Politički vlastodršci u Crnoj Gori ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma, nacizma, ksenofobije, revizije istorije, glorifikacije zločina i presuđenih ratnih zločinaca - jer mnogi od njih upravo promovišu ideologije zla, mržnje, ubijanja, etničkog čišcenja.
To je aktivistkinja mirovnog i feminističkog pokreta Aida Petrović ocijenila povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma koji se danas obilježava širom svijeta kao sjećanje na „Kristalnu noć“ u kojoj je 9. novembra 1938. u Njemačkoj počeo veliki progon Jevreja i označio početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja koji je završen ubistvom šest miliona nedužnih muškaraca, žena i djece, te oko pet miliona Slovena, Roma, osoba sa invaliditetom, LGBT osoba, političkih predstavnika i ostalih grupa.
<h2>NEDOVOLJNA OPOMENA</h2>
Petrović je ustvrdila da zločini iz najmračnijih razdoblja čovječanstva nijesu bila dovoljna i ozbiljno shvaćena opomena da se spriječi ponavljanje sličnih događaja, o čemu svjedoče ratovi, zločini i srebrenički genocid devedesetih god na prostorima bivše Jugoslavije.
- Devedestih godina su nacionalistčki, šovinistički i fašistički izdanci retrogradnih politika započeli krvavo kolo uz oganj mržnje različitih i drugačijih po vjerskoj, nacionalnoj i bilo kojoj drugoj osnovi koja se nije uklapala u njihovu zločinačku i ratno huškačku ideologiju krvi i tla - navela je ona.
Podvukla je da brutalna borba i ratna mašinerija ni danas ne miruje u svijetu.
- Pa se i danas na više frontova odvijaju ratne „igre“ najmoćnijih, u kojima stradaju mnogobrojni ukrajinski civili nakon ruskog ratnog pohoda na ovu nezavisnu državu. Pred očima cijelog svijeta, koji većinski ćuti, traje genocid nad nedužnim palestinskim civilima. Fašistički oblici uništavanja ljudi i država dobija sve veći zamah što zabrinjava i ujedno podsjeća da borba protiv retrogradnih ideologija mora biti permanentna i zahtijeva mobilizaciju svih građana/ki - jasna je Petrović.
<h2>KSENOFOBIJA NA POLITIČKOM ŠVEDSKOM STOLU</h2>
U odnosu na Crnu Goru, ocijenila je da ima političkih subjekata i javnih ličnosti koji su, u svojim namjerama, prešli na veći nivo podsrekavanja govora mržnje, sijanja straha i gušenja kritičke javne riječi.
- Te su otpočeli sa postavljanjem spomenika ratnim zločincima i mrziteljima različitih na javnim mjestima, kao svojevrsnu opomenu svima koji ne misle kao oni ili ih u zlokobnim naumima ne podržavaju - navela je Petrović.
U skoro potpunoj odsutnosti lične i političke odgovornosti politička elita nam je, ističe ona, skoro na politički švedski sto ponudila ksenofobične, zastrašujuće urlike razjarene mase podgoričkim ulicama.
- Koji su, umjesto da osude individualne počinioce nedavnog nemilog incidenta na osnovu argumenata, prozivali čitav jedan narod kličuci njegovom progonu i pozivajući na linč... A onda su se ulicama Podgorice, Bara, Herceg Novog, rasula razbijena stakla sa izloga radnji turskih državljana. Gorjela su njihova auta, lokali, privođeni turski građani i postrojavani uza zid zgrada sa podignutim rukama. To je neodoljivo podsjećalo na događaje koji su predhodili Drugom svjetskom ratu - ocijenila je Petrović.
Da bi „ugođaj“ bio potpun kao u „kristalnoj noći“, vlast je, kaže ona, vjerovatno u „euforičnom zanosu“ dok je „razgonila Turke na buljuke“ zaboravila da ih oblježji žutom, bijelom, zelenom ili nekom drugom trakom da bi se znalo ko su „oni“ - a ko smo „mi“.
- Veličanje ratnih zločinaca i njihovih sramnih i varvarskih zločina, stavljanjem njihovih zločina na pijedestal dobročinstva umjesto zla i osude, prekid filmskog festivala zbog albanskog jezika, prebijanje đece iz BiH, sve podržano i praćeno „hitovima“ ,,leleču Turci, kukaju bule“, „nož, žica, Podgorica“ je slika posrnulog crnogorskog društva koje sve dublje tone u podjele, govor mržnje i različite fašističke i ksenofobične oblike - naglasila je Petrović.
<h2>RELATIVIZOVANJE POKRETA</h2>
Svako društvo, pa i crnogorsko, mora, poručuje Petrović, pravovremeno, ozbiljno i odgovorno pristupiti preventivnoj otpornosti na različite oblike fašizma i svih oblika nazadnih i retrogradnih koncepata koji utiru put ponavljanju zločina iz bliže i dalje nam istorijske prošlosti.
- Zabrinjavajući su i nedopustivi pokušaji revizije istorije koji u Crnoj Gori skoro da imaju pojavni - a ne pojedinačni oblik - posebno kada dolaze, ili kada se prihvataju od strane političkih subjekata ili donosioca odluka, koji direktno narušavaju temelje antifašističkih vrijednosti Crne Gore - navela je Petrović.
Tome, kaže ona, uveliko doprinosi i relativizovanje fašističkih i antifašističkih pokreta.
- Čime se dodatno doprinosti strahu i neizvijesnosti u društvenom okruženju - zaključila je Petrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcutanje-na-opasne-narative-je-dozvola-da-se-sire-protiv-fasizma-se-uvijek-mora-dici-glas-a-institucije-da-daju-jasan-otklon-od-svih-oblika-mrznje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mnogi politički vlastodršci ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma jer to i promovišu

Iako antisemitizam nikada nije bio dio crnogorske državne ideologije, zabrinjava što se danas sve češće veliča četnički kolaboracistički pokret i četnički vojvoda Pavle Đurišić, kojeg je Adolf Hitler odlikovao Željeznim krstom. Činjenica da je njegov spomenik našao mjesto u crkvi ukazuje na opasno podrivanje antifašističkih vrijednosti na kojima naše društvo počiva - poručila je koordinatorka programa u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Sara Čabarkapa povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma.
Ona podsjeća da se ovaj dan obilježava u znak sjećanja na „Kristalnu noć“, nasilje počinjeno nad Jevrejima na njemačkim trgovima i ulicama, u noći između 9. i 10. novembra 1938. godine, koje je označilo početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja, te poručila da bora protiv fašizma i antisemitizma nikada nije završena i da se moramo stalno suprotstavljati politikama mržnje i nepoštovanja različitosti, koje su u prošlosti izazvale najveća stradanja u Evropi i svijetu.
- Tokom te noći nacisti su ubili najmanje 100 Jevreja, deportovali oko 30 000 muškaraca Jevreja u koncentracione logore, uništili preko 1400 sinagoga i mjesta za molitve i oštetili ili uništili preko 7000 radnji čiji su vlasnici bili Jevreji. Uslijedio je Drugi svjetski rat i Holokaust u kojem je ubijeno šest miliona Jevreja iz svih krajeva Evrope - napomenula je Čabarkapa.
Dodala je da je prije Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori živjelo oko 30 Jevreja, a samo dvoje ih je preživjelo.
- Ipak, Crna Gora tada bila utočište mnogima koji su bježali od progona i priključivali se partizanskom pokretu. Među njima je bio i Lujo Davičo, baletski igrač, pedagog, kompozitor i učesnik Narodnooslobodilačke borbe iz Beograda, koji je nakon okupacije došao u Podgoricu, a potom strijeljan u Nikšiću od strane italijanskih okupatora - podsjetila je Čabarkapa.
„Kristalna noć“, kako je rekla, opominje da odgovornost snose i oni koji su je prespavali ili okretali glavu, ali i organi reda i mira koji tada nijesu radili svoj posao.
- Ćutanje na opasne narative i pojave je dozvola da se oni nastavljaju i šire. Zato se protiv fašizma uvijek mora dići glas, a institucije moraju pokazati jasan otklon od svih oblika mržnju prema grupama ljudi – jasna je Čabarkapa.
Ovaj dan nas, ističe ona, podsjeća na obavezu sjećanja i poštovanja žrtava nacističkog režima i njegovih saradnika, uključujući četnički i ustaški pokret.
- Crna Gora mora ostati antifašističko društvo posvećeno zajedništvu i otporno na ekstremizam - zaključila je Čabarkapa.

500x500

1250x600

1084x550

Ćutanje na opasne narative je dozvola da se šire: Protiv fašizma se uvijek mora dići glas, a institucije da daju jasan otklon od svih oblika mržnje

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: medunarodni-dan-borbe-protiv-fasizma-i-antisemitizma

Mnogi politički vlastodršci ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma jer to i promovišu

Ćutanje na opasne narative je dozvola da se šire: Protiv fašizma se uvijek mora dići glas, a institucije da daju jasan otklon od svih oblika mržnje

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

Danas do 11 stepeni

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Rabrenović: Partijsko zapošljavanje kao ekonomska bomba – balon javnog sektora prijeti da eksplodira

PRATITE TVe UŽIVO