Mlada crnogorska fudbalerka Maša Tomašević od ovog ljeta nosi dres milanskog Intera sa brojem deset, čime je ispunila jedan od svojih dječjih snova. Gostujući u večernjem dijelu Ljetnjeg programa na Televiziji E, govorila je o prilagođavanju novom timu, životu u Milanu i očekivanjima od predstojeće sezone.
Tomašević je nedavno proglašena jednom od deset najperspektivnijih mladih igračica u Evropi, što je privuklo pažnju najvećih evropskih klubova. Među ponuđačima izdvajali su se Real Madrid i Inter, a ona je odlučila karijeru nastaviti u Italiji.
- Kao mala sanjala sam ovakav klub, a mislim da je to san svakog fudbalera i fudbalerke – da zaigra u najvećim evropskim klubovima. Ponosna sam na sebe, ali sam svjesna da je ovo tek početak i da moram nastaviti da radim i trudim se još više - kazala je Tomašević.
Već mjesec trenira i živi u Milanu, gdje se, kako ističe, privikava i na ritam rada i na atmosferu među navijačima. Posebno je fasciniraju razlike u odnosu na Crnu Goru.
- Navijači su drugačiji – mnogo srčaniji i emotivniji. Grad je podijeljen na Neroazzurre i Rossonere, a ja jedva čekam da zaigram u derbiju protiv gradskog rivala - rekla je Tomašević.
Ističe da prave utiske o svom transferu nije ni imala dok nije stigla u Italiju.
- Bila sam srećna kada je uslijedilo imenovanje među top 10 mladih igračica u Evropi, ali osjećaj je postao stvaran tek kad sam došla ovdje. U našoj porodici o tome se nije mnogo razgovaralo, sve smo prihvatili kao neku svakodnevnu vijest - zaključila je Tomašević.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Maša Tomašević za TV E: Ponosna sam na sebe, ali ovo je tek početak

Fudbalerke Budućnosti nakon sjajne sezone postale su nove šampionke Crne Gore. Tim predvođen talentovanim igračicama dominirao je terenom, ali i rezultatima, a ovaj uspjeh dolazi u trenutku kada ženski fudbal u Crnoj Gori sve više dobija na značaju.
- Veliki uspjeh za ŽFK Budućnost. Za ovo smo radile, jer je Breznica bila šampion punih devet godina - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, kapitenka ŽFK Budućnost Maša Tomašević.
Bila je glavna snaga tima u protekloj sezoni sa više od 83 postignuta gola, ali taj uspjeh doživljava isključivo kao uspjeh cijelog tima, kaže Tomašević, jer je to čemu su stremile skoro deceniju.
- Breznica je bila šampion punih devet godina, a ovo je prva titula Budućnosti. Sve vrijeme smo radile i trenirale za ovo i rekla bih da je to ono što smo mi mnogo željele - rekla je Tomašević.
U jednom meču je postigla čak pet golova, a zasluge i za takav uspjeh, bez lažne skromnosti, sagovornica Budilnika ne pripisuje sebi, već timu i nedostatku jačih klubova u Crnogorskoj ženskoj fudbalskoj ligi.
- Velika je razlika u kvalitetu između timova u našoj ligi, imaju dva- tri kluba koji prednjače po tom kvalitetu, tačnije mi, Breznica i Ekonomist, dok su ostali dosta slabijeg kvaliteta i samim tim je moguće postići veći broj golova u jednoj utakmici. Naravno da znače golovi, bitno je, ali &nbsp;nije nešto o čemu pretjerano razmišljam - istakla je Tomašević.
Crnogorska fudbalerka zadivila je fudbalsku Evropu, pa je UEFA proglasila jednom od najtalentovanijih 10 igračica u Evropi na koje treba posebno obratiti pažnju, što je rezultiralo interesovanjem fudbalskih giganata za našu veznjakinju, pri čemu su se najviše izdvajali Real Madrid i Inter Milan.&nbsp;
Da se odluči za FC Inter presudilo je njihovo interesovanje, kaže Tomašević, koje je duže od godinu i po dana, pa je odlučila da za Neroazzure nastavi svoju karijeru kad napuni 18 godina.&nbsp;
- Bila sam dva puta u Milanu, prvi put sa porodicom, drugi put sam bila na pripremama i kupili su me tom njihovom atmosferom, a najviše tim interesovanjem za mene. Sve mi se svidjelo , Italija, Milano kao grad, klub - zaključila je Tomašević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIw3TbNuJPy8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tomašević nakon što su fudbalerke Budućnosti postale nove šampionke Crne Gore: Ovo je ono za što smo radile

Kada su se evropski saveznici sastali u Parizu kako bi učvrstili bezbjednosne garancije za Ukrajinu, tamo su bili i izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa. To je nakratko pružilo nadu da bi glas EU mogao da se čuje u Vašingtonu uprkos žestokoj kontroverzi oko Grenlanda, piše Dojče vele.
- U velikoj mjeri smo završili bezbjednosne protokole - rekao je Stiv Vitkof, jedan od dvojice izaslanika, dok je stajao uz lidere Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine u predsjedničkoj palati u Parizu. 
- Ovo je važno kako bi, kada se ovaj rat završi, bio završen zauvek - dodao je Vitkof.
Ipak, čak i dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo potpisivale odlučnost da u poslijeratnom scenariju rasporede trupe u Ukrajinu, SAD nisu ponudile da priteknu u pomoć tim trupama u slučaju da Rusija ugrozi njihovu bezbjednost.
<h2>Kako bi raspoređivanje moglo da izgleda?</h2>
Prošle sedmice Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina potpisale su deklaraciju o namjerama da se rasporede „multinacionalne snage“ kao podrška obrani i obnovi Ukrajine - nakon rata.
Stručnjaci kažu da deklaracija, kao potpisani dokument, predstavlja čvršću i formalniju garanciju Ukrajini.
U utorak (6. januar) je njemački kancelar Fridrih Merc najavio da bi i Njemačka mogla da odigra vojnu ulogu i rasporedi „snage na teritoriji NATO-a koja se graniči s Ukrajinom“, nakon što se postigne prekid vatre.
Prvi put je i španski premijer Pedro Sančez izrazio spremnost da pošalje trupe u okviru mirovne misije u Ukrajini. Sančez nije iznosio detalje.
Jakob Funk Kirkegard, saradnik briselskog trusta mozgova Brugel, vjeruje da se snage namjerno zovu „multinacionalnim“ kako bi se se otvorio prostor da se priključe i druge zemlje iz ili van Evrope.
- Ko bi to mogao biti? Mislim možda Australija, ili svakako Turska, koja je veliki igrač na Crnom moru - rekao je on za Dojče vele.
Sastanak u Parizu održan je u okviru takozvane koalicije voljnih - koju čini oko 30 zemalja privrženih Ukrajini. Sjedinjene Države nisu među njima.
U saopštenju je ta grupa navela da će pomoći u izgradnji „odbrambenih utvrđenja“ unutar Ukrajine.
Kirkegard je rekao da nije jasno kakve bi tačno fortifikacije to bile. Možda, nagađa, slične onima koje se podižu u članicama NATO-a u blizini Rusije. „Kao u Finskoj“, rekao je, to bi bar moglo da uključi „postavljanje mina i bodljikave žice“.
U saopštenju lidera koalicije takođe se navodi da će učestvovati u predloženom mehanizmu nadzora prekida vatre koji bi da predvode SAD. To bi zahtijevalo opremu i ljude koji bi pratili senzore, snimke dronova i satelita.
Dodaje se da će Ukrajinci „ostati prva linija odbrane i odvraćanja“, dok su stručnjaci za Dojče vele rekli da bi evropske trupe uglavnom bile prisutne kao instruktori, a ne u borbenoj ulozi.
<h2>Mnoga pitanja</h2>
Neki u Evropi sada daju gas kako bi se uspostavila dugoročna bezbjednosna arhitektura za Ukrajinu. Ali još ima više pitanja nego odgovora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da bi Francuska mogla da rasporedi „nekoliko hiljada“ vojnika na ukrajinsku teritoriju.
Ali, dodao je Kirkegard, njemu bi moglo biti teško da dobije odobrenje francuskog parlamenta za finansiranje trupa u inostranstvu, posebno usred političke i ekonomske krize u zemlji.
Potpis Kira Starmera na deklaraciji izazvao je negodovanje među opozicionim liderima i stručnjacima koji tvrde da Britanija nema dovoljno vojnika da šalje nekuda.
Strateški pregled odbrane Ujedinjenog Kraljevstva – zvanični dokument iz prošle godine – bilježi da su se veličina i spremnost armije smanjili poslije kraja Hladnog rata.
U izvještaju piše da je „samo mali deo trupa“ spreman za raspoređivanje u bilo kom trenutku. Pad broja vojnika poklapa se sa smanjenim izdacima za odbranu.
Obraćajući se parlamentu, Starmer je rekao da će broj vojnika koji će biti poslati u Ukrajinu biti određen u skladu sa njihovim vojnim planovima, koje izrađuju i u kojima očekuju podršku drugih članica.
U Njemačkoj će prijedlog kancelara Merca da se trupe rasporede u NATO zemlje koje se graniče s Ukrajinom takođe prvo morati da odobri parlament.
Nekoliko drugih članica koalicije voljnih ostalo je sasvim misteriozno. Moguće, smatra se, da i neće iznositi konkretnije planove dok se jednom ne uspostavi mir u Ukrajini.
- Da li bi svi partneri iz koalicije voljnih snažno reagovali ako Rusija ponovo napadne? To je teško pitanje. Pitam ih sve i još nisam dobio jasan odgovor - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima u srijedu, 7. januara.
Dok bezbjednosne garancije ne budu odobrene u parlamentima i američkom Kongresu, kako dodaje, ne mogu odgovoriti na pitanje da li su partneri spremni da ih zaštite.
<h2>Izostanak američkog oslonca najveća prepreka</h2>
Najveća prepreka evropskom prisustvu u poslijeratnoj Ukrajini dolazi od nekada najbližeg saveznika preko Atlantika.
Trampovi izaslanici koji su prisustvovali sastanku u Parizu nisu razjasnili evropske dileme oko toga da li bi SAD pritekle u pomoć njihovim trupama ukoliko bi Rusija prekršila uslove mira.
Markus Rajsner, austrijski vojni istoričar i predavač na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Beču, rekao je za Dojče vele da je suštinska poruka deklaracije iz Pariza bila da se SAD pozovu na podršku tom evropskom vojnom poduhvatu.
- Trenutno je nezamislivo da evropske snage uspostave veliko prisustvo u Ukrajini bez podrške SAD i njihovih specijalizovanih vojnih kapaciteta, i bez garancije da će Amerika vojno intervenisati u slučaju ruskog napada - naveo je Rajsner.
Ovo je naročito tačno, kako upozorava, sve dok Rusija zapadne vojnike u Ukrajini smatra vojnim metama.

Čizme u Ukrajini: Smiju li Evropljani bez Amerikanaca?

Bahreinski aktivisti i organizacije za ljudska prava izrazili su ozbiljnu zabrinutost nakon što je opozicionom lideru i ljevičarskom aktivisti Ebrahimu Šarifu izrečena šestomjesečna zatvorska kazna zbog javne kritike odnosa kraljevstva s Izraelom.
Šarif se nalazi u pritvoru od novembra, a optužen je za širenje lažnih vijesti na društvenim mrežama i davanje uvredljivih izjava protiv sestrinskih arapskih država i njihovih lidera.
U četvrtak ga je Bahreinski niži krivični sud osudio na šest mjeseci zatvora i novčanu kaznu od 200 bahreinskih dinara (oko 530 dolara).
Presuda se temelji na intervjuu koji je Šarif dao u Bejrutu za LuaLuaTV, u kojem je oštro kritizirao arapske države zbog, kako je naveo, izostanka podrške Palestincima i zbog sve čvršćih veza s Izraelom.
Javno tužilaštvo je u saopćenju objavljenom na Instagramu navelo da je Šarif u intervjuu iznosio lažne i uvredljive informacije, optužujući arapske zemlje za dosluh i zavjeru te pozivajući njihove građane na otpor i ustanak protiv vlasti.
Bahrein je 2020. godine normalizovao odnose s Izraelom u okviru Abrahamovih sporazuma, postignutih uz posredovanje SAD-a. Taj potez izazvao je snažno nezadovoljstvo propalestinskih aktivista u zemlji, a bijes javnosti dodatno je eskalirao nakon početka izraelskog napada na Gazu u oktobru 2023. godine.
Direktor za zastupanje u Bahreinskom institutu za prava i demokratiju (BIRD) Sajed Ahmed Alvadaei ocijenio je presudu kao jeziv presedan.
- Ovom odlukom se istaknuta javna ličnost kriminalizuje zbog podrške Palestini i zbog propitivanja vlada koje su normalizovale odnose s Izraelom usred genocida u Gazi - rekao je Alvadaei, dodajući da presuda predstavlja ozbiljnu eskalaciju napada na slobodu izražavanja u Bahreinu.

Bahrein: Aktivista osuđen na šest mjeseci zatvora jer je kritikovao arapske zemlje zbog odnosa s Izraelom

Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro pozvao je u objavi na društvenoj mreži Iks (X) na kreiranje "Velike Kolumbije", odnosno formiranje države koja bi zahvatala teritorij šest južnoameričkih zemalja.
Riječ je o zemlji koja je od 1819. do 1831. godine postojala kao "Republika Kolumbija", a koju je uspostavio Simon Bolivar, venecuelanski oficir koji se smatra najvećim borcem protiv evropskog kolonijalizma u Južnoj Americi. Obuhvatala je prostor današnjih država Kolumbije, Venecuele, Ekvadora, Paname, zapadne Gvajane te sjevera Perua i Brazila.
- Ovo je Velika Kolumbija, to je bila Bolivarova ideja i predlažem da je, putem ustavotvornog izjašnjavanja stanovništva, ponovo izgradimo kao konfederaciju autonomnih nacija - napisao je Petro.
On je i objasnio zbog čega bi formiranje ovakve države bilo pozitivno po zemlje koje bi obuhvatala.
- Imali bismo zajedničke politike u oblastima koje narod predloži. Nesumnjivo, trgovinska politika bila bi usmjerena ka industrijalizaciji, a s obzirom na geografski položaj - ka tome da budemo središte svijeta i Latinske Amerike. Središte čistih energija, znanja i visokotehnoloških infrastruktura za mobilnost i komunikaciju. Za te oblasti postojao bi Velikokolumbijski parlament, sud pravde i vijeće vlade, slično kao u Evropskoj uniji ili u federalnim Sjedinjenim Američkim Državama - dodao je Petro.
Na kraju je kolumbijski predsjednik još dodao da s ovom predloženom državom postoji i veliki potencijal za turizam i za globalnu povezanost.
Ovaj potez bi se mogao shvatiti i kao odgovor na agresivne poteze SAD-a u regiji. Amerika je uhapsila venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura te njeni zvaničnici konstantno naglašavaju potrebu da SAD "uspostavi kontrolu" nad Južnom Amerikom koja je "dio njihove hemisfere".
Petro je sigurno najglasniji lider jedne južnoameričke zemlje kada je riječ o kritikama upućenim liderstvu SAD-a, a naredne sedmice bi trebalo doći u posjetu predsjedniku ove zemlje Donaldu Trampu.

Petro pozvao na formiranje Velike Kolumbije koja bi obuhvatala šest južnoameričkih država

SAD nema moralno pravo da upire prstom na Kubu - poručio je predsjednik Kube Miguel Diaz-Kanel nakon što je Bijela kuća uputila prijetnje toj zemlji i poručila kako bi vrlo lako moglo doći do napada kao što se dogodio u Venecueli.
On je na društvenoj mreži Iks (X) direktno odgovorio američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
- Oni koji sve pretvaraju u biznis, čak i ljudske živote, nemaju moralni autoritet da upiru prstom u Kubu ni u čemu, apsolutno ni u čemu. Oni koji danas histerično iscrpljuju svoj bijes protiv naše nacije, to čine toliko bijesni zbog suverene odluke ovog naroda da izabere svoj politički model - naveo je predsjednik Kube.
Rekao je i to kako je trenutna situacija na Kubi direktna posljedica američke politike.
- Oni koji krive revoluciju za teške ekonomske teškoće koje trpimo trebali bi se stidjeti što šute. Jer znaju i priznaju da su te teškoće rezultat drakonskih mjera ekstremnog gušenja koje su nam SAD nametale šest decenija i koje sada prijete da nadmaše - ističe Kanel.
Na kraju, predsjednik Kube rekao je da su spremni na sve scenarije.
- Kuba je slobodna, nezavisna i suverena nacija. Niko nam ne diktira šta da radimo. Kuba ne napada. Sjedinjene Američke Države je napadaju već 66 godina. Kuba ne prijeti, ona se priprema, spremna je da brani domovinu do posljednje kapi krvi - poručio je Kanel.

Tag: masa-tomasevic

Maša Tomašević za TV E: Ponosna sam na sebe, ali ovo je tek početak

Tomašević nakon što su fudbalerke Budućnosti postale nove šampionke Crne Gore: Ovo je ono za što smo radile

Čizme u Ukrajini: Smiju li Evropljani bez Amerikanaca?

Bahrein: Aktivista osuđen na šest mjeseci zatvora jer je kritikovao arapske zemlje zbog odnosa s Izraelom

Petro pozvao na formiranje Velike Kolumbije koja bi obuhvatala šest južnoameričkih država

Predsjednik Kube odbrusio Trampu: Nemate moralno pravo da upirete prstom

PRATITE TVe UŽIVO