Međunarodni dan mira – 21. septembar nije samo običan datum, već podsjetnik na najveću obavezu čovječanstva, da nikada ne dozvoli povratak fašizmu, ratu i mržnji, poručuju iz NVO Antifašisti Cetinja.&nbsp;
Nažalost, kako kažu, Crna Gora danas dočekuje ovaj dan u atmosferi klerikalizacije, nacionalističke histerije i otvorene promocije fašističkih ideja.
- Na vlasti su populisti i desničari, koji ne samo da ćute pred širenjem mržnje i nasilja, već ih i sami aktivno podstiču. Umjesto da grade mir, oni hrane podjele. Umjesto da se bore za pravdu i solidarnost, oni služe interesima onih koji bi Crnu Goru ponovo vezali za matrice prošlih poraza. Dok se deklarativno kunu u mir, u praksi podrivaju samu njegovu suštinu – jednakost, slobodu i pravdu.
Ali ova borba nije samo crnogorska. Cio svijet danas gleda slike rata i razaranja. Od Ukrajine, preko Gaze, do brojnih zaboravljenih konflikata u Africi i Aziji. Fašizam i imperijalizam ponovo dižu glavu, a međunarodna zajednica često zatvara oči pred agresijom i zločinima. Zato je i naša lokalna borba dio šire globalne borbe, borbe protiv rata, okupacije i politike sile, a za mir zasnovan na pravu naroda na slobodu i dostojanstvo - navode u saopštenju.
Ističu da posebnu odgovornost i ulogu u ovoj borbi imaju mladi.
- Oni su generacija koja nije opterećena starim podjelama, ali koju sistem pokušava da zarobi mitovima, lažima i mržnjom. Upravo mladi treba da budu nosioci nove antifašističke i mirotvorne energije, da grade društvo solidarnosti i slobode, umjesto da postanu pioni reakcionarnih politika. Budućnost mira u Crnoj Gori zavisi od njihove hrabrosti da kažu NE fašizmu i kleronacionalizmu.
Mir se gradi borbom protiv fašizma, protiv kleronacionalizma, protiv imperijalizma i protiv svake nepravde. Nema mira tamo gdje se toleriše mržnja, gdje se relativizuje zločin i gdje se ćuti na prijetnje slobodnim građanima.
Na Međunarodni dan mira podsjećamo: Bez antifašizma nema mira. Crna Gora mora izabrati da li će biti društvo solidarnosti i slobode, ili talac mračnih ideologija koje vode u sukob i nasilje - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Antifašisti Cetinja: Budućnost mira u Crnoj Gori zavisi od hrabrosti mladih da kažu "NE" fašizmu i kleronacionalizmu

Povodom Međunarodnog dana mira - 21. septembra, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da mir nije trajno stečeno stanje, već rezultat stalnog djelovanja. Ovogodišnja tema Ujedinjenin nacija „Djeluj sada za miran svijet“ naglašava da je od ključnog značaja da svi preduzmemo konkretne korake – od donosioca odluka i drugih društveno-političkih aktera, do svakog građanina i građanke. - Nažalost, Crna Gora ovaj datum dočekuje u atmosferi sveprisutnih izraza netrpeljivosti i govora mržnje, koji se nerijetko preliva sa političke i javne scene na svakodnevni život građana i građanki. Jedan od skorijih primjera je nasilni prekid projekcije filma Roda na Džada Film Festivalu samo zato što je film bio na albanskom jeziku. Umjesto da umjetnost i kultura budu prostor dijaloga i razumijevanja, pribjegava se radikalnim ispadima i zastrašivanju, čime se urušavaju mir, demokratske vrijednosti i multietnički sklad Crne Gore – navodi se u saopštenju CGO-a, koje potpisuje Jovana Radulović, asistentkinja na projektima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092012098_c33522c1d19aa9833ba54413073a430d22233d1d686d286ba9446a5bafbf6da9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025092012098_c33522c1d19aa9833ba54413073a430d22233d1d686d286ba9446a5bafbf6da9" data-rendition-name="original" width="1284" height="1578" loading="lazy" alt="Jovana Radulović"> <figcaption>Jovana Radulović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Ona dodaje da je ova godina obilježena i raspravom o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, a sa ciljem vlasti da sankcioniše određena okupljanja, a time i direktno ograniči slobode građana i građanki.&nbsp; - Takva rješenja su u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, međunarodnim obavezama države i evropskim standardima, što su jasno naglasili i iz UN-a, Savjeta Evrope i brojnih organizacija civilnog društva u Crnoj Gori. Dodatno zabrinjava sada već izražen trend veličanje ratnih zločinaca, što ima podršku vlasti. Takvim akcijame se omalovažavaju žrtve, potkopava kultura sjećanja i produbljuju društvene podjele. Pokušaji da se ulicama i spomenicima oda počast osobama povezanim s ratnim zločinima nisu samo uvreda za žrtve, već i direktan udar na povjerenje u institucije koje bi morale da afirmišu istinu i pravdu – kaže Radulović. Sve ovo, dodaje, pokazuje ozbiljne slabosti institucija koje bi trebalo da budu garant mira, pravde i demokratije. Umjesto da grade povjerenje i zajedništvo, one često pokazuju nemoć i nedostatak volje da zaštite osnovne vrijednosti. Ohrabruje, međutim, kaže ona, što brojni građani, organizacije i aktivisti svojim djelovanjem pokazuju spremnost da brane vrijednosti mira i demokratije. CGO naglašava da se mir ne gradi širenjem mržnje, ograničavanjem sloboda, relativizacijom ratnih zločina, rehabilitacijom zločinaca niti institucionalnom neodgovornošću.&nbsp; - Mir se gradi otvorenošću, nemanipulativnim suočavanjem s prošlošću, zaštitom ljudskih prava i stvaranjem prostora u kojem građani i građanke mogu slobodno izražavati stavove i zahtijevati odgovornost vlasti. Zato CGO poziva donosioce odluka da obezbijede uslove za istinski demokratski dijalog, razvoj i vladavinu prava, jer je to jedini put ka održivom miru i evropskoj budućnosti Crne Gore – zaključuje se u saopštenju. Međunarodni dan mira ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1981. godine, a 2001. godine je jednoglasno proglašen i danom prekida vatre i nenasilja.

CGO: Crna Gora Međunarodni dan mira dočekuje u atmosferi govora mržnje i veličanja ratnih zločinaca

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj čestitao je svim građanima Crne Gore 21. septembar – Međunarodni dan mira.
Camaj je naveo da je, kroz svoju dugu istoriju, Crna Gora prošla kroz mnoge izazove, uključujući sukobe i političke napetosti. Kao multietnička i multikonfesionalna država ta njena različitost, ističe on, predstavlja bogatstvo, ali i izazov u pogledu očuvanja društvenog mira, "a napori da se promoviše suživot različitih naroda, vjera i kultura ključni su na tom putu".
- Politika tolerancije i dijaloga kao i privrženost evropskim integracijama, doprinose očuvanju stabilnosti i smanjenju tenzija.U posljednje vrijeme, političke razlike i društvene podjele povremeno izazivaju napetosti, ali dijalog i mirno rješavanje konflikata ostaju prioritet za većinu građana i institucija - naveo je Vamaj u čestitki.
Prvi korak do mira je, ističe on, kroz priznanje i praštanje grešaka prošlosti odnosno momenat kada odlučimo da umjesto te prošlosti izaberemo sadašnjost radi budućnosti. 
- Očuvanje mira zahtijeva stalne napore svih društvenih aktera – od političara do običnih građana – kako bi se izgradilo stabilno, pravedno i prosperitetno društvo - konstatovao je Camaj.
Prema njegovim riječima, mir u Crnoj Gori, kao i u bilo kojoj zemlji, od suštinskog je značaja za stabilnost, napredak i blagostanje. 
- Zato je naš zajednički zadatak graditi pošten i inkluzivan svijet u kome će različitost biti prihvaćena jer mir znači i slobodu izbora, prihvatanje jedni drugih, osjećaj jednakosti. Onaj ko nosi mir u sebi nikada ni na koji način ne može nauditi nikome - poručio je Camaj.

Camaj: Mir u Crnoj Gori od suštinskog značaja za stabilnost, napredak i blagostanje

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je Međunarodni dan mira svim građanima Crne Gore.
- Danas, kada obilježavamo Međunarodni dan mira, sa dubokim osjećanjem odgovornosti i svijesti o značaju mira, upućujem vam iskrene čestitke u ime Skupštine Crne Gore i u svoje lično ime. U vremenu kada ratne stihije ponovo bukte u mnogim krajevima svijeta, dužni smo da ostanemo vjerni politici pomirenja, stabilnosti i prosperiteta, jer ona istinski nema alternativu - naveo je u čestitci Mandić.
On je dodao da je mir temelj svakog napretka, a da je očuvanje stabilnosti u regionu naš prioritet. Ističe da je samo kroz dijalog i razumijevanje moguće graditi bolju budućnost za sve naše građane i kompletno naše društvo.
- Pozivam sve da se zajedno pomolimo za mir u svijetu, da apelujemo na prestanak konflikta i da se okrenemo vrijednostima tolerancije, poštovanja i saradnje. Samo ujedinjeni možemo prevazići izazove koji su pred nama i izgraditi zemlju gdje mir i blagostanje nisu samo ideal, već realnost za sve. Sa vjerom u bolje sjutra, još jednom želim vam srećan Međunarodni dan mira - zaključio je Mandić.

1250x600

Mandić: Naša dužnost da ostanemo vjerni politici pomirenja, stabilnosti i prosperiteta

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: medunarodni-dan-mira