Pripremno ročište po tužbi Neformalne grupe studenata "Kamo śutra" protiv političke partije Demokrtaska Crna Gora i deset njenih funkcionera održano je danas u Osnovnom sudu i sutkinja Milena Brajović odlučila je da na narednom ročištu koje je zakazala za 20. januar sasluša tužioce - Mila Perovića i Marka Vukčevića. Sutkinja Brajović saopštila je da je tužba uredna u smislu odredbi ZPP-a. Zastupnik tuženih, advokat Nikola Angelovski kazao je da je na tužbama faksimil i on je to problematizovao. Na to je zastupnik studenta, advokat Veselin Radulović kazao da taj faksimil koristi na svim tužbama, podnescima i to nikada nije osporavano. - Tužbe su uvijek bile prihvaćene. Preko 10 godina koristim faksimil na svim podnescima, tužbama pred svim sudovima i ZPP ne poznaje zabranu u smislu korištenja faksimila za ove svrhe - kazao je Radulović. Advokat Angelovski predložio je da se od Uprave policije pribave podaci ko je prijavljivao skupove, što je i sutkinja prihvatila. Po mišljenju advokata Radulovića taj prijedlog je sračunat i vodi ka odugovlačenju postupka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119111124_9ecf97e7fadf7c8541858d754c258b76d6b7fcd5b10be1360e5c01f688bbc4f6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119111124_9ecf97e7fadf7c8541858d754c258b76d6b7fcd5b10be1360e5c01f688bbc4f6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption></figure>  Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" podnijela je tužbu protiv političke partije Demokratske Crne Gore i deset njenih funkcionera zbog pretrpljenih duševnih bolova i povrede prava ličnosti. Traže da tuženi isplate 3.000 eura nematerijalne štete, te da se uklone sporni tekstovi u kojima se studenti targetiraju i povezuju sa kriminalnim klanovima. Nematerijalna šteta u ovom slučaju, kako je objašnjeno u tužbi, nije kompenzacija, već satisfakcija zbog svih problema koje su studentima izazvali uvredljivi i neistiniti navodi Demokrata objavljeni u prethodnom periodu. Dvoje studenata Milo Perović i Marko Vukčević podnijeli su tužbu protiv ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokratske Danila Šaranovića, potpredsjednika partije i ministra odbrane Dragana Krapovića, poslanika Borisa Bogdanovića, Zdenke Popović, Nikole Rovčanina, Anđele Vojinović, Duška Stjepovića, Albina Ćemana, Momčila Lekovića i članice Glavnog odbora Mladih Demokrata Milice Rukavine. Tužbu je bila podnijela i Itana Dragojević, ali je nakon nekog vremena povukla. Grupa "Kamo śutra" od početka godine je organizovala proteste i blokade saobraćajnica tražeći smjenu vladinih čelnika za bezbjednost zbog propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara kada je ubijeno 13 osoba, među kojima dvoje djece. Nakon tri mjeseca - u aprilu Grupa "Kamo Śutra" je prestala sa svojim aktivnostima. Advokat Radulović kazao je novinarima nakon održanog ročišta da očekuje da će biti usvojen tužbeni zahtjev jer je javnost mogla da čuje kako ljudi iz Demokrata kvalifikuju mlade ljude bez mrlje u karijeri, povezujući ih sa kriminalnim klanovima. On je kazao da je zastupnik tuženih imao prigovore na besmislene pravne stvari.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Perović i Vukčević svejdoče 20. januara, advokat Radulović očekuje da se usvoji tužbeni zahtjev

Znali smo da ulazimo u nešto veliko, ali nismo znali koliko je to veliko i kako će uticati na sve nas, kaže za Radio Slobodna Evropa jedan od osnivača crnogorske studentske grupe "Kamo śutra" Marko Vukčević. "Kamo śutra" od početka godine organizuje proteste i blokade saobraćajnica tražeći smjenu vladinih čelnika za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara kada je ubijeno 13 osoba. Zbog toga su se našli i na meti političkih partija, koji tvrde da iza njihovih protesta stoje kriminalne organizacije. Oni to odbacuju. <h2>Kako je nastala studentska grupa "Kamo śutra"</h2> Povod za osnivanje "Kamo śutra" nije bilo Cetinje. Inspirisali su ih studenti u Srbiji koji mjesecima traže odgovornost za nesreću u Novom Sadu u kojoj je poginulo 15 osoba. Sredinom decembra organizovali su potpisivanje pisma podrške srpskim kolegama, koje je podržalo više od 1.000 crnogorskih studenata. - Glavni komentar na to naše pismo podrške, pored svaka čast, bio je što se ne bavimo svojim dvorištem nego Srbijom - pojašnjava Marko Vukčević, student prava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122619124_6cfa3bf26e6649c976484a0cd48302176e991cc0e548ae1a8cb813ed87089585.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122619124_6cfa3bf26e6649c976484a0cd48302176e991cc0e548ae1a8cb813ed87089585" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest Podgorica 26.12.2024"> </figure>  Potom su krajem decembra - predstavljajući se prvi put kao "Kamo śutra", inspirisani istoimenim albumom crnogorskog umjetnika Rada Rapida - ispred Pravnog fakulteta u Podgorici organizovali i skup podrške srpskim studentima. Istog dana podržali su protest ispred Skupštine Crne Gore protiv seksualnog uznemiravanja u podgoričkoj Gimnaziji, slučaja koji će dovesti do smjene direktorice. - Tada se dogovaramo da nastavimo djelovanje, s logikom da kad god se nešto dešava u društvu, mi dajemo komentare, organizujemo sitne akcije... Onda se dešava 1. januar i Cetinje - kaže Vukčević. <h2>Prvi protest nakon Cetinja</h2> Tog dana je u gradu na 30 kilometara od Podgorice ubijeno 13 osoba. Policija je u vrijeme ubistava gotovo šest sati tragala za Acom Martinovićem, koji je počinio samoubistvo. Članovi "Kamo śutra" su pratili dešavanja iz minuta u minut. - Tu noć smo svi bili ludi od iščekivanja, u agoniji od šest sati zbog nesposobnosti policije... Zvali smo jedne druge i dogovorili se da moramo da sad uradimo nešto veliko - kaže Milo Perović, student Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju. To "nešto veliko" bio je protest 5. januara ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Kao studentska grupa koja je u tom trenutku postojala desetak dana i koju čine studenti od 18 do 24 godine, nisu imali ni logistiku ni infrastrukturu: - Neke zvučnike smo pozajmili, onda smo išli na pijacu i kupovali druge... I onda ne možemo da ih povežemo. Imamo tri zvučnika, od toga dva možemo da povežemo kablom, treći ne možemo, nego na ova dva stavljamo mikrofon koji je povezan na taj treći i tako... - rekao je Perović. Uprkos tim poteškoćama, protestu se, prema procjenama, odazvalo pet hiljada ljudi. <h2>Definisanje zahtjeva</h2> Tražili su ostavke potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog, kako su kazali, propusta policije na dan masovnog ubistva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_2f315d866e7ee718f7caf0f7cf3913d0bad69e1e34f9884694531ab17b1a5866.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250206170220_2f315d866e7ee718f7caf0f7cf3913d0bad69e1e34f9884694531ab17b1a5866" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Đekna, Blokada kod Trgovinske"> </figure>  Osim ostavki, zahtijevaju reformu policije, oduzimanje ilegalnog oružja, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama i bolju brigu o mentalnom zdravlju. Kako u "Kamo śutra" dogovaraju djelovanje, pa i zahtjeve? - Direktnim odlučivanjem na sastancima. Imamo prvo rasprave, suočavamo argumente i vidimo na kraju za šta je većina. Neke važnije odluke pustimo i da prespavaju, da stvarno ispitamo dobro tu temu i šta to podrazumijeva. Da se ne zalijećemo - kaže Milo Perović. <h2>Odbijanje Spajića</h2> Premijer Milojko Spajić je, međutim, odbacio zahtjev studenata navodeći da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka". Nije saopštio ko sprovodi analizu i kada će ona biti završena. - Evo prošlo je više od mjesec dana, zašto evaluacija već nije urađena - pita Marko Vukčević. Iz "Kamo śutra" nisu zadovoljni ni kako je odgovorio na ostale zahtjeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250116200128_558f274c87cc5654ff72247452d8631ad8c83fe4e8cbdceb1a775efefde2a08d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250116200128_558f274c87cc5654ff72247452d8631ad8c83fe4e8cbdceb1a775efefde2a08d" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest"> <figcaption>Sa jednog od protesta grupe "Kamo śutra"(Photo: Portal ETV/Siniša Adamović)</figcaption> </figure>  - Odgovor je u stvari bio dosta opširan. Puno se pričalo, ništa se zapravo nije reklo... - kaže Vukčević. <h2>Na meti napada</h2> "Kamo śutra" je nakon serije protesta počeo sa blokadama saobraćajnica u Podgorici. Vladajuće Demokrate tvrde da iza protesta na kojima se traže ostavke njihovih zvaničnika Bečića i Šaranovića stoje kriminalne grupe i snage bliske Milu Đukanoviću, nekadašnjem lideru opozicione Demokratske partije socijalista (DPS). Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" je to negirala. - Konstantno pokušavaju da skrenu temu sa onoga što je stvar a to je zločin na Cetinju, da su 23 osobe izgubile život u dva masovna ubistva u roku dvije i po godine u tako malom mjestu. Oni (protesti) nisu uopšte politički upereni - naglašava Marko Vukčević. Napominju da ne traže smjenu vlasti i nove izbore, a namjerno na skupovima ne navode imena članova vlade čije smjene traže jer ih, kako kažu, "ti ljudi lično ne zanimaju". - Samo želimo da oni koji su na vlasti rade svoj posao. Od nas ne postoji opasnost. Niti ćemo da izlazimo na izbori niti koga da podržavamo ili guramo - kaže Vukčević. Ističu da nijedan član studentske grupe nije ni u jednoj partiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170232_e3e21a3b0843bd97432c48504b258da22fabdb9509946b37315ffa16b3c963c1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250207170232_e3e21a3b0843bd97432c48504b258da22fabdb9509946b37315ffa16b3c963c1" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="blokada"> <figcaption>Sa blokade u Podgorici(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Odgovaraju i na pokušavaje političkog etiketiranja kroz partijsku prizmu članova njihovih familija. - U organizaciji imamo i ljude čiji su članovi porodica i članovi partija. Imamo osobu čiji je član porodice u DPS-u, ali isto imamo i jednu čiji je član jedan od osnivača Nove srpske demokratije (bivši prosrpski Demokratski front) - pojašnjava Marko Vukčević. Licemjernim smatraju različita tumačenja. - U jednom momentu, kad njima odgovara ta priča, mi smo neka starija grupa, a onda kad se pomene da je otac nekome u nekoj parti onda smo djeca balavci. Mislim da su to vrlo dvostruki aršini - kaže Milo Perović. <h2>Kako do studentskog bunta</h2> Sagovornici RSE ističu da u Crnoj Gori jača studentski bunt, koji je do sada suzbijan i partijarhalnim obrascima vaspitanja. - Znači od kuće ne smiješ roditeljima da se usprotiviješ, učiteljici ne smiješ da se usprotiviješ, direktoru... Konstantino te uče da ne smiješ i nemaš pravo, posebno kad si mlad, da se pobuniš, misliš drugačije i to javno kažeš. Bitno je da se baš to razbija - poručuje student master studija na Fakultetu dramskih umjetnosti. Cilj "Kamo śutra" je da doprinesu izgradnji kritične mase studenata koji su spremni da to što misle javno i kažu. I da se njihov glas ozbiljno čuje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_583576f742116782e8fe915407e31c3b50a89f63b46bd9a1e972fc284473aea1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250206170220_583576f742116782e8fe915407e31c3b50a89f63b46bd9a1e972fc284473aea1" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada kod Trgovinske"> <figcaption>Sa jedne od blokada u Podgorici(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  - Evo pokazali smo da se naš glas stvarno čuje kad nešto kažemo, da se to čuje čitava Crna Gora. Tako da nije nemoguće, samo je poenta da je ustanemo, da krenemo, i da iskoristimo tu priliku - poručuje Marko Vukčević. <h2>Šta dalje - kako vide sebe u budućnosti</h2> - Nećemo u stečaj. Nastavićemo ono što smo planirali od početka. Da budemo organizacija mladih koja će da reaguje na sve ono što misli da treba da reaguje u ovoj državi i da kroz te svoje "sitne gerila akcije" iskazuje stav - kaže Vukčević. Cilj im je i da organizacija sačuva kredibilitet. - Ili što bi mi Crnogorci rekli čast i obraz - kaže Milo Perović. A šta im lično znači cijeli pokret koji je doveo do protesta i blokada na koje se odazivaju hiljade građana: - Kad budem star unucima ću da se hvalim, što je najbitnije. A oni će tada da se bune protiv mene - kaže Milo Perović kroz smijeh.

Portal ETV

Vukčević: Znali smo da ulazimo u nešto veliko, ali ne i kako će uticati na nas; Perović: Bili smo u agoniji zbog nesposobnosti policije

Definitivno postoji ozbiljan pritisak. Ne bih rekao da je pritisak javnosti - koliko je pritisak određenih političkih partija u Crnoj Gori i njihovih botova na mrežama, ali mislim da je reakcija ljudi uopšteno pozitivna i smatram da su ljudi razumijeli da iza nas ne stoje političke partije, ne stoje nikakve tajne strukture i da je ovo u potpunosti studentska priča - poručio je u izjavi za Antenu M Marko Vukčević, jedan od članova neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji organizuju proteste zbog tragedije koja se desila na Cetinju prvog dana ove godine, a u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
Odolijevaju, kaže, i vjeruju da će i naredni protest pokazati da je još više ljudi mobilisano i da još više građana želi da se zahtjevi koje su postavili ispune u što kraćem roku.
Njihov prvi zahtjev je ostavka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića - koji dolaze iz redova Demokrata.
Vukčević navodi da u četvrtak, 19. januara za kada je zakazan novi protest, očekuju još veći broj građana, pozivajući na miran i nenasilan skup.
- Mislimo da se ljudi osjećaju nesigurno, osjećaju se bijesno, to je razumljivo u situacijama kada se dese zločini kao što je bio na Cetinju prvaog januara. Isto tako mislimo da je bitno da se taj bijes nikada ne pretvori u agresiju, zbog toga sve građane pozivamo na mir, na nenasilje i naravno pozivamo da izjave ili bilo kakva vrsta dobacivanja ili uzvika na našim protestima ne sadrže govore mržnje, ili pozivanja na podjele jer smatramo da to dovoljno rade političari. Vrijeme je da se svi kao građani Crne Gore, koje god nacije ili bilo čega drugog bili, udružimo i zajedno izborimo za sigurnije i bezbjednije društvo - istakao je Vukčevi.
Sagovornik Antene M je demantovao navode da se na njihovim skupovima mogu čuti pjesme i povici koji sadrže govor mržnje.
- Upravo sinoć smo imali takvih komentara na Javnom servisu od strane gospodina Gorana Danilovića kako su se na protestu čule prozivke 'što ste na nas digli hajku...' i slične pjesme. Mi smo odmah rekli da je to apsolutna neistina. Digitalni forenzički centar je javno objavio da se radi o montaži, te da je sa nekog drugog skupa na snimku sa našeg protesta dodat audio, tako da čak i da se dese neki pojedini slučajevi oni nijesu povezani sa nama, mi ih ne prihvatamo, to ćemo uvijek reći. Ali velika većina, ako ne i svi, koji dođu na protest razumiju da ovaj skup nije politički obračun - zaključio je Vukčević.

Vukčević: Ne prihvatamo govor mržnje ili poziv na podjele, to dovoljno rade političari

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: marko-vukcevic