Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan kazao je da se Iran nalazi u sukobu velikih razmjera sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Izraelom i Evropom.
- Prema mom mišljenju, nalazimo se u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom, oni ne žele da naša zemlja stoji na vlastitim nogama - rekao je Pezeškijan.
Čak je kazao da je taj rat gori od rata u Iraku.
- Ovaj rat je daleko složeniji i teži od tog rata. U ratu s Irakom, situacija je bila jasna, ispalili su rakete i bilo je jasno gdje ćemo uzvratiti. Ali ovdje, oni nas sada opsjedaju u svakom pogledu, stavljaju nas pod pritisak i u teške uglove, stvarajući probleme - ekonomski, kulturno, politički i u smislu sigurnosti - kazao je Pezeškijan.
Dao je ove komentare uoči posjete izraelskog premijera Benjamina Netanjahua Sjedinjenim Američkim Državama, gdje planira informisati američkog predsjednika Donalda Trampa o opcijama za potencijalne buduće napade na Iran.
Izrael je obavijestio SAD da nedavne iranske raketne vježbe mogu prikrivati pripreme za potencijalni napad.
U junu je Izrael izveo vazdušne napade i tajne operacije na iranske vojne i nuklearne lokacije, ubivši više od 1.000 ljudi, uključujući visoke zvaničnike i nuklearne naučnike.
Iran je uzvratio lansiranjem stotina raketa i dronova na Izrael, ubivši najmanje 33 osobe, među kojima i vojnika koji nije bio na dužnosti.
Sjedinjene Američke Države su pomogle Izraelu u presretanju iranskih napada, a kasnije su se pridružile izraelskoj kampanji, bombardirajući tri iranska nuklearna postrojenja 22. juna.

Iranski predsjednik: Nalazimo se u ratu velikih razmjera s Izraelom, SAD-om i Evropom

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan sastao se u Teheranu s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom, gdje su obojica naglasili da islamske države moraju produbiti saradnju i jedinstvo kako bi se suprotstavile stranim intervencijama i pokušajima destabilizacije regiona.
Pezeškijan je istaknuo da bi jedinstvo, zbližavanje i razmjena iskustava među islamskim zemljama spriječili vanjske aktere da izazivaju krize. Dio nestabilnosti u regionu pripisao je "zavjerama i podsticanju sukoba od strane pojedinih moćnih igrača koji nameću pogrešne politike i koče razvoj islamskih država".
- Ako islamske zemlje djeluju jedinstvenom voljom, nijedna sila neće moći stvarati probleme njihovim narodima - poručio je Pezeškijan.
Fidan je ponovio slične stavove, naglašavajući da su podjele koštale islamski svijet dragocjenog vremena. Istakao je da je neophodna saradnja i da je došlo vrijeme za "zajedničke i paralelne korake koji će ojačati partnerstva u islamskom svijetu".
Turski ministar je prenio i poruku predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana Pezeškijanu, naglašavajući važnost jačanja trgovine, ekonomskih veza i regionalne saradnje između Teherana i Ankare.
Iran i Turska, iako imaju različite stavove o određenim pitanjima, održavaju bliske diplomatske konsultacije zasnovane na zajedničkim interesima i regionalnim odgovornostima, izjavio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči u ekskluzivnom intervjuu za IRNA-u.
Intervju je uslijedio nakon Aragčijevog sastanka s turskim šefom diplomatije Hakanom Fidanom, koji je boravio u Teheranu radi bilateralnih i regionalnih razgovora. Susreti su održani u okviru redovnog visokog nivoa angažmana između dvije susjedne države.
Aragči je naglasio da uprkos povremenim neslaganjima, Iran i Turska dosljedno održavaju dijalog i saradnju zahvaljujući zajedničkoj granici, istorijskim vezama i preklapajućim interesima u regionalnoj stabilnosti.
- Razlike svakako postoje, ali ono što nas povezuje daleko je važnije. Naša geografska blizina stvara zajedničke izazove i zajedničke interese - rekao je on.
Istakao je da obje zemlje prepoznaju stratešku potrebu održavanja prijateljskih odnosa bez obzira na političke dinamike. Ministri su razgovarali o političkim, trgovačkim, kulturnim i ekonomskim pitanjima, uključujući potrebu povećanja obima trgovine i jačanja bilateralnih razmjena.

Iran i Turska poručuju da islamske nacije mogu same zaustaviti strane intervencije

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan je danas u govoru na zasIJedanju Generalne skupštine UN u Njujorku rekao da Iran ne želi da izgradi nuklearno oružje, time odbacujući tvrdnje Zapada o tome.
- OvdJe još jednom izjavljujem pred ovom Skupštinom da Iran nikada nije tražio i nikada neće tražiti da napravi atomsku bombu. Ne želimo nuklearno oružje - rekao je Pezeškijan.&nbsp;
Nastavljaju se pregovori Irana s Francuskom, Velikom Britanijom i Njemačkom u pokušaju da se postigne sporazum o kontroli iranskog nuklearnog programa i izbjegne ponovno uvođenje sankcija UN Teheranu već od subote s čime se prošle nedjelje saglasio Savjet bezbjednosti UN, ali ta odluka još može da se promijeni.
Predsjednik Irana je tu odluku Savjeta bezbjednosti ocijenio kao "ilegalnu" i rekao da Evropljani "ocrnjuju napore Irana, smatrajući ih nedovoljnim".
Sporazum iz 2015. godine, koji su potpisali Francuska, Velika Britanija, Njemačka, SAD, Kina, Rusija i Iran, predviđao je smanjenje nuklearnih aktivnosti Teherana.
Međutim, američki predsjednik Donald Tramp je 2018. godine tokom prvog mandata, jednostrano povukao SAD iz sporazuma i ponovo uveo sankcije Iranu. Teheran je potom odustao od određenih obaveza, posebno od ograničenja obogaćivanja uranijuma.
Zapadne zemlje sumnjaju da Iran pokušava da stekne nuklearno oružje. Teheran to negira i brani svoje pravo da razvija civilni nuklearni program.

Predsjednik Irana u UN: Ne želimo nuklearno oružje

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan pozvao je danas islamske zemlje da prekinu veze sa Izraelom.
Pezeškijan je to rekao prije samita planiranog u Dohi kao odgovor na napad koji je Izrael prošle nedjelje sproveo protiv zvaničnika palestinskog pokreta Hamas u glavnom gradu Katara.
- Moguće je da islamske zemlje prekinu veze sa ovim fiktivnim režimom (izraelskim) i da što više sačuvaju svoje jedinstvo i koheziju - rekao je Pezeškijan prije odlaska u Katar.
Predsjednik Irana je rekao je da &nbsp;se nada da će na samitu biti "donijeti odluka" o mjerama koje će biti preduzete protiv Izraela.

Iranski predsjednik pozvao islamske zemlje da prekinu veze sa Izraelom

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je da će Teheran uzvratiti razornim udarcima ukoliko Izrael nastavi da napada iransku teritoriju.
- Ako se agresija izraelskog režima nastavi, Teheran će uputiti razorniji i odlučniji odgovor - rekao je Pezeškijan.
Tokom telefonskog razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, Pezeškijan je naveo da je Teheran spreman da garantuje mirnu prirodu svog nuklearnog programa, ali je protiv njegovog poništavanja.
- Spremni smo za dijalog i saradnju da bismo izgradili povjerenje i garantovali mirnu prirodu iranskih nuklearnih aktivnosti. Istovremeno, ne prihvatamo poništavanje nuklearnih aktivnosti ni pod kojim okolnostima - rekao je Pezeškijan, prenosi Srna.

Iranski predsjednik Makronu: Razornije ćemo uzvratiti ako se nastave napadi

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je da je jedini način za okončanje sukoba da Izrael zaustavi svoje vazdušne napade.
U izjavi za iranske medije je rekao da je Iran oduvijek težio miru i stabilnosti.
- U trenutnim okolnostima, trajni mir biće moguć samo ako neprijatelj prekine svoja neprijateljstva i pruži čvrste garancije za okončanje svojih terorističkih provokacija - rekao je Pezšhkijan.
Upozorio je da će uslijediti daleko snažiji odgovor Irana ukoliko Izrael nastavi s napadima.
Podsjetimo da je rat Izraela i Irana danas zvanično ušao u drugu sedmicu.

Iranski predsjednik: Jedini način za okončanje sukoba je da Izrael zaustavi vazdušne napade

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u nedjelju da je Teheran odbacio direktne pregovore sa SAD o svom nuklearnom programu koji brzo napreduje, u odgovoru na pismo koje je američki predsjednik Donald Tramp uputio vrhovnom lideru te zemlje.
Pezeškijan je rekao je da je odgovor Irana, dostavljen preko Oman, ostavio otvorenu mogućnost indirektnih pregovora s Vašingtonom. Međutim, takvi pregovori nisu donijeli napredak otkako je Tramp u svom prvom mandatu jednostrano povukao SAD iz nuklearnog sporazuma Teherana sa svjetskim silama.
U potonjim godinama regionalne tenzije su prerasle u napade na moru i na kopnu. Zatim je uslijedio rat u Pojasu Gaze između Izraela i Hamasa – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
U okviru tog sukoba Izrael je izveo napade na vođe militantnih grupa širom iranske takozvane "osovine otpora".
Sada, dok SAD izvode intenzivne vazdušne napade na jemenske pobunjenike Hute koje podržava Iran, rizik od vojne akcije usmjerene na iranski nuklearni program ostaje na stolu.
- Mi ne izbjegavamo razgovore; kršenje obećanja je ono što nam je do sada stvaralo probleme. Moraju da dokažu da mogu da izgrade povjerenje - rekao je Pezeškijan.&nbsp;
Bijela kuća nije zasad reagovala izjavu iranskog predsjednika.
Tramp je poslao pismo iranskom lideru, dok i Izrael i SAD upozoravaju da nikada neće dozvoliti Iranu da nabavi nuklearno oružje, što je dovelo do straha od vojne konfrontacije.
Teheran obogaćuje uranijum na nivoe koji su blizu nivoa potrebnog za nuklearno oružje i to rade samo zemlje s takvim oružjem.
Iran je dugo tvrdio da je njegov program u miroljubive svrhe, iako njegovi zvaničnici sve više prijete da će pokušati da naprave bombu.
Otkako se Tramp vratio u Bijelu kuću njegova administracija šalje poruku da Iran mora biti spriječen da dođe do nuklearnog oružja. Međutim, u februarskom izvještaju agencije UN za nuklearno oružje navodi se da je Iran ubrzao proizvodnju uranijuma koji je skoro na nivou potrebnog za oružje.

Iran odbacio direktne pregovore sa SAD u odgovoru na Trampovo pismo

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan rekao je da bi, ako bi Izrael i savezničke grupe Teherana u regiji postigli primirje, ta akcija "mogla uticati na intenzitet" bilo kakvog uzvratnog udara iranske vojske, izvijestila je državna novinska agencija IRNA.
U međuvremenu, izraelski premijer Benjamin Netanjahu zadržao je svoj čvrst stav tokom posjete libanskoj granici 3. novembra, rekavši da ekstremistička grupa Hezbolah mora biti potisnuta iza rijeke Litani i spriječena da se ponovo naoruža.
Izrael je posljednjih nekoliko mjeseci napadao lokacije za koje se sumnja da su Hezbolahove, kojeg su Sjedinjene Države označile terorističkom organizacijom dok je Evropska unija stavila na crnu listu njegovo oružano krilo, ali ne i njegovu političku stranku.
Veći dio vodstva Hezbolaha ubijen je u izraelskim napadima na jugu Libana i oko glavnog grada Bejruta.
Napadi na Hezbolah su se intenzivirali otkako je izraelska vojska izvršila invaziju na Pojas Gaze nakon terorističkog napada Hamasa 7. oktobra 2023. u kojem je ubijeno oko 1.200 Izraelaca i uzeto oko 250 talaca. Hamas su Sjedinjene Države i EU proglasile terorističkom organizacijom.
Hezbolah je ispalio stotine raketa i dronova na Izrael, rekavši da će nastaviti svoje napade dok se ne postigne prekid vatre u Gazi. U međuvremenu, izraelski napadi unutar Libana ubili su skoro 3.000 ljudi, prema tamošnjim zvaničnicima, i uništili veći dio Gaze, s prijavljenim brojem poginulih od 43.341.
Mnogi lideri na Zapadu i drugdje strahuju od šireg rata koji bi izbio na Bliskom istoku, posebno s Izraelom i Iranom koji razmjenjuju vazdušne udare. Mnogi čekaju sljedeći potez Teherana nakon izraelskog napada 26. oktobra na vojne lokacije unutar Irana.
- Ako (Izraelci) preispitaju svoje ponašanje, prihvate prekid vatre i prestanu s masakriranjem potlačenih i nedužnih ljudi u regionu, to bi moglo uticati na intenzitet i vrstu našeg odgovora - rekao je Pezeškijan, a citira državna novinska agencija IRNA.
Međutim, dodao je da Teheran "neće ostaviti bez odgovora bilo kakvu agresiju na njegov suverenitet i sigurnost".
Pezeškijana, koji je preuzeo dužnost krajem jula, neki zapadni posmatrači iranske političke situacije označili su kao umjerenog.
Dan ranije, iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, zaprijetio je Izraelu i Sjedinjenim Državama.
U međuvremenu, Netanjahu je rekao da želi da budem jasan: "Sa ili bez sporazuma o (primirju), ključ za obnovu mira i sigurnosti na sjeveru, ključ za sigurno vraćanje naših stanovnika sjevera kućama, je prije svega gurnuti Hezbolah iza rijeke Litani, kao drugo da cilja svaki pokušaj ponovnog naoružavanja i treće da odlučno odgovori na svaku akciju preduzetu protiv nas."
Izrael će "definitivno učiniti sve što bi trebalo da se uradi... bilo u smislu vojske, oružja ili političkog rada", rekao je on.
Rijeka Litani udaljena je oko 30 kilometara unutar Libana od granice i stvorila bi tampon zonu između Hezbolahovih snaga i izraelske teritorije, na čemu je Netanjahu insistirao.
U izvještaju Axiosa od 2. novembra, američki zvaničnik i bivši izraelski zvaničnik rekli su da je američka administracija upozorila Teheran posljednjih dana da neće moći obuzdati Izrael ako Iran pokrene još jedan napad na američkog saveznika.

Iranski predsjednik: Prekid vatre bi mogao uticati na odgovor Teherana na izraelski napad

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan rekao je da Iran "ne traži rat", obećavajući istovremeno da će uslijediti "još jači odgovor" Irana u slučaju izraelske odmazde za veliki raketni napad.
- Ako Izrael hoće da reaguje imaćemo jači odgovor - rekao je Pezeškijan na zajedničkoj konferenciji za štampu u Dohi sa katarskim emirom Tamimom ben Hamadom al Tanijem.
- Iran ne traži rat, Izrael nas je natjerao da reagujemo - dodao je iranski predsjednik.
On je ovo izjavio dan poslije iranskog napada na Izrael sa oko 200 raketa, od kojih je, prema Teheranu, 90 odsto dostiglo svoj cilj. Izraelska vojska je s druge strane saopštila da je njihov PVO presreo veliki broj tih raketa, uz preciziranje da su rakete pale na vazduhoplovne baze u zemlji, ali nisu načinile štetu.
Direktan iranski napad na Izrael, drugi od aprila, izazvao je oglašavanje sirena za uzbunu širom Izraela, u njemu su dvije osobe ranjene u Izraelu i poginuo je jedan Palestinac u okupiranoj Zapadnoj obali, prema spasiocima i jednom palestinskom zvaničniku.
- Zlonamerni cilj sionističkog režima je da sije nesigurnost i širi krizu u regionu. Ono što tražimo od SAD i evropskih zemalja, je da kažu entitetu koji su usadili u region (Izrael) da prekine sa izlivanjem krvi - rekao je iranski predsjednik.
Emir Katara je upozorio da Izrael sa napadima na Hezbolah u Libanu dovodi region „na ivicu ponora“. Katarski emir je takođe osudio izraelske napade u pojasu Gaze i rekao da Doha nastavlja svoje napore posredovanja da se postigne primirje u ratu koji je pokrenut prije skoro godinu dana napadom palestinskog Hamasa na izraelsko tlo.

Predsjednik Irana: Nećemo rat, ali slijedi jači odgovor u slučaju odmazde Izraela

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: masud-pezeskijan