvari za život, kao i da osobe koje sebi ne mogu priuštiti osnovne usluge imaju pravo na dodatnu pomoć Vlade.
- U Crnoj Gori ne postoji nadoknada za nezaposlene, čak ni ako su decenije proveli na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Od čega će oni živjeti u starosti, penziju neće steći, izgleda ne interesuje nosioce vlasti - navela je Medojević.
Ona je kazala da djeca koja rastu u tim porodicama spadaju u najugroženiju u državi.
- Posebnu težinu dodaje ako su u pitanju jednoroditeljske, ili porodice sa više djece. Siromaštvo u tim porodicama prelazi 40 odsto. Nijesu ovo samo brojevi, ovo su ljudske sudbine - kaže se u saopštenju.
Kako je istakla Medojević, da bi svako dijete ostvarilo svoj potencijal i prava, Crna Gora mora da smanji siromaštvo djece i osigura da sva djeca imaju pristup kvalitetnom obrazovanju, zdravstvenoj i zaštiti od svih oblika nasilja.
- Međusektorska intervencija, koja bi obuhvatila i poboljšane mehanizme za rad sa porodicom i lokalnom zajednicom i davanja iz oblasti socijalne zaštite za porodicu i djecu, bila bi dobra strategija za smanjenje višedimenzionalnog siromaštva - navela je Medojević.

Medojević: Dobro osmišljeni sistemi socijalne zaštite mogu spriječiti siromaštvo djece

U Crnoj Gori se godišnje baca oko 50.000 tona hrane. Nemamo nikakvu strategiju koja bi napravila pomak u podizanju javne svijesti i edukaciji stanovništva, ali i na stvaranju mehanizama koji bi doprinijeli da se hrana manje baca i dolazi brže do onih kojima je potrebna &nbsp;- kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Banke hrane Marina Medojević.
Siromaštvo je kod nas, kako ističe, izraženo.&nbsp;
- Imamo više od 20 odsto siromašnih, posebno 27 odsto djece, tako da je pravi zločin bacati hranu, a posebno sada u 21. vijeku kad postoje različiti mehanizmi, oprobani recepti koji daju rezultate, kako bi se ta hrana spasila. Ne samo da se radi o uštedi vezano za smanjenje siromaštva, nego se radi o zaštiti životne sredine i ekologije, a prije svega to je moralni čin. Bacanje hrane je iz ekonomskih, ekoloških, a najviše moralnih razloga je neprihvatljivo - kategorična je Medojević.
Ljudi zbog brzog tempa života kupuju prekomjernu količinu hrane koju čuvaju u nesigurnim uslovima, dodajući da su to najčešći uslovi što se u domaćinstvima baca hrana.
- Najveća količina hrane, čak 50 odsto, je bačena u domaćinstvima. Čitav lanac, od samog polja, distribucije, trgovina, ugostiteljstva, svugdje se hrana baca. Sam Evropski parlament je još 2012. godine izglasao Deklaraciju protiv bacanja hrane, onda su se države jedna po jedna oslobađale PDV-a na doniranu hranu, da bi sad više zemalja imalo te zakone o zabrani i sprečavanju bacanja hrane, koje sa sobom nosi i sankcije. Francuska je to uradila već 2019, onda Italija, a sada vidimo da Slovenija radi na tome. To je jedan odgovoran odnos kako bi se prosto natjerali oni koji su u lancu snabdijevanja, transporta i distribucije, plasiranja te hrane, kao dostavljači, ali i trgovački lanci, veliki marketi da su obavezi da doniraju humanitarnim organizacijama kako bi ta hrana pravovremeno stizala do onih koji su u stanju potrebe - zaključila je Medojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DClqT-mzunOA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Medojević: U Crnoj Gori se godišnje baca oko 50.000 tona hrane, to je najviše iz moralnih razloga neprihvatljivo

Iza zvanične priče o rekordnim platama i rastu životnog standarda u 2025. ostala je ekonomska stvarnost u kojoj su inflacija, rast cijena nekretnina, pad stranih investicija i sve izraženija fiskalna ograničenja poništili efekat nominalnog rasta prihoda. Crnogorska ekonomija ulazi u 2026. godinu sa nizom strukturnih slabosti – visokom uvoznom zavisnošću, nedovoljnom konkurencijom na domaćem tržištu, nepovoljnom strukturom investicija i budžetom koji raste brže od same ekonomije.
Osnivač i vlasnik BI Consultinga i glavni analitičar Top Business Montenegro inicijative Ratko Nikolić u razgovoru za Portal Analitika govori o tome zašto je inflacija u Crnoj Gori viša nego u eurozoni, zašto pad cijena nekretnina ne bi bio dobar scenario, kakve rizike nose budžetska politika i novo zaduženje, ali i zašto pitanje aerodroma, energetike i investicija zahtijeva racionalan, a ne politički pristup.
<h2>Nominalno veći dohodak nije donio stvarni rast životnog standarda</h2>
Analitika: Šta je razlog zbog kojeg je u našoj zemlji inflacija veća nego u eurozoni? Koje mjere je Vlada mogla da preduzme i šta dugoročno treba uraditi? Da li u 2026. možemo očekivati smanjenje inflacije?
Nikolić: Pokazatelji životnog standarda su mjerljive i uporedive kategorije i one ne pokazuju da nam je prosječan standard značajno povećan u odnosu na prosječan standard građanina EU, a posebno ne u mjeri u kojoj nam je rastao dohodak.&nbsp;
Razlog za to je visoka inflacija, koja je i u godini za nama bila veća nego u EU zoni. Naime, kao uvozno zavisna ekonomija sa izuzetno visokim negativni platnim bilansom, jasno je da na nivo inflacije u Crnoj Gori utiče svaki inflatorni talas iz zemalja od kojih najviše uvozno zavisimo. Međutim, povećanje prihoda domaćeg stanovništva, kao i značajan priliv stranih građana jače kupovne moći, ojačali su u prethodnom periodu domaću tražnju, te su, u uslovima ograničene konkurentnosti, doprinijeli da domaća inflacija bude veća od prosječne u EU. Visoka inflacija je realno umanjila kupovnu moć nominalno uvećanog dohotka, što je negativno uticalo na realni rast prosješnog standarda građana.
Na srednji rok, stabilnost cijena se može postići prije svega kroz veću konkurentnost na domaćem tržištu roba i usluga, a do nje se dolazi kreiranjem poželjnog i predvidivog poslovnog ambijenta, privlačnog i za domaće i za strane investitore, sa jasnim pravilima igre i uz punu pravnu sigurnost i ravnopravnst svih učesnika. Čini mi se da u prethodnom periodu nije dovoljno urađeno na tom planu, te ne očekujem značajne promjene u narednoj godini na strani ponude.&nbsp;
Što se tiče tražnje, moguće je da će manji broj stranih građana prouzrokovati nešto manju tražnju van sezone, s tim da ćemo se tokom sezone, vjerujem uspješne, opet suočiti sa većim pritiskom na cijene posebno u izrazito turističkim sredinama. Svakako, to je bolji scenario nego da dodatne tražnje nema ili da turistička sezona ne bude uspješna, jer bi u tom slučaju cijene možda bile stabilne, ali bi poslovanje privrede bilo ugroženo.
<h2>Pad cijena nekretnina može izazvati krizu</h2>
Analitika: Cijene nekretnina bilježe rekordne vrijednosti u 2025. To je ujedno i najveći skok od 2020. Šta možemo učekivati u godini pred nama kada je riječ o cijeni nekretnina, da li može doći do stagnacije cijena ili eventualnog pojeftinjenja? Koji faktori će uticati na to?
Nikolić: Uz ostale faktore na strani tražnje za nekretninama, koji su dominantno vezani za demografska kretanja, rastu cijena nekretnina značajno doprinosi obezvrijeđivanje novca kroz inflaciju i realni nedostatak drugih opcija za investiranje.&nbsp;
Naime, u uslovima inflacija, građani su svjesni da njihov novac gubi vrijednost, žele ga investirati. Kamatne stope na štednju su niske, ulaganja u nove ili postojeće biznise izgleda da djeluje rizično i neprivlačno, a ulaganje u nekretnine se pokazalo kao najstabilnije...&nbsp;
Plasirajući višak svoje likvidnosti u kupovinu nekretnina građani i sami doprinose skoku cijena i to je jedan krug koji na srednji rok može izazvati krizu na tržištu nekretnina. S druge strane, iako mnogi priželjkuju pad cijena na tržištu nekretnina, to nije pozitivan scenario jer to bi moglo dovesti do krize koja bi bi se manifestovala na način da, na primjer, mnogi od započetih objekata ne budu završeni, što ne bi bilo dobro ni za jednu stranu. Generalno, mislim da u oblasti nekretnina fali malo više regulacije, kao i adekvatan poreski tretman viška stambenog prostora.
<h2>Bez emocija analizirati budućnost upravljanja aerodromima</h2>
Analitika: U 2025. u fokusu ekonomskih zbivanja bio je i tender za davanje Aerodroma pod koncesiju. Da li je davanje Aerodroma pod koncesiju ekonomski opravdan? Šta će to značiti za našu ekonomiju i za crnogorski turizam?
Nikolić: Pitanje upravljanja aerodromima je značajno pitanje za Crnu Goru, posebno ako se ima u vidu značaj avio povezanosti za našu ekonomiju, a posebno na njegov najznačjniji segment - turizam.&nbsp;
Stoga, upravljanje našim aerodromima zbilja nema samo uži, mikroekonomski aspekt, već i "nešto više". To "više" možemo vidjeti i u postojećim uslovima i zapitati se: koliko nam pozitivni poslovni rezultati Aerodroma Crne Gore u tekućoj godini znače ako je iskustvo putnika koji bar jednom slete ili polete na/sa podgoričkog ili tivatskog aerodroma takvo da požele da ga nikad više ne ponove, ako nas kao turističku destinaciju po tom iskustvu pamte ili takvo iskustvo prenose?&nbsp;
Upravo u tom kontekstu i bez emocija treba analizirati i budućnost upravljanja aerodromima. Lično, iz mnoštvo razloga, nemam povjerenja u državu kao nosioca biznisa u oblastima u kojima postoji interes i pozitivno iskustvo vođenja posla od strane privatnih kompanija.&nbsp;
Zato mislim da naša država, u novom tenderskom procesu, treba da jasno definiše svoje ciljeve i obezbijedi mehanizme za njihovo ostvarenje, te u tim okvirima nađe iskusnog koncesionara koji će prepoznati i svoje interese da te ciljeve ispuni.&nbsp;
Mislim da je postojeći, višegodišnji i po mnogo čemu kontraverzni tenderski proces, previše opterećen negativnim nasljeđem da bi se nakon svega mogao smatrati uspješnim, bez namjere da uvrijedim najupornije učesnike koji su ostali do kraja u procesu.
<h2>Investicije u nekretnine stvaraju zarobljeni kapital</h2>
Analitika: U Crnoj Gori i ove godine nastavljen je trend pada stranih direktnih investicija. Koliko tome doprinosi politička nestabilnost? Koje konkretne reforme i signali bi mogli vratiti kredibilne investitore?
Nikolić: Osim što imamo pad stranih direktnih investicija, važno je napomenuti da već godinama imamo i vrlo nepovoljnu strukturu tih investicija, s obzirom na to da se veći dio odnosi na ulaganje u nekretnine.&nbsp;
Upitna dugoročna održivost ove industrije, koja nakon izgradnje nekretnine i iskorišćenosti prostora kao bitnog rezursa, za rezultat ima na neki način zarobljeni kapital koji ne proizvodi novu vrijednost, dodatno se problematizuje činjenicom da značajno povećava naš trgovinski deficit (većinu materijala uvozimo) i ne doprinosi domaćoj zaposlenosti jer na građevinama uglavnom rade strani radnici.&nbsp;
Sve to znači da su dodatni efekti od ovih investicija na našu ekonomiju minorni, posebno u poređenju kada bi te investicije bile neki proizvodni kapaciteti koji bi zapošljavali domaću radnu snagu i bili usmjereni na supstituciju uvoza ili izvoz. Ohrabrivanje željenih investicija kroz poreski stimulans bi bilo vrlo korisna mjera.
Da bi privukli nove strane investitore, najbolje je slušati domaće investitore i strane koji su već tu. Stepen njihovog zadovoljstva je najbolja preporuka svakom novom investitoru da dođe i investira u našu privredu.
<h2>Vlada nema puno opcija u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani&nbsp;</h2>
Analitika: Iako su iz Vlade najavljivali nastavak programa Evropa sad, ministar finansija nedavno je saopštio da se ne radi na uspostavljanju programa Evropa sad 3. Usvojen je i budžet za 2026. U tom kontekstu, šta nas čeka u 2026, možemo li očekivati rezove i nepopularne fiskalne mjere? Koji dio javne potrošnje je najizloženiji i koje alternative postoje?
Nikolić: Budžet za 2026. godinu jeste nominalno manji, ali samo zbog smanjenih finansijskih transakcija. Po gotovo svim ključnim pozicijama izvornih prihoda i rashoda, budžet je veći nego prethodne godine, pri čemu su stope povećanja pojedinih pozicija značajno veće od projektovane stope rasta ekonomije. Na čemu se temelji taj optimizam u naplati budžetskih prihoda i koliko je realan, ostaje nam da vidimo.&nbsp;
S obzirom na to da je oko 80% budžetskih rashoda u značajnoj mjeri obavezujuće, što znači da je u kratkom roku teško očekivati krupnije rezove, te Vlada nema puno opcija da reaguje u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani.&nbsp;
S druge strane, novim zaduženjima, koja rastu znatno brže od realnog rasta BDP-a i domaće produktivnosti, jednom mora doći kraj, pa se nameće pitanje srednjoročne fiskalne održivosti na ovom nivou poreskih stopa. Tu prije svega mislim na stopu PDV, koji čini preko 50% izvornih prihoda budžeta i smatram da će u narednim godinama sa svakim eurom dodatnih mandatornih budžetskih rashoda, pritisak na povećanje opšte stope PDV biti sve veći.
Što se tiče nekog mogućeg programa "Evropa sad 3", pretpostavljam da to može biti neki set sanacionih mjera nad posljedicama prethodnih, tzv. programa Evropa sad 1 i 2, koji su bili samo administrativno ispunjavanje predizbornih obećanja po svaku cijenu, bez analize i bez sagledavanja kako će te mjere uticati, prije svega na održivost finansiranja i kvalitet našeg zdravstvenog i penzionog sistema, kao i na naš ukupni ekonomski sistem.
<h2>Rezerve bi trebalo stvarati štednjom, ne samo novim dugom</h2>
Analitika: Usvojena je i Odluka o zaduženju za 2026, a predviđeno je zaduženje od 500 miliona i mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura radi refinansiranja postojećeg duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2027. i 2028. Po kojim uslovima se Crne Gore može zadužiti i kako će to uticati na javne finansije?&nbsp;
Nikolić: Najavljena zaduženja u 2026. godini u obimu od 500 miliona odgovaraju iznosu kapitalnog dijela budžeta i izonosa potrebnog za plaćanje dugova i kamata koje dospijevaju tokom 2026.&nbsp;
Iako nije planirano da se koriste za tekuću potrošnju, činjenica da javne finansije godinama nijesu u stanju da finansiraju ni euro kapitalnih ulaganja, kao ni da vrate euro duga ili kamata iz sopstvenih sredstava, ne može biti razlog za zadovoljstvo.
Prostor za eventualno zaduženja u cilju kreiranja fiskalne rezerve za narednu godinu je razumno, s obzirom na to da je 2027. zahtjevna u tom pogledu. Ipak, bio bih srećniji kada bismo bili u mogućnosti da dio tih rezervi kreiramo uštedama na rashodnoj strani budžeta i time pošaljemo poruku sadašnjim i budućim kreditorima da radimo na tome da budemo u stanju da bar dio zaduženja vraćamo iz sopstvenih sredstava, a ne jedino i isključivo iz novih zaduženja. Uostalom, prije ili kasnije, kreditori će to i zahtijevati od nas.
<h2>Sve što se planira na bazi jeftine struje neko mora da plati&nbsp;</h2>
Analitika: Od januara 2026. EU je predvidjela početak primjene mehanizama za prekogranično usklađivanje emisija ugljen-dioksida kojim se nameće dodatni trošak na uvoz električne energije proizvedene iz uglja iz zemalja koje nijesu članice EU. Koliko to realno može uticati na cijenu električne energije u Crnoj Gori i koji su mogući kanali poskupljenja?
Nikolić: Direktna posljedica primjene novih propisa će biti dodatne dažbine na struju koja se izvozi, a koja se proizvodi iz fosilnih goriva, što će smanjiti mogućnost njene prodaje na ino tržištu.&nbsp;
Imajući u vidu da se niska cijena električne energije za domaće potrošače nadoknađuje jednim značajnim dijelom i izvozom po tržišnim cijenama, primjena novih propisa će sigurno pojačati pritisak na domaću cijenu električne energije.
A i nevezano za to, činjenica je da je cijena električne energije u Crnoj Gori izuzetno niska, što u jednoj značajnoj mjeri, kratkoročno, ublažava socijalnu situaciju građana, ali na srednji i dugi rok značajno iscrpljuje Elektroprivredu Crne Gore.&nbsp;
Istina, potencijal ove kompanije je i dalje značajan, te ona i dalje bez većih problema obezbjeđuje eksterno finansiranje novih projekata, no takva pozicija ne može trajati dovijeka. S toga je neophodno imati jasnu strategiju cijena električne energije, definisati jasan cilj šta se politkom niskih cijena električne energije želi postići i u kom roku se ciljevi mogu ostvariti, pod uslovom da sve to naša elektroenergetka kompanija može izdržati.&nbsp;
Jer, moramo biti svjesni da sve što se planira na bazi jeftine struje, bilo da se radi o socijalom aspekstu prema građanima, bilo da se radi o privlačenju određenih industrija kojima je električna energija značajan input, sve su to troškovi koje neko mora da plati. A ako niko ne plati, platiće ih naša najveća elektroenergetska kompanija.

Nikolić: Godinama se zadužujemo da bismo vraćali dugove i kamate, "Evropa sad 3" može biti samo sanacija prethodnih grešaka

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru veoma hladno, promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana u slabljenju.
U jutarnjim satima na primorju slab, a u kontinentralnim predjelima umjeren i jak mraz.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 16 do nula, najviša dnevna od minus osam do sedam stepeni.

Danas na jugu pretežno sunčano, na sjeveru veoma hladno

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Tag: marina-medojevic