Na današnjoj međuvladinoj konferenciji Crna Gora je zatvorila pet pregovaračkih poglavlja - a u pitanju su poglavlja koja se odnose na privredno pravo, slobodu kretanja kapitala, pravo osnivanja preduzeća, poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo. Ovo predstavlja prekretnicu jer onda ulazimo u novu fazu - kazala je ministarka evropskih poslova Maide Gorčević nakon konferencije.
Kako je dodala, u 2026. godini Crnoj Gori preostaje da zatvori još dvadeset pregovaračkih poglavlja.
- Ali i da nastavimo da vrijedno radimo na konsenzusu oko evropske ideje, jačanju naših institucija i administracije, kao i na očuvanju političke stabilnosti koju trenutno imamo u državi. Što se tiče Crne Gore, ona će biti spremna da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, a današnji napredak nije značajan samo za Crnu Goru i države kandidate, već i za države članice i Evropsku komisiju - navela je Gorčević.
Ovo je, kaže, jasan pokazatelj da smo ispunili ono što smo obećali i da Crna Gora, sa ambicioznim planom fokusiranim prije svega na rezultate, može da isporuči ono što se od nje očekuje.
- Na kraju, zaista moram da kažem da je ovo još jedan uspjeh cjelokupne administracije. Ovo je uspjeh svih naših timova i ne govorim samo o tehničkom dijelu zatvaranja poglavlja. Govorimo i o saradnji Vlade sa Parlamentom, kao i o diplomatskim aktivnostima koje su bile izuzetno važne, jer zatvaranje pregovaračkih poglavlja nije samo tehnički proces. Ono podrazumijeva i političku dinamiku i politički proces sa svim državama članicama - kazala je Gorčević.
Posebno je zahvalna što je danas svih 27 država članica dalo direktnu podršku Crnoj Gori da nastavi sa reformama koje sprovodimo.
- Time nam je data podrška i nada da ćemo postati dvadeset osma članica 2028. godine, a ono što je možda i najvažnije - izražena je spremnost da, ukoliko ovako nastavimo, vrlo brzo bude formirana Radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Smatram da je ovo za građane snažna dodatna motivacija, a za našu administraciju podsticaj da nastavimo putem kojim smo započeli - kazala je Gorčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gorčević nakon Međuvladine konferencije: Snažna motivacija i podsticaj da nastavimo putem kojim smo započeli

Premijer Milojko Spajić prevodi delegaciju Vlade Crne Gore koja danas učestvuje na Međuvladinoj konferenciji u Briselu na kojoj će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja.
To su, kako ističu iz Vlade, Poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 – Privredno pravo, Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj te Poglavlje 13 – Ribarstvo.
Nakon Međuvladine konferencije, premijer će se sa komesarkom za proširenje Martom Kos obratiti medijima.
U delegaciji Vlade biće i potpredsjednici Ervin Ibrahimović i Nik Đeljošaj, kao i ministri Maida Gorčević, Novica Vuković i Vladimir Joković.

Crna Gora danas zatvara pet pregovaračkih poglavlja

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazvao je posebnu sjednicu posvećenu premijerskom satu za naredni petak, 27. jun.
Mandić je podsjetio da je rok za dostavljanje pitanja predsjedniku Vlade Crne Gore u pisanoj formi najkasnije 72 sata prije početka sjednice.
- Prijedlog sa precizno navedenom temom, o kojoj se postavljaju pitanja, ime i prezime nadležnog ministra, predlažu poslanički klubovi parlamentarne većine predsjedniku Skupštine, u pisanoj formi, najkasnije sedam dana prije dana određenog za održavanje sjednice - navedeno je u najavi.
Podsjećamo, poslanici opozicije u kontinuitetu su kritikovali odnos premijera Milojka Spajića prema parlamentu i činjenicu da je posljednji premijerski sat bio 28. marta, a svi ministri još nijesu odgovarali na poslanička pitanja.
Naredna sjednica je zakazana za 13 sati.
Istovremeno ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je da će istog dana biti održana i Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije (EU).
Ona je, u objavi na društvenoj mreži X, navela da je raduje to što će Crna Gora imati priliku da nastavi sa zatvaranjem poglavlja.
- Raduje me što ćemo 27. juna, kao što smo i najavili, imati priliku da nastavimo sa zatvaranjem poglavlja - kazala je Gorčević.
Kako je dodala, usvajanje izuzetno pozitivnog Izvještaja o Crnoj Gori u Evropskom parlamentu vjetar je u jedra evrointegracijskim naporima Crne Gore.

1250x600

1084x550

Premijerski sat istog dana kad i Međuvladina konferencija sa EU

Crna Gora je, nakon sedam godina, zatvorila tri poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom: sedam – pravo intelektualne svojine, deset – informatičko društvo i mediji, te dvadeset – preduzetništvo i industrijska politika.&nbsp;
Taj važan pomak u evropskim integracijama, odobren je na Međuvladinoj konferenciji koja se održala u Briselu, gdje Crnu Goru predstavlja premijer Milojko Spajić.
Spajić je kazao da Crna Gora godinu završava puna etuzijazma i odlučnosti da i ostala poglavlja zatvori do kraja 2026. godine.
- Nakon sedam dugih godina, nastavili smo sa zatvaranjem poglavlja, približili članstvo u EU realnosti. Ispunili smo sve uslove za četvrto i nadam se da ćemo ga zatvoriti u narednih 12 mjeseci. Zahvaljujemo Evropskoj komisiji i svim zemljama članicama, naročito našoj administraciji i 700 članova koji su vrijedno radili - istakao je Spajić.
Naglasio je da su se sve zemlje članice na ovoj konferenciji usaglasile &nbsp;o podršci Crnoj Gori u ova tri Poglavlja.
- Zbog čega smo zahvalni svim članicama. Nadamo se da ćemo u naredne dvije godine zatvoriti sva preostala pitanja. Vjerujem da ćemo do kraja 2026. godine pronaći način da zatvorimo sva poglavlja. Mislim da ćemo iznenaditi mnoge svojim uspjehom - poručio je Spajić.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto kazao je na konferenciji za medije da Crna Gora nudi sve što Evropska unija treba.
- Potrebna nam je nova snaga i ambicija. Ovo su stvari koje Crna Gora može da ponudi. Ne samo da je ovo zajednički interes, već i zajednička korist - istakao je on i dodao da nema rizika kada je u pitanju članstvo Crne Gore.
Naveo je da vjeruju da bi Crna Gora učinila Evropsku uniju snažnijom.
- Ovo je naš zajednički uspjeh - istakao je Sijarto.
Nije previše reći, kako je naveo, da je Crna Gora danas demonstrirala svim zemljama koje su na istom putu šta može da se postigne kada postoje politička volja i odlučnost.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos kazala je da nije previše reći da je Crna Gora danas demonstrirala svim zemljama koje su na istom putu šta može da se postigne kada postoje politička volja i odlučnost.
- Postignut je zančajan pomak naprijed, ali ovo nije kraj puta - istakla je Kos.
Kaže da će komisija biti rame uz rame sa Crnom Gorom, te da nas može uvjeriti da je Komisija spremna za rad naprijed.
- Crna Gora je zaslužila da zatvori ova tri poglavlja - navela je Kos.
Odgovarajući na pitanje o blokadi zatvaranja poglavlja 31 od strane Hrvatske, Kos je istakla da vjeruje da će dalji dijalog, vođen u duhu dobrosusjedskih odnosa, omogućiti rješavanje ovog bilateralnog pitanja i da će Poglavlje 31 uskoro biti zatvoreno.
- Imajući u vidu da je ovo istorijski trenutak, neminovno je da ćemo zatvoriti sva pregovaračka poglavlja. Na tom putu, mi ćemo biti uz vas - poručila je ona.
Sijarto je dodao da je zavisilo od njih, da bi već zatvorili Poglavlje 31. Ovo pitanje je, prema njegovim riječima, posljedica istorije i geografije, a ni Mađarska nije izuzetak.
- Imati ovakva pitanja ne mora biti prepreka, već argument u prilog tome da Crna Gora treba da se pridruži EU. Ova pitanja se lakše rješavaju unutar evropskog okvira - naveo je Sijatro.

Spajić: Vjerujem da ćemo do kraja 2026. godine pronaći način da zatvorimo sva poglavlja; Sijarto: Crna Gora nudi sve što EU treba

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: meduvladina-konferencija