Principi međunarodnog prava važe za sve, uključujući i Sjedinjene Američke Države (SAD).
To je danas izjavio njemački ministar finansija i vicekancelar Lars Klingbajl osvrnuvši se na prijetnje predsjednika Donalda Trampa da bi mogao da preuzme Grenland.
- Isključivo je na Danskoj i Grenlandu da odluče o budućnosti Grenlanda. Teritorijalni suverenitet i integritet moraju se poštovati - rekao je Klingbajl uoči odlaska u Vašington, gdje će učestvovati na sastanku ministara finansija Grupe sedam najrazvijenijih ekonomija (G7).
Eventualno američko vojno preuzimanje ovog arktičkog ostrva bogatog mineralima, koje bi bilo oduzeto Danskoj, dugogodišnjem savezniku, izazvalo bi snažne potrese unutar NATO-a i dodatno produbilo jaz između Trampa i evropskih lidera.
- Bezbjednost na Arktiku jačamo zajedno, kao saveznici u NATO-u, a ne jedni protiv drugih - poručio je Klingbajl.
Sastanak G7 zakazan za ponedjeljak biće fokusiran na pristup ključnim mineralima, u trenutku kada zapadne zemlje nastoje da smanje zavisnost od Kine, imajući u vidu poteze Pekinga da uvede stroge kontrole izvoza rijetkih zemnih elemenata.
Klingbajl je rekao da Njemačka ima snažan interes da proširi međunarodnu saradnju u ovoj oblasti, kako bi ojačala sigurnost snabdijevanja, smanjila zavisnosti i obezbijedila pouzdane ekonomske okvirne uslove.
- Zato je važno da se konsultujemo sa međunarodnim partnerima i - gdje god je to moguće - djelujemo zajednički - rekao je on.
Kina dominira lancem snabdijevanja ključnim mineralima, prerađujući između 47 i 87 odsto bakra, litijuma, kobalta, grafita i rijetkih zemnih elemenata, navodi Međunarodna agencija za energiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemački ministar finansija: Međunarodno pravo važi za sve, uključujući i SAD

Kina je odbacila američke optužbe da vrši ekonomski pristisak i poručila da nove kontrole izvoza materijala rijetkih zemalja predstavljaju legitimna mjeru.&nbsp;
Iz kineskog Ministarstva trgovine su saopštili da su kontrole, uvedene u četvrtak, dio napora Pekinga da ojača svoj sistem kontrole izvoza i bolje zaštiti svjetski mir i regionalnu stabilnost, prenosi SEEbiz.
Mjere, koje sada obuhvataju ne samo materijale rijetkih zemalja već i srodno intelektualno vlasništvo i tehnologije, najavljene su samo nekoliko sedmica prije potencijalnog sastanka između američkog i kineskog predsjednika Donalda Trumpa i Xi Jinpinga.
Iz Ministarstva su objasnili da te kontrole ne predstavljaju zabrane izvoza, te da će zahtjevi koji budu ispunjavali uslove biti odobreni.&nbsp;
- Kina je u potpunosti procijenila potencijalni uticaj ovih mjera na lanac snabdijevanja i uvjerena je da će uticaj biti vrlo ograničen - kazali su iz tog resora.
Nova ograničenja Pekinga takođe zahtijevaju od stranih subjekata da dobiju dozvolu za izvoz proizvoda koji sadrže više od 0,1 odsto rijetkih zemalja domaćeg porijekla ili su proizvedeni korištenjem kineske tehnologije ekstrakcije, rafiniranja, izrade magneta ili recikliranja.&nbsp;
Zahtjevi za predmete koji bi se mogli koristiti u oružju ili drugim vojnim svrhama biće odbijeni.
Ubrzo nakon što je Peking pooštrio kontrolu izvoza materijala rijetkih zemalja, Evropska trgovinska komora u Kini saopštila je da postoji zaostatak u zahtjevima za izvozne dozvole koji čekaju odobrenje, dodajući da nova ograničenja "dodaju dodatnu složenost globalnim lancima snadijevanja rijetkim zemnim elementima".
Kao odgovor na potez Pekinga, Trump je u petak najavio nove carine od 100 odsto na uvoz iz Kine "iznad svih carina koje trenutno plaćaju" počevši od 1. novembra. Trump je takođe rekao da će SAD istog datuma uvesti i kontrolu izvoza na "sav kritični softver".
Berze su pale nakon što je Trump na Truth Socialu rekao da nema šanse da se Kini dopusti da drži svijet „zarobljenim“ svojom politikom o rijetkim zemnim elementima – brišući dva biliona USD tržišne vrijednosti.
Kinesko Ministarstvo trgovine optužilo je SAD za „dvostruke standarde“, ističući da američki kontrolni popis pokriva više od tri hiljade artikala, u poređenju s manje od hiljadu na kineskom popisu.
Kina čini oko 70 odsto globalne ponude i više je puta koristila kritično potrebne minerale kao adut u trgovinskim pregovorima.
Satima nakon pooštravanja kontrola izvoza rijetkih zemnih elemenata, Peking je takođe najavio da će od utorka početi da naplaćuje američkim brodovima koji pristaju u kineske luke, što je odraz nove američke takse za kineske brodove koji dolaze u američke luke, a koja bi trebalo da stupi na snagu istog dana.
SAD čini samo 0,1 odsto globalne brodogradnje, u poređenju s 53,3 odsto za Kinu, prema Centru za strateške i međunarodne studije.
Kinesko Ministarstvo trgovine branilo je svoju recipročnu odluku kao "nužne pasivne obrambene akcije". Iz tog resora su kazali da su američke akcije "ozbiljno narušile atmosferu ekonomskih i trgovinskih pregovora između dvije strane".
Visoki američki i kineski zvaničnici sastali su se u maju u Ženevi na trgovinskim pregovorima, prvima otkako je Trump pokrenuo globalni trgovinski rat. Naknadni sastanak u Londonu u junu doveo je do trgovinskog "okvira", dok su na trećem obje strane signalizirale napredak u pregovorima.
Najnoviji trgovinski sastanci u Madridu u septembru donijeli su "osnovni okvirni konsenzus" o prodaji kineskog TikToka, prije roka za prodaju američkog poslovanja ili zatvaranje aplikacije društvenih medija u zemlji.
Trump i Xi su 19. septembra razgovarali telefonom, ali nijesu finalizovali dogovor o TikToku. Nakon poziva, Trump je objavio da su se on i Xi dogovorili da se sastanu na marginama foruma Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje tokom posljednje sedmice oktobra u Južnoj Koreji.
Dok je Kina ćutala o budućim sastancima, Trump je rekao da će posjetiti tu državu početkom sljedeće godine i da će Xi doći u SAD kasnije.
Međutim, Trump je u petak u objavi na društvenim mrežama zaprijetio da će otkazati nadolazeći sastanak s Xijem nakon najnovijeg kineskog pooštravanja izvoznih ograničenja rijetkih zemalja.

Kina: Naš potez u skladu s međunarodnim pravom

Kancelarija UN za ljudska prava saopštila je danas da je izraelski plan za izgradnju hiljada novih kuća između izraelskog naselja na Zapadnoj obali i blizu Istočnog Jerusalima nezakonit prema međunarodnom pravu, te da bi mogao dovesti obližnje Palestince u rizik od prinudnog iseljenja, što je opisano kao ratni zločin.
Ekstremno desni izraelski ministar finansija Becalel Smotrič je u četvrtak obećao da će gurati unaprijed dugo odlagani projekat naseljavanja, rekavši da će taj potez „sahraniti“ ideju palestinske države.
Portparol kancelarije UN za ljudska prava kazao je da bi plan podijelio Zapadnu obalu na izolovane enklave i da je „ratni zločin da okupaciona sila premješta sopstveno civilno stanovništvo na teritoriju koju okupira“.
Oko 700.000 izraelskih doseljenika živi među 2,7 miliona Palestinaca na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu. Izrael je anektirao Istočni Jerusalim 1980. godine, potez koji većina zemalja ne priznaje, ali formalno nije proširio suverenitet na Zapadnu obalu.
Većina svjetskih sila kaže da širenje naselja podriva održivost rješenja o dvije države jer razbija teritoriju koju Palestinci traže kao dio buduće nezavisne države.
Plan o dvije države predviđa palestinsku državu u Istočnom Jerusalimu, na Zapadnoj obali i u Gazi, koja bi postojala rame uz rame sa Izraelom, koji je osvojio sve tri teritorije u ratu na Bliskom istoku 1967. godine.
Izrael navodi istorijske i biblijske veze sa tim područjem i kaže da naselja pružaju stratešku dubinu i bezbjednost, te da je Zapadna obala „sporna“ a ne „okupirana“.

Kancelarija UN za ljudska prava saopštila da je izraelski plan naseljavanja suprotan međunarodnom pravu

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) Filipo Grandi izjavio je danas u Bejrutu da je Izrael vazdušnim napadima na Liban prekršio međunarodno humanitarno pravo, jer su mete bili civili i civilna infrastruktura, prenijela je agencija Rojters.
Grandi je pozvao sve strane da se obustave sukobi u Libanu i Pojasu Gaze. Visoki komesar UNHCR-a boravi u Libanu da bi pomogao da se obezbijedi smještaj za više od 1,2 miliona raseljenih ljudi nakon što je Izrael pojačao vazdušne napade i počeo kopnenu operaciju u Libanu.
Grandi je rekao da ga je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obavijestila da je Izrael izvršio teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava ciljanjem zdravstvenih ustanova u različitim lokacijama u Linabu.
- Borbe su dovele do toga da oko 220.000 ljudi pređe u Siriju, od kojih su 70 odsto Sirijci i 30 odsto Libanci - naveo je Grandi.
Istakao je da je sada otežan prelazak ljudi iz Libije u Siriju nakon što je Izrael u petak bombardovao put koji vodi do graničnog prelaza Masna.
Više od 2.000 ljudi je ubijeno, a gotovo 10.000 je ranjeno u Libanu za gotovo godinu borbi sa Izraelom. Većina je, kako je saopštilo libansko Ministarstvo zdravlja, poginula u protekle dvije sedmice. Izrael je saopštio da je u sukobu sa libanskom militantnom grupom Hezbolah poginulo oko 50 civila i vojnika.
Hezbolah je i militantna organizacija i politička partija koja kontroliše značajan dio južnog Libana. Sjedinjene Američke Države su ga označile kao terorističku organizaciju, dok je na crnoj listi Evropske unije samo oružano krilo Hezbolaha, ne i politička partija. Hezbolah je od početka rata u Gazi podržavao Hamas, a uživa podršku Irana.

UNHCR: Izrael vazdušnim napadima na Liban prekršio međunarodno pravo

Pretvaranje običnih, ličnih telekomunikacionih uređaja u bombe i ciljanje na hiljade Libanaca koji koriste pejdžere, voki-tokije i drugu elektronsku opremu predstavlja kršenje međunarodnih propisa o ljudskim pravima, rekao je visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk.
Tirk je na hitnom sastanku Savjeta bezbjednosti UN u petak rekao da mora da se sprovede nezavisna i transparentna istraga o napadima u Libanu u utorak i srijedu gdje su te naprave eksplodirale, ubivši 37 ljudi i ranivši više od 3.400, za šta je osumnjičen Izrael.
Turk je rekao da su eksplozije ne samo prekršile međunarodno pravo o ljudskim pravima, već i ključne principe međunarodnog humanitarnog prava u ratu koji nalažu razlikovanje civila i boraca, proporcionalnost i mjere predostrožnosti.
Međunarodno pravo takođe zabranjuje upotrebu mina koje izgledaju bezopasno, rekao je i dodao da je „ratni zločin činjenje nasilja radi terora među civilima“.
Liban je okrivio Izrael za napade koji su izgleda bili usmjereni na borce libanskog Hezbolaha s kojim Izrael ratuje, ali su mnoge žrtve civilne, uključujući djecu.
Prije sastanka Savjeta bezbjednosti, novinari su ambasadora Izraela pri UN Denija Danona pitali o spekulacijama da Izrael stoji iza eksplozija.
- Ne komentarišemo konkretne napade, ali mogu vam reći da ćemo učiniti sve što možemo da ciljamo te teroriste kako bismo smanjili civilne žrtve - odgovorio je on.
Libanski ministar spoljnih poslova Abdalah Buhabib je optužio Izrael da miniranjem i detoniranjem ličnih telekomunikacionih uređaja teroriše cjelokupno stanovništvo Libana – na ulicama, na pijacama, u prodavnicama i u njihovim domovima gdje su ti podmetnuti uređaji eksplodirali.
Buhabib je insistirao na tome da je Izrael ne samo napao, već je rekao Savjetu bezbjednosti da postoje „zvanične izjave“ i tvit savjetnika premijera Benjamina Netanjahua „koji je nedavno obrisan, a pokazuje odgovornost Izraela i hvali rezultate tog napada“.
Najvjerovatnije je mislio na obrisani tvit Netanjahuovog savjetnika Topaza Lukea koji je navodno retvitovao post koji ukazuje da je Izrael izveo te napade u Libanu i susjednoj Siriji.
Izraelski ambasador Danon je kritikovao libanskog ministra što nikada nije pomenuo Hezbolah i rekao da je narod Libana „zarobljen u stisku ove terorističke organizacije“.
Pomoćnica generalnog sekretara UN za politička pitanja Rozmeri Dikarlo je upozorila Savjet bezbjednosti da eksplozije, kao i više od 11 mjeseci krvoprolića u Gazi, uz skoro svakodnevnu razmjene vatre preko granice Izraela i Libana, predstavljaju ozbiljan rizik za bezbjednost i stabilnost regiona Bliskog istoka.

UN: Pretvaranje običnih uređaja u bombe krši međunarodno pravo

Košarkaši SC Derbija poraženi su večeras u Podgorici od Partizana 78:66, u utakmici 14. kola A grupe Admiralbet ABA lige.
Podgorički tim je seriju bez pobjede produžio na osam mečeva i nakon 14. kola na začelju je tabele.
SC Derbi je odlično počeo meč, imao je nekoliko perioda dobre igre i u nastavku, ali to nije bilo dovoljno da se iznenadi beogradski sastav.
Partizan su do 11. trijumfa vodili Duejn Vašington sa 22 i Toni Džekiri sa 15 poena
U podgoričkom sastavu bolji od ostalih bili su Aleksa lić i Mateo Drežnjak sa po 16 poena

Košarkaši SC Derbija poraženi od Partizana

Fudbaleri Barselone osvojili su Superkup Španije nakon pobjede nad Real Madridom u finalu rezultatom 3:2 (2:2), u uzbudljivom meču odigranom u Džedi.
Kako su ova dva rivala i ranije navikla navijače, viđena je prava goleada. U prvih 36 minuta nije bilo golova, ali je u finišu prvog poluvremena postignuto čak četiri pogotka, od kojih tri u sudijskoj nadoknadi.
Barselonu je u vođstvo doveo Rafinja, a Vinisijus Žunior izjednačio je u drugom minutu nadoknade. Samo dva minuta kasnije Robert Levandovski ponovo je donio prednost katalonskom timu, dok je mladi Gonsalo Garsija u 46. minutu postavio konačan rezultat prvog poluvremena – 2:2.
U nastavku susreta Rafinja je ponovo bio junak Barselone, postigavši pobjedonosni gol u 73. minutu. Kapiten Barselone Frenki de Jong dobio je direktan crveni karton u 90. minutu, ali Real nije uspio da iskoristi brojčanu prednost u pet minuta sudijske nadoknade. Najbolju priliku imao je Kareras u samom finišu, ali je šutirao pravo u golmana Garsiju.
Ovom pobjedom nad najvećim rivalom, Barselona je osvojila svoju 16. titulu u Superkupu Španije.

Superkup Španije: Moćna Barselona savladala Real za trofej

Velika Britanija danas je saopštila da su razgovori s drugim NATO članicama o odbijanju ruske aktivnosti na Arktiku „uobičajeni“, nakon medijskih izvještaja da London pregovara s evropskim saveznicima o mogućem raspoređivanju vojnih snaga na Grenlandu.
Prema navodima novina Telegraph, vojni čelnici Velike Britanije i drugih evropskih zemalja rade na nacrtima planova za moguću NATO misiju na Grenlandu, teritoriji za koji je američki predsjednik Donald Tramp nedavno izjavio da želi da ga preuzme.
Britanski dužnosnici započeli su pregovore s Njemačkom, Francuskom i drugim zemljama o slanju britanskih vojnika, ratnih brodova i aviona, s ciljem zaštite Grenlanda od ruskog i kineskog uticaja.
Ministrica prometa Velike Britanije Hajdi Aleksander izjavila je za Sky News da su ovakvi razgovori u NATO-u „uobičajeni“. „Postaje to vrlo sporna geopolitička regija. S Rusijom i Kinom, očekuje se da razgovaramo sa saveznicima o tome kako odbiti rusku agresiju u Arktičkom krugu“, rekla je Aleksander.
Vladin glasnogovornik istakao je da je Velika Britanija „predana radu s NATO partnerima u jačanju odvraćanja i odbrane na Arktiku“.
Donald Tramp je ranije naglasio da Sjedinjene Američke Države moraju posjedovati Grenland, autonomni dio Kraljevine Danske, kako bi spriječile stratešku kontrolu Rusije i Kine nad bogatim mineralnim resursima, napominjući da američka prisutnost tamo nije dovoljna.

Telegraf: Čelnici Velike Britanije i drugih evropskih zemalja rade na nacrtima planova za moguću NATO misiju na Grenlandu

U saobraćajnim nezgodama na crnogorskim putevima, u 2025. godini, smrtno su stradale 63 osobe. U poređenju sa 2024. stradalo je 12 osoba manje. U odnosu na broj stanovnika i vozila na putevima i dalje je značajan broj poginulih u saobraćaju. Sa tog aspekta u Upravi policije nisu zadovoljni, ali trendom smanjenja broja poginulih jesu.
- I da je jedan ljudski život spašen svakako da bi to bio veliki uspjeh za svaku državu pa i za našu i sa tog aspekta svakako možemo da budemo i jesmo zadovoljni- kazao je Ilija Janjušević iz UP.
Igor Radojević, vještak saobraćajne struke, ističe glavni uzrok saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama.
- Nepoštovanje propisa je glavni uzrok nastanka saobraćajnih nezgoda. Van grada je to povećana brzina, preticanje na nedozvoljenim mjestima, gubitak pažnje, korišćenje mobilnog telefona- kaže on.
Nevezivanje sigurnosnim pojasom značajno umanjuje šanse učesnicima težih saobraćajnih nezgoda da prežive ili prođu bez ozbiljnih povreda.
- I ove godine smo imali preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su nažalost putnici i vozači stradali u vozilu upravo jer nisu vezivali sigurnosni pojas i sa velikom sigurnošću možemo tvrditi da bi danas ti ljudi bili živi da su koristili sigurnosni pojas- ističe Janjušević.
Sigurnosni pojas u kombinaciji sa vazdušnim jastucima značajno utiče na smanjenje težih posljedica i kod težih saobraćajnih nezgoda.
Vožnjom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci i gledanjem u mobilni telefon dok su za volanom, vozači direktno ugrožavaju i sebe i druge učesnike u saobraćaju. 
&nbsp;
- Vozač koji je pod dejstvom alkohola prvo njegove psihofizičke sposobnosti su značajno usporene, mnogo kasnije uočava bilo koju prepreku, kasnije reaguje, onda, kada je pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci on izražava određenu dozu agresivnosti, precjenjuje svoje sposobnosti i u takvim situacijama neminovno nažalost imamo i saobraćajne nezgode sa najtežim posljedicama- kaže Janjušević.
Vrlo često ćemo u uviđajima saobraćajnih nesreća naći samu izjavu vozača koji kaže: “gledao sam u mobilni telefon i prešao sam na suprotnu traku, navodi Radojević.
Statistički gledano najopasniji učesnici u saobraćaju su mladi vozači između 18 i 25 godina zbog neiskustva i relativno čestog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci. U opasnu kategoriju spadaju i vozači stariji od 60 godina zbog sporije reakcije u vožnji. Osim toga što upotreba tečnosti i supstanci, koje mijenjaju stanje svijesti, apsolutno nije dozvoljena vozačima, treba voditi računa i o nekoliko pomenutih faktora.
- Prije svega treba poštovati saobraćajne propise. Koristiti sigurnosni pojas i nikako upotreba mobilnog telefona. Ta distinkcija i gubitak pažnje je nešto što i najboljim vozačima može da smeta i da dovede do nastanka saobraćajne nezgode- ističe Radojević.
Iz Uprave policije apeluju na vozače da tokom prazničnih dana ne voze ukoliko su pod dejstvom alkohola ili bilo kakvih supstanci koje mijenjaju stanje svijesti, da poštuju saobraćajne propise jer tako brinu o svom i što je još važnije o tuđim životima.

Tag: medunarodno-pravo