Iz Demokratske partije socijalista (DPS) traže da koeficijent za obračun zarada medicinskim sestrama i tehničarima bude povećan sa 9,37 na 12,97. S tim u vezi, oni će u skupštinsku proceduru predati i izmjene zakona, saopšteno je danas na press konferenciji poslanika ove partije. 
Poslanik Elvir Zvrko kazao je kako izvještaj Evropske komisije upozorava da je država umjereno spremna u poglavlju 28, koje se odnosi na zaštitu potrošača.
- Nedostatak zdravstvenog kadra je problem. Crnoj Gori fali 800 medicinskih sestara, bolnice su preopterećene. Medicinske sestre su na marginama društva, a ulaganje u njih nije trošak već investiranje u budućnost - naglasio je on.
Žele, dodao je, ispraviti dugogodišnju nepravdu prema zdravstvenim radnicima, dodajući kako nema reforme bez stabilnog kadra.
Jevto Eraković kazao je kako predaju u proceduru izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru, koje se odnose na medicinske sestre i tehničare.
- Pozivamo sve poslaničke klubove da podrže našu inicijativu. Nema razloga da većina ovo ne podrži, kada već tvrde da ima dovoljno sredstava u budžetu. Predlažemo povećanje zarada medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima za 25 odsto, odnosno sa 660 na 725 eura - dodao je Eraković.
Osvrnuo se i na situaciju u Pljevljima, navodeći kako je stanje u tamošnjoj bolnici teško.
- Veliki broj djece je u bolnici, stanje je alarmantno. Očekujemo od nadležnih da se što prije oglase - rekao je Eraković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

DPS predlaže izmjene zakona: Povećati plate medicinskim sestrama i tehničarima, svi da podrže naš prijedlog

Dvije medicinske sestre koje su u subotu, 25. oktobra, kada je došlo do smrti novorođenčta u nikšićkoj bolnici bile u smjeni, suspendovane su, potvrdio je za Portal RTCG direktor Opšte bolnice Nikšić Zoran Mrkić.
- U pitanju su dvije sestre koje rade na odjeljenju neonatologije i koje su te noći bile u smjeni. Sestre su supendovane do okonačanja istraznog postupka i dobijanja zvaničnog obdukcionog nalaza - kazao je on.
I VDT istražuje slučaj smrti bebe u nikšićkom porodilištu.
Porodica tvrdi da je, prema preliminarnom obdukcionom nalazu koji su dobili, smrt nastupila u subotu oko 21.10 sati, a kao uzrok smrti navedeno je gušenje hranom prilikom bljuckanja.

Dvije medicinske sestre suspendovane do okončanja postupka

Odbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore održao je danas protest ispred zgrade Vlade Crne Gore, zahtijevajući povećanje zarada za 15 odsto u odnosu na zaposlene u drugim javnim zdravstvenim ustanovama. Ukoliko nadležni ne reaguju, najavili su da će se ponovo okupiti za petnaest dana.
Medicinske sestre i tehničari poručili su da neće odustati od svojih zahtjeva i da se bore za dostojanstvo profesije koja, kako ističu, „nosi zdravstveni sistem na svojim leđima“.
- Nikada nismo tražili privilegije, već poštovanje. Obavljamo 70 odsto zdravstvenih usluga u državi, a primamo minimalnu zaradu. Naši koeficijenti nijesu mijenjani od 2021. godine. Upravo medicinske sestre i tehničari bili su na prvoj liniji borbe tokom pandemije, a danas se osjećamo zapostavljeno. Sramota je države koja se oslanja na nas, a okreće glavu kada tražimo poštovanje. Nazivaju nas herojima kada im treba, a kad dođe vrijeme da nas nagrade - ćute. Ovo nije luksuz, već potreba opstanka - poručila je medicinska sestra sa Infektivne klinike Milena Vlahović.
Ona je kazala da se Sindikat medicinskih sestara i tehničara tri puta obraćao ministru zdravlja Vojislavu Šimunu i premijeru Milojku Spajiću, ali da do danas nisu dobili odgovor.
- Nadali smo se dijalogu i razumijevanju, ali nadležni nijesu našli za shodno ni da nam se obrate. Naš kadar se rasipa, jer mnogi odlaze u privatni sektor zbog boljih uslova i zarada - istakla je Vlahović.
Odgovarajući na pitanje Pobjede da li ih dva postojeća sindikata podržavaju kao ranije, Vlahović je kazala da sada nemaju njihovu podršku. Ipak, apelovala je na predstavnike reprezentativnog sindikata da ne potpisuju Granski kolektivni ugovor ukoliko on ne predviđa povećanje plata za 15 odsto za medicinske sestre i tehničare.
- To je minimum koji nam pripada. Ovo nije borba samo medicinskih sestara i tehničara, već borba za sve radnike koji zarađuju svoj hljeb - poručila je Vlahović, naglasivši da će istrajati u svojim zahtjevima.
Podsjetimo, medicinske sestre i tehničari KCCG-a već su organizovali više okupljanja ispred Ministarstva zdravlja, a posljednje je održano 18. septembra ove godine, kada su prošetali od Kliničkog centra do Ministarstva.

1250x600

Medicinske sestre i tehničari KCCG-a ponovo protestovali ispred Vlade: Novo okupljanje ako ne budu povećane zarade

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) u posljednjih 18 mjeseci radni odnos zasnovalo je 140 medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara - saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
U period od marta 2024. godine do danas Klinički centar Crne Gore (KCCG) su, kako su kazali, napustile 73 medicinske sestre i zdravstveni tehničari po osnovu jednostranog raskida radnog odnosa od strane zaposlenog.
- U istom period primljeno je 140 medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara čime dolazimo do zaključka da je priliv medicinskih radnika u našu ustanovu veći u odnosu na odliv - naveli su u KCCG.
I pored toga što na nivou države imamo porast broja privatnih zdravstvenih ustanova, u KCCG ističu da podaci ukazuju na činjenicu da to ne utiče na kadrovsku strukturu KCCG.
- Već se, naprotiv, ispostavlja da postoji veliko interesovanje svih profila za zapošljavanje u našoj ustanovi. Ova činjenica nas dodatno ohrabruje i uvjerava da se u KCCG kadrovska politika sprovodi pravovremeno, adekvatno i u skladu sa zahtjevima tržišta rada - dodali su u KCCG.
Sa ponosom, kažu, ističu da se, upravo zahvaljujući posvećenosti zaposlenih, i pored svih izazova sa kojima se suočava naša društvena zajednica, kvalitet zdravstvenih usluga u KCCG u kontinuitetu unaprjeđuje.

KCCG: Radni odnos u posljednjih 18 mjeseci zasnovalo 140 medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara

Sindikat doktora medicine Crne Gore uputio je pismo podrške medicinskim sestrama i tehničarima koji su danas najavili protest ispred Ministarstva zdravlja u 15:30 sati.
Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je da svakodnevno svjedočimo odlivu &nbsp;medicinskih sestara i tehničara iz zdravstvenog sistema.&nbsp;
- Na raspisane konkurse za ova radna mjesta više se niko i ne javlja. Srednji medicinski kadar je iscrpljen, ponižen i zaboravljen. Dok se ministarstvo bavi administrativnim formama, bolnice ostaju bez ljudi koji nose najveći dio tereta liječenja - navela je ona u pismu.
Popović Samardžić je napomenula da u jedinicama intenzivne njege, gdje standard zahtijeva jednu sestru na dva pacijenta, postoji jedna sestra na cijelu smjenu. To, kako kaže, nije samo kršenje struke i etike, već direktno ugrožavanje života pacijenata.
- Ovakva situacija nije samo rezultat nedostatka kadra, već nedostatka volje da se zdravstveni sistem unaprjeđuje. U ime onih koji su ostali da rade u nemogućim uslovima, u ime svih pacijenata koji zavise od neodvojivog tima zdravstvenih radnika, ljekara, medicinskih sestara i tehničara, u ime Sindikata doktora medicine Crne Gore ističemo punu podršku današnjem protestu medicinskih sestara i tehničara -zaključila je Popović Samardžić.

Popović Samardžić: Srednji medicinski kadar je iscrpljen, ponižen i zaboravljen

Protest Sindikata zdravstva povodom, kako su kazali, zaštite dostojanstva medicinskih sestara i tehničara, biće održan danas u Podgorici.
Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) pozvali su članstvo i građane da prisustvom na protestu podrže napore Sindikata zdravstva.
Iz USSCG su saopštili da je krajnje neprihvatljivo da medicinske sestre i tehničari, koji čine okosnicu zdravstvenog sistema i čiji rad zahtijeva visok stepen stručnosti i predanosti, bivaju godinama unazad zanemareni u pogledu uslova rada, bezbjednosti na radu i zarade.
- Iako se koeficijent složenosti poslova utvrđuje ne samo na osnovu školske spreme, odnosno kvalifikacije obrazovanja, već i na osnovu odgovornosti, složenosti poslova i uslova rada, osnovna zarada za tu profesiju iznosi najčešće ispod 600 eura (koliko iznosi najniža minimalna zarada kao zaštitna kategorija) - kaže se u saopštenju.
Kako su rekli iz USSCG, posebno zabrinjavajući podatak je da je koeficijent složenosti poslova za tu profesiju za oko deset odsto niži u odnosu na sve druge zaposlene sa istim nivoom kvalifikacije u Crnoj Gori.
- Medicinske sestre i tehničari zaslužuju posebnu pažnju donosilaca odluka i preduzimanje svih neophodnih mjera kojima bi se zaštitilo dostojanstvo njihove profesije i omogućio kvalitetan život, kao i osigurao njihov ostanak u zemlji i na radnim mjestima - navodi se u saopštenju.
Iz USSCG su istakli da svaki dalji gubitak tog dragocjenog kadra predstavlja ne samo gubitak za zdravstveni sistem, već cjelokupno društvo.
Oni su kazali da su uvjereni da će protest biti poslednji alarm donosiocima odluka da krajnje odgovorno pristupe iznalaženju rješenja i stvaranju uslova za ispravljanje višegodišnje nepravde prema statusu medicinskih sestara i tehničara.

Danas protest Sindikata zdravstva: Neprihvatljivo zanemarivanje medicinskih sestara i tehničara

U Budilniku na Televiziji E govorimo o značaju prevencije melanoma, povodom mjeseca borbe protiv ove opasne bolesti kože.
Povodom Međunarodnog dana medicinskih sestara, pitamo ko brine o onima koji brinu o nama. Provjeravamo i hoće li sredinom maja konačno početi gradnja kolektora u zetskom Botunu, a govorimo i o psihološkoj sigurnosti na radnom mjestu.
Tema Srećnog dana od devet do 11 sati, su pripreme za novo izdanje KotorArt-a, te kako &nbsp;ta kulturna manifestacija doprinosi imidžu grada i države. Gošća je Sara Lakičević, PR menadžerka Kotor Art-a.
Ekipa Srećnog dana sa Elidom Adžović iz Ekopatriotizma razgovara o tome zašto je važno da brinemo o zemlji - njenoj ljepoti iznad i ispod površine. Saznajte i sve o Međunarodnom festivalu folklora ‘Žuborite limski vali’ koji je održan u Bijelom Polju.&nbsp;

Budilnik na TV E: Prevencija melanoma, ko brine o onima koji brinu o nama, gradnja kolektora...

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: medicinske-sestre