Mario Milošević, Igor Mašanović, and Vukan Vujačić were sentenced to a total of 60 years in prison for the murder of Radomir Đuričković in 2016.
Milošević, as the direct perpetrator of the crime, was sentenced to 30 years in prison, while Vujačić and Mašanović were each sentenced to 15 years in prison for aiding and abetting.
The verdict in this case before the Podgorica High Court was delivered by Judge Veljko Radovanović.
As the judge noted, an appeal against this verdict may be filed with the Court of Appeal within 15 days.
To recall, Milošević, Mašanović, and Vujačić were charged by the Higher State Prosecutor’s Office with involvement in the murder of Đuričković, which occurred on October 10th of 2016, and with endangering the life of Milorad Radulović at that time. According to the indictment, Milošević was identified as the direct perpetrator of the murder.
As stated in the indictment, the defendants purchased a “Renault Megane” vehicle for 2.100 euros, which was used in the commission of the murder. Specifically, the indictment states that the accused Vujačić took possession of the vehicle on October 9th of 2016, in Podgorica. It further states that on October 10th in Cetinje, they followed Đuričković’s and waited for him to enter his vehicle on IV Proleterske Street, near the “Konoba” restaurant.
- At that moment, the accused Milošević fired two shots in the direction of Đuričković, who died the following day as a result of the injuries sustained - the indictment states.
They then fled along a rural road and set fire to the vehicle, leaving inside it the automatic rifle from which the shots were fired, the indictment further alleges.

Ivona Đokić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milošević sentenced to 30 years, Mašanović and Vujačić to 15 years each

Mario Milošević, Igor Mašanović i Vukan Vujačić osuđeni su na ukupno 60 godina zatvora zbog ubistva Radomira Đuričkovića 2016. godine.&nbsp;
Milošević je kao izvršilac tog djela osuđen na 30 godina zatvora, dok su zbog pomaganja Vujačić i Mašanović osuđeni na po 15 godina zatvora.
Presudu u ovom pred podgoričkim Višim sudom u ovom slučaju je donio sudija tog sudu Veljko Radovanović.
Na ovu presudu, kako je istakao sudija, dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u roku od 15 dana.
Podjsetimo, Milošević, Mašanović i Vujačić su optužnicom Višeg državnog tužilaštva se terete da su umješani u ubistvo Đuričkovića koje se dogodilo 10.oktobra 2016. i da su tada doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema navodima optužnice, &nbsp;označen kao direktni izvršilac ubistva.
Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni &nbsp;su za 2.100 eura kupili vozilo „reno megan" koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. Dalje se navodi da su &nbsp;10. oktobra u Cetinju pratili kretanjeg Đuričkovića, sačekali ga da uđe u vozilo u Ulici IV proleterske u blizini lokala „Konoba".
- U tom trenutku okrivljeni Milošević je ispalio dva projektila u pravcu Đuričkovića, kod koga je dan kasnije nastupila smrt usljed zadobijenih rana - navodi se u optužnici.
Oni su, kako se dalje navodi, pobjegli seoskim putem i zapalili vozilo u kojem su ostavili i automatsku pušku iz koje je pucano.

Miloševiću 30 godina zatvora, Mašanoviću i Vujačiću po 15

Optuženi Mario Milošević u Višem sudu kategorično je negirao da je 21. maja 2018. godine ubio Miodraga Kruščića. Dodao je i da mu je žao zbog toga što se dogodilo Kruščiću jer je sa njim uvijek bio u "dobrim odnosima" konstatujući da “prisustvuje tuđem suđenju”.
- Ne poznajem nikoga ko je želio loše Kruščiću, da sam imao bilo kakvu informaciju da će ovo da mu se dogodi, nikada to ne bih dozvolio - kazao je Milošević. &nbsp;
Smatra da je suluda tvrdnja Tužilaštva da je on ubio Kruščića i da je bio član neke kriminalne organizacije.&nbsp;
On se osvrnuo i na ranjavanje novinarke Olivere Lakić, ističući da ne bi dozvolio da joj se nešto dogodi.
- Zaštitio bih je, kao što sam puno puta zaštitio žene. Mislim da sve ovo ona zna, kao i što zna ko je stvarno krivac i da po ovoj optužnici neće dobiti pravdu - kazao je optuženi.
On je dodao da godinama nikog ne interesuje da se sazna istina.
- Dvije osobe su još ostale koje su učestvovale u fabrikovanju ove optužnice a da nijesu u zatvoru. Postavlja se pitanje tužiteljki - zašto štiti V.V., kojeg i sama gospođa Lakić označava kao krivca i za kojeg cijela Crna Gora zna da on to i jeste - naveo je Milošević. On je aludirao na bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića.
Milošević je problematizovao status svjedoka Bajrama Piste, koji je svjedok saradnik u još nekoliko predmeta.&nbsp;
- Treba vidjeti što je Enis Baković radio sa njim, što je dogovarao. Bilo bi zanimljivo da se vidi ko je Bajrama Pistu posjećivao od službenika policije u UIKS-u. Kada već neće tužiteljka, ja pozivam nadležne da to ispitaju - rekao je Milošević.
On je istakao da SDT svoje neosnovanje tvrdnje pokušava da potkrijepi sa navodnim porukama sa Skaj aplikacije. Te poruke, prema njegovim tvrdnjama, nemaju nikave veze, sve i da je istina što piše i da su validne pred sudom, Milošević kaže da ih on nije pisao.
Osim Miloševića odbranu je iznio i optuženi Aleksandar Ljumović koji je takođe negirao krivicu, istakavši da nema veze sa djelom za koje se tereti.
- U istrazi sam proveo šest mjeseci. Izašao sam iz pritvora i nastavio život van Crne Gore. Sve dok me nijesu uhapsili po potjernici za isto krivično djelo. Stavljeno mi je na teret djelo sa kojim nemam veze. Uhapšen sam pred ženom i djecom. Tražim da mi sud ukine pritvor - naveo je Ljumović.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Filip Knežević, Aleksandar Ljumović, Mario Milošević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Darko Lalović i Sanja Božović.
Oni se terete za više teških krivičnih djela- stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i neovlašćenu proizvodnju i promet droga.
Pored optužbe za napad na novinarku Oliveru Lakić 8. maja 2018. godine i ubistvo Miodraga Kruščića 21. maja 2018. godine, ova grupa se tereti i za krijumčarenje 554 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru 26. januara 2021. godine.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 26. novembra.

Marija Žižić

Milošević: Nijesam ubio Kruščića, sa njim sam bio u dobrim odnosima

Optuženi Mario Milošević kazao je u Višem sudu da je prostorija za pregled sudskog materijala u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija neuslovna jer "liči na boks za kerove" i nije moguće pregledati spise predmeta.
On je to rekao u nastavku suđenja optuženima za ubistvo Miodraga Kruščića i napada na novinarku Oliveru Lakić u maju 2018. godine.
Suđenje je odgođeno za 24. novembar.
Miloševiću je bila dodijeljena advokatica po službenoj dužnosti Dajana Koprivica, ali je optuženi kazao da ponovo angažuje advokata Miloša Vuksanovića i advokaticu Nataliju Karadžić, jer su oni dobro upoznati sa ovim predmetom.
- Stiče se utisak da mi hoćemo da opstruiramo ovaj predmet. Zbog toga što se ova situacija pogrešno shvata. Ponovo angažujem advokate Vukasnović i Karadžić kako bih spremio odbranu. Moja odbrana će dugo trajati i potrebno mi je vrijeme da se konsultujem sa mojim advokatima - kazao je Milošević.
I optuženom Goranu Rakočeviću dodijeljena je advokatica po službenoj dužnosti, Mubera Kurpejović, jer je sud donio odluku o razrješenju njegovog prethodnog branioca Stefana Jovanovića.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Goran Rakočević, Filip Bešović, Sanja Božović, Veselin Bubanja, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Darko Lalović, Branislav Karadžić, Mario Milošević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Goran Vukčević.
Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i neovlašćenu proizvodnju i promet droga.

Milošević: Stiče se utisak da mi opstruiramo postupak, angažujem advokate koji su već upoznati sa slučajem da bih spremio odbranu

Suđenje optuženima za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić u maju 2018. odgođeno je za 24. jun jer je na prethodnom ročištu okrivljeni Goran Vukčević otkazao punomoćje braniocu.
Vukčević je od suda zatražio da mu sud dodijeli branioca po službenoj dužnosti.
Sudija Radovan Vlaović objasnio je da Vukčević ne može dobiti branioca po službenoj dužnosti jer to sleduje samo pritvorenike.
Sudija je objasnio da Vukčević nije u pritvoru u okviru ovog predmeta i upitao optuženog da li želi da se održi ročište ili da sam angažuje advokata.
Vukčević je rekao da želi da ga zastupa advokat što je sudija prihvatio i dao mu rok da angažuje branioca za 24. jun kada je zakazan nastavak suđenja.
- Ročište neće biti odgođeno ukoliko do tada to ne učinite - rekao je Vlaović.
Optuženi Mario Milošević ukazao je vijeću da su nehumani uslovi u prostoriji za zadržavanje pritvorenika u podrumu Višeg suda jer ima komaraca.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je Mario Milošević, Milan Vujotić, policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i &nbsp;Sanja Božović.
Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8. maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade &nbsp;u kojoj živi. Ona je ranjena u nogu.
Milošević se tereti da je ubio Kruščića na Starom Aerodromu.

Optuženi Vukčević treba da angažuje advokata za 24. jun, Milošević se žali na komarce

Suđenje optuženima koji se terete za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić u Podgorici u maju 2018. godine danas je krenulo iznova čitanjem optužnice zbog izmijenjenog sudskog vijeća.
Sudija Radovan Vlaović na početku ročišta odbio je zahtjev zastupnika novinarke Lakić da se postupak protiv optuženih za njeno ranjavanje razdvoji.
Na pitanje sudije Vlaovića, optuženi su saopštili da je neophodno da tužiteljka Nataša Bošković pročita optužnicu.
Optuženi Mario Milošević kazao je da je minimum što očekuju da tužiteljka pročita optužnicu.
- Zamajava nas, zamajava oštećene. Sedam godina sam u pritvoru - kazao je Milošević.
Dok je tužiteljka čitala optužnicu u dijelu koji se odnosi na ranjavanje novinarke Lakić neko od optuženih je upitao: Đe je Veljović tada bio?
Jedan od komentara optuženog Gorana Rakočevića dok je tužiteljka čitala optužnicu da on nije saslušan u jednom dijelu iako ga SDT tereti za to. Sudija je upozorio optužene da ne komentarišu dok im ne da riječ.
Nakon što je pročitan optužni akt optuženi Rakočević je rekao da nijesu imali korektnu istragu, ali da očekuje da će imati fer suđenje .
- Tužilaštvo obmanjuje i sud. Tražimo da nam dostave sve skaj komunikacije. Predsjednik Višeg suda dok smo štrajkovali u UIKS- u obećao nam je da će nam biti dostavljen sve skaj komunikacije - kazao je optuženi Rakočević. On je dodao da daje riječ da optuženi neće opstruirati postupak.
Optuženi Goran Vukčević danas je otkazao punomoćje svom advokatu Stefanu Jokiću i predložio da mu sud postavi advokata po službenoj dužnosti.
Vukčević je i konstatovao da se tereti za nešto što nije učinio na što mu je sudija ukazao da bude strpljiv i da će saslušati njegovu odbranu u kojoj može da ukaže sve što je bitno za proces.
- Sve je meni jasno kako vi slušate. Ja nemam nikakve veze sa ovim, na ovo ne mogu da ćutim - kazao je Vukčević.
Na početku današnjeg ročišta zastupnik novinarke Lakić, advokat Dalibor Tomović tražio je da se postupak u odnosu na nju razdvoji, ukazujući sudskom vijeću da za tri godine nastupa apsolutna zastara za krivično djelo nanošenje teške tjelesne povrede.
Advokat Tomović istakao je da je nastupila zastara za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, koje se stavlja na teret Filipu Kneživiću koji je u bjekstvu a tereti se da je ranio novinarku. Sudsko vijeće odbilo je prijedlog advokata Tomović uz obrazloženje da nijesu ispunjeni uslovi. &nbsp;
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je Mario Milošević, Milan Vujotić, policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Sanja Božović.
Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8.maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade &nbsp;u kojoj živi. Ona je ranjena u nogu.
Milošević se tereti da je ubio Kruščića na Starom Aerodromu.

Odbijen zahtjev da se postupak protiv optuženih za ranjavanje Lakić razdvoji

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) predalo je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici optužnicu protiv: Radoja Zvicera, Nikole Vušovića, Marija Miloševića, Radovana Mujovića, Ivana Biletića, Aleksandra Ćetkovića, Davora Kordića, Damira Mandića i Branka Simića za stvaranje kriminalne organizacije.
Optužnica je podignuta zbog postojanja osnovane sumnje da su Zvicer i Vušović, sredinom 2020. godine, u Crnoj Gori i Srbiji, organizovali kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici postali ostali okrivljeni, kao i optuženi: Strahinja Savić, Lazar Ilić, Grga Milićević, Miloš Klečko i Nikola Mileković.
SDT je protiv njih već podiglo optužnicu 20. jula 2021. godine za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a protiv Ilića i za krivična djela ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, Savića i za krivično djelo ubistvo u pokušaju i Milekovića i za krivično djelo ubistvo u pokušaju putem podstrekavanja.
Kriminalna organizacija je, prema optužnicama, imala za cilj vršenje krivičnih djela ubistvo i lišenje života Marka Kana Ljubiše iz Budve, ali i, kako podsjećaju u SDT-u, druga njemu bliska lica - upotrebom vatrenog oružja.
U optužnici je predloženo da se Ćetkoviću i Kordiću produži pritvor, u kojem se nalaze od 12. septembra prošle godine, a da se Zviceru, Vušoviću i Simiću, za kojima je raspisana potjernica jer su u bjekstvu ili nijesu dostižni državnim organima, sudi u odsustvu - dok su ostali okrivljeni već u zatvoru u pritvoru ili na izdržavanju kazne zbog ranijih krivičnih postupaka.
- Predloženo je i da se nakon potvrđivanja optužnice krivični postupak spoji sa krivičnim postupkom protiv već optuženih lica, koji je u fazi glavnog pretresa - navodi se u saopštenju SDT-a.

Portal ETV

SDT predalo optužnicu protiv Zvicera, Vušovića, Miloševića i ostalih

Kotoranin Radoje Zvicer (42) koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana i Beograđanin Nikola Vušović (34) tokom decembra 2020. i početkom 2021. formirali su kriminalnu organizaciju u Srbiji i Crnoj Gori koja je planirala likvidaciju Marka Ljubiše Kana, visoko pozicioniranog člana škaljarske kriminalne grupe – navodi se u naredbi za sprovođenju istrage koju je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv osam osoba, a koje detalje je Viši sud stavio u obrazloženju pritvora dvojici osumnjičenih. Članovi Zvicerove i Vušoviće grupe, prema sumnjama Tužilaštva, bili su Danilo Tešić, Mario Milošević, Radovan Mujović, Ivan Biletić i nedavno uhapšeni Aleksandar Ćetković i Davor Kordić, kojima je određen pritvor. Ranije je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Lazara Ilića, Strahinje Savića, Grga Milićevića, Miloša Klečaka i Nikole Milekovića. <h2>ULOGE </h2> U aktu Tužilaštva opisane su uloge i zadaci svih osumnjičenih i navedena komunikacija sa Skaj aplikacije koja, prema stavu Tužilaštva, povrđuje sumnju da je cilj grupe koju su formirali Zvicer i Vušović bila likvidacija Marka Ljubiše Kana. Zvicer je, prema stavu Tužilaštva, vrbovao osobe, određivao im uloge i zadatke, planirao izvršenja krivičnih djela, naređivao koga treba pratiti, organizovao prikupljanje podataka o osobama koje će biti ubijene kao i mjesto gdje će biti likvidirane. On je, kako se sumnja, nadzirao i kontrolisao članove kriminalne organizacije i podstrekavao ih na krivična djela. Uloga Vušovića bila je, prama stavu tužioca, da vrbuje ljude, da ih podstrekava na likvidacije članova suparničkih kriminalnih grupa i da koordininira praćenje osoba koje treba ubiti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a" data-rendition-name="original" width="850" height="569" loading="lazy" alt="Radoje Zvicer"><figcaption>Radoje Zvicer(Photo: Detective info)</figcaption></figure>  Zadatak Tešića, prema naredbi za sprovođenje istrage, bio je prikupljanje podataka i informacija o kretanju i mjestu boravka osoba koje su bile mete. Takođe, on je, prema sumnjama istražitelja, davao uputstva i savjete drugim članovima prilikom realizacije krivičnog djela. I Miloševića i Mujovićeva uloga je, kako se sumnja, bila kao i Tešićeva. Prema naredbi za sprovođenje istrage Biletić je bio angažovan da u Srbiji i Crnoj Gori pruža logističku podršku neposrednim izvršiocima i da ih krije u takozvanim „štek“ stanovima. U naredbi su opisane i uloge Kordića i Ćetkovića. Navodi se da je Ćetković bio zadužen da provjerava da li se na putu nalaze policijske patrole, nadzorne kamere kako bi grupa ostala neotkrivena. Kordićev zadatak bio je da fotografiše mjesta na kojima će počiniti ubistva, da prati i fotografiše potencijalne meta i mjesta gdje žive da bi o tome obavjestio organizatora. On je takođe trebalo da informiše Zvicera i Vušovića o policijskim patrolama na putevima i nadzornim kamerama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3" data-rendition-name="original" width="1017" height="711" loading="lazy" alt="Davor Kordić"><figcaption>VIŠE PUTA OSUĐIVAN: Privođenje Kordića(Photo: Televizija E)</figcaption></figure>  <h2>PORUKE</h2> Osnovana sumnja da je grupa počinila krivično djelo za koje se tereti proizilazi iz dokaza i podataka koji se nalaze u spisima, posebno iz sadržine presretnutih poruka u aplikaciji Skaj koja je nekad bila zaštićena. Među dokazima SDT navodi razmijenjene poruke između Zvicera i Miloševića. Vođa, kako ga tretiraju istražitelji, kavačke kriminalne grupe 18. okotobra 2020. godine je poslao poruku Miloševiću u kojoj je naveo: „Treba mi sve vezano za Kana. Ajde bruda mi da ga radimo daj smjernice. Kažu da ga ima po ulici, daj ga bruda“. Na to mu je Milošević odgovorio: „Sam .... jutros, vozi se bulevarom, gledamo sve samo javi kad počinjemo bruda da se ne mota previše dok ne krenemo“. Zvicer mu na to odgovara: „Počeli smo bruda dako i njega dofatimo“. Među dokazima je i komunikacija Zvicera i Vušovića od 11. januara 2021. godine. U poruci Zvicera koju je proslijedio Vušoviću naveo je: „Brz je onaj mali i spretan. Samo da dobro mjesto nađe i nema greške. To mu kaži jer murija će ga napanuti. Što kaže logistika gleda li ko auto? Samo da fino prođe i nema zime. .... je sad mafija, njegovi političari na vlasti“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d" data-rendition-name="original" width="725" height="454" loading="lazy" alt="Nikola Vušović"><figcaption>Nikola Vušović(Photo: MUP Srbije)</figcaption></figure>  Da je Vušović počinio krivično djelo za koje se tereti, prema stavu Tužilaštva, proizilazi iz brojnih komunikacija koje je imao na Skaj aplikaciji. Između ostalog su naveli da je Vušović u grupnom čatu razmjenjivao poruke sa osumnjičenim Kordićem, Biletićem, Mujovićem, Zvicerom. U naredbi za sprovođenje istrage navedene su sve inkriminišuće komunikacije između osumnjičenih koje, kako se navodi, predstavljaju dokaz da je grupa planirala ubistvo Ljubiše Kana. Tužilaštvo je među izdvojenom komunikacijom navelo i prepisku jedne osobe sa Vušovićem koja ga obavještava: „Evo sad najavlju. Sjutra su glavana tema u Kuriru“. Na to ga Vušović pita: „Majke ti? Šta kažu?“. Ta osoba Vušoviću šalje glasovnu poruku, odnosno najavu sa televizije Kurir, u kojoj piše da država planira da se obračuna sa mlađim pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa nasljednicima „Velje Nevolje“, te da će u narednom izdanju dnevnog lista Kurir 8. marta 2021. biti saopšteno ko je sve planirao da naslijedi Veljka Belivuka i da je jedan od njih Nikola Vušović zvani Džoni. Zvicer i Vušović su nedostupni vlastima. Dokazi upućuju da su njih dvojica organizovali grupu na teritoriji država Crne Gore i Srbije, što ukazuje, kako ocjenjuje tužilaštvo, da kriminalna organizacija djeluje u više država, da članovi imaju razvijene veze u inostranstvu i da raspolažu velikim novcem. - Kriminalna organizacija koja djeluje u više država, uz posjedovanje velikih novčanih sredstava ima mogućnost da svojim članovima obezbijedi i skrivanje i finansijske uslove za život za vrijeme skrivanja – navodi se u odluci Višeg suda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Mario Milošević"><figcaption>Mario Milošević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Ovo su, između ostalog, bili razlozi koj su opredijelili sudiju za istrage da nedavno uhapšenim - Kordiću i Ćetkoviću odredi pritvor. Osim pritvorskog osnova opasnost od bjekstva Kordiću je u pritvoru i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela. On je osuđivan presudama Osnovnog suda u Kotoru zbog nasilničkog ponašanja, zbog krivičnog djela samovlašće i protivpravnog lišenje slobode što je, prema mišljenju sudije za istragu, pokazatelj da je sklon vršenju krivičnih djela. Marko Ljubiša Kan je u bezbjednosnim službama označen kao vođa budvanske grupe, koja je ogranak škaljarskog klana. Ranjavan je 2009. i 2013. u Beogradu. Krajem januara 2018. Ljubiša je kažnjen prekršajno 700 eura, a njegov prijatelj Ognjen Kažanegra 200 eura, jer su izazvali incident u restoranu „Hemingvej“ u Budvi. Ljubiša je ošamario sugrađanina Marka Boretu i zajedno sa Kažanegrom lomio inventar u tom lokalu. Na Ljubišu je pucano i 2019. godine u budvanskom kafiću „Korkovado“. Tada je prošao bez povreda, dok su njegovi prijatelji Goran Slovinić i Goran Marković ranjeni. Hapšen je u febuaru 2023. godine kada je policija kod njega pronašla pištolj „češka zbrojevka“ sa okvirom od 17 metaka.

Zvicer: Treba mi sve za Kana, dako i njega dohvatimo

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: mario-milosevic