Mensa i Univerzitet Crne Gore (UCG), u okviru obilježavanja Festivala umjetnosti, nauke i kulture, organizovaće u četvrtak besplatno testiranje bazične inteligencije za sve aktivne studente i zaposlene UCG.
&nbsp;Iz UCG je saopšteno da će se testiranje održati u zgradi Rektorata Univerziteta, 9. oktobra sa početkom u 11 sati.&nbsp;
&nbsp;- U slučaju organizacije testiranja u više grupa, prijavljeni kandidati će biti naknadno obaviješteni o tačnom terminu - kaže se u saopštenju.
&nbsp;Navodi se da je obavezno popuniti upitnik https://forms.gle/zZGjqfiqRiiTp3sz8
&nbsp;Iz UCG su rekli da svi kandidati prilikom pristupa testiranju treba da pokažu validan identifikacioni dokument.
&nbsp;Studenti i zaposleni na UCG, kako su naveli, moraju naglasiti na kraju prijave da su studenti ili zaposleni na Univerzitetu.&nbsp;
&nbsp;Iz Univerziteta su kazali da je dokaz za studente indeks sa upisanim zimskim semestrom 2025/26.&nbsp;
&nbsp;- Kandidati koji nijesu zaposleni, niti studenti UCG testiranju mogu pristupiti nakon uplate naknade za testiranje od 20 EUR na žiro račun Mense Crne Gore 520-14442-11 sa naznakom Uplata za testiranje 9. 10. 2025 - kaže se u saopštenju.
&nbsp;Iz UCG su rekli da kandidati koji se prijavljuju za testiranje moraju imati navršenih 16 godina na dan testiranja.
&nbsp;- Mensin test možete raditi najviše tri puta u životu, pri čemu od posljednjeg testiranja mora proći više od godinu. Prijave su otvorene najkasnije do srijede do 12 sati - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Besplatno testiranje inteligencije za studente i zaposlene na UCG

U uzrastu u kojem većina djece ima poteškoća da savlada abecedu, dvogodišnji mališan iz Velike Britanije Džozef Haris-Bertil već može da čita cijele knjige.
Sada prelazi na Morzeovu azbuku i grčki alfabet, a takođe pokazuje interesovanje za periodni sistem elemenata.
Prepoznajući izuzetne sposobnosti svog sina, roditelji Rouz i Dejvid su se obratili britanskom ogranku Mense za savjet o njegovanju Džozefovog potencijala, prenosi Science alert.
Mensa sada ne samo da pruža podršku porodici, već je i primila mladog dječaka u svoju zajednicu, zvanično ga čineći najmlađim članom najstarije i najveće organizacije za visok koeficijent inteligencije na svijetu sa dvije godine i 182 dana.
Godine 2023, Isla Meknab ​​iz Kentakija je primljena u Mensu sa dvije godine i 195 dana.
Da bi se kvalifikovali, kandidati moraju ili da polože test inteligencije ili da dostave dovoljno dokaza da ubijede odbor Mense da pripadaju toj zajednici.
Džozef je demonstrirao svoje kvalifikacije od veoma ranog uzrasta.
- Ubrzo je postalo jasno da je on izuzetno malo biće - prvi put se prevrnuo sa pet nedjelja, rekao je svoju prvu riječ sa sedam mjeseci i pročitao svoju prvu knjigu naglas od korica do korica sa godinu i nekoliko mjeseci - rekla je Rouz Viki Njuman za Guinness world records.
Kako dodaje, sa dve godine i tri meseca tečno je čitao naglas po 10 minuta, mogao je da broji do 10 na pet jezika i mogao je da broji unapred i unazad do preko 100.
Nasuprot tome, većini novorođenčadi nedostaju motoričke funkcije koje služe za kontrole glave i vrata do oko četiri mjeseca starosti.
Jezički razvoj znači da djeca imaju tendenciju da izgovore svoju prvu riječ oko 12 mjeseci. Čitanje na jednom jeziku bilo koje vrste se obično ne očekuje dok dijete ne napuni oko pet ili šest godina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGWR%2Fstatus%2F1926912358636487071%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1926912358636487071%7Ctwgr%5E7101c7aba4b40f8f0fdf343ff2639f8a7c77cdbf%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iako su Džozefova dostignuća izuzetna, to ne znači da će se kroz život kretati lako. Obrazovni sistemi su često bolje opremljeni resursima da podrže učenike koji ne ispunjavaju propisane standarde nego one koji su znatno iznad prosjeka.
Predviđajući izazove vezane za prilagođavanje obrazovnih i razvojnih potreba svog sina, Rouz i Dejvid su kontaktirali Mensu u Velikoj Britaniji za smjernice.
- Tražila sam na mreži bilo kakvu dodatnu dostupnu podršku i vidjela da Mensa nudi resurse i članstvo za veoma sposobnu djecu - kaže Rouz.
Ona dodaje da se nada da će mu ovo dostignuće pružiti osjećaj ponosa kada bude stariji, jer je to veoma neobično priznanje i sve zasluge su njegove.
Prava čuda od djece su rijetka, događa se kod jednog u pet do 10 miliona prema nekim procjenama, pri čemu vještine koje doprinose opštoj inteligenciji nastaju iz mješavine genetskih i faktora okoline.
Kakvu god prednost Džozef ima u svojim akademskim interesovanjima, očigledno je da ima ljubav i podršku da nastavi da istražuje kutke svog izuzetnog mozga tokom djetinjstva.

Ušao u Ginisovu knjigu rekorda: Dvogodišnji dječak postao najmlađi član Mense

Dani inteligencije su petodnevna manifestacija, koju Mensa Crna Gora ove godine po prvi put organizuje- kazala je u Budilniku, na Televiziji E, &nbsp;koordinatorka Mense za Podgoricu Marija Uskoković.
- U cilju obilježavanja 1.oktobra, Dana inteligencije, mi smo pripremili jedan jako bogat i raznovrstan program. U okviru programa smo razmišljali i o najmlađima, i o studentima, targetirali smo i odrasle, tako da se zaista može u programu naći za svakoga ponešto. Zvanično, danas počinju Dani inteligencije, i to promocijom Mense Crne Gore u knjižarama Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, gdje će naši građani moći da preuzmu ograničenu količinu vaučera za besplatno testiranje, bazične inteligencije u organizaciji Mense Crne Gore. Za vaučere je bilo jako veliko interesovanja, zbog toga kažem, nažalost, da su količine ograničene - rekla je Uskoković.
Ovom događaju je prethodilo nekoliko aktivnosti, kao što su Likovni konkurs za učenike u saradnji sa MPNI , naglašava Uskoković, i, kako ističe, akcija Doniraj knjigu obogati um, u sklopu koje su prikupljane &nbsp;knjige u svim gradovima Crne Gore, koje će, u sklopu manifestacije biti donirane obrazovnim institucijama.
- Od 2.oktobra nas očekuje još par radionica, od kojih bih istakla radionicu Da nam škola bude laka, koju će u Podgorici organizovati koordinator za edukaciju u Mensi Marko Lakić, i koja za cilj ima da djeci, uzrasta od 12 do 16 godina, olakša proces učenja. Znate i sami da su djeca kroz formalno obrazovanje bombardovana gradivom, ali ne i naučena adekvatnim tehnikama i metodama da to isto gradivo savladaju, pa je ideja bila da im olakšamo učenje - poručila je Uskoković.
Aktivnosti Mense Crne Gore će se nastaviti 3.i 4.oktobra, poručuje Uskoković, te aktivnosti će biti usmjerene na djecu, jer, dodaje ona, iako djeci mlađoj od 16 godina ne nude testove bazične inteligencije, prepoznaje se ipak značaj sa tom grupom, sav trud i vrijeme, kaže ona, uloženo u njih je naše bolje sjutra.
Postoji određena korelacija između koeficijenta inteligencije (IQ) i uspješno završenog obrazovanja i sticanja akademskog zvanja, kaže Uskoković, međutim, dodaje ona, to nije presudno, već i mnogi drugi socio ekonomski faktori, kao što je pristup kvalitetnom obrazovanju, resursi i sama motivacija pojedinca.
- Mensa kao organizacija teži u svom radu da podstakne kreativnost i kritičko mišljenje kod pojedinaca, pogotovu u današnjem modernom dobu, gdje smo svakodnevno bombardovani enormnom količinom informacija, gdje je teško čovjeku da probere šta je tačno, čemu vjerovati, čemu ne, i to je negdje bio motiv da se organizuje 4.oktobra panel diskusija, upravo na temu Inteligencija u eri informacija, gdje će izvanredni panelisti govoriti o kritičkom razmišljanju, o obrazovanju, o inteligenciji i kako to sve da koristimo kao svoju prednost u digitalnom dobu i eri informacija. Panelista će biti šest, i zaista su profesionalci, biće tri predstavnika Univerziteta Crne Gore, po jedan predstavnik Univerziteta Donja Gorica i Naučno tehnološkog parka Crne Gore, kao i predstavnik Mense Crne Gore. Diskusija će biti održana u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović - &nbsp;naglasila je Usković.
Definiciju inteligencije, kaže Uskoković, Mensa vrjednuje isto kao što stoji u psihološkoj literaturi, a koju su, kako kaže, definirali stručnjaci, odnosno psiholozi.
- Inteligencija je urođena sposobnost čovjeka da se snađe u novonastalim situacijama. Sposobnost da, takođe razumije neke apstraktne koncepte i ideje i da uči iz iskustva. Da prepozna šablone u rješavanju jednog problema i kasnije ih primjeni na rješavanje drugog - zaključila je Uskoković.
<h2>Minić: Obrazovni sistem i tradicionalno konformističko obrazovanje su uticali na niži IQ crnogorskih građana</h2>
Iako ne želi da bude strog kritičar, ipak, obrazovni sistem i to neko tradicionalno konformističko vaspitanje, utiču na nizak IQ crnogorskih gradjana, a da bi nacija bila inteligentnija potrebno je uraditi neke izmjene i uvesti inovacije u obrazovanju- kazala je u "Budilniku" psihološkinja Slađana Minić.
- Razvoj inovativnog obrazovanja koče zatvoreni sistemi. Često hvalimo zapad, ali i na zapadu imamo takve sisteme u kojima je sve otvoreno, dozvoljeno je kreativno razmišljanje, podstiče se kreativno razmišljanje, podstiče se divergentno mišljenje. Kod nas je manje takvih stvari, manje u čitavom sistemu a i u društvu - rekla je Minić.
Sposobnost suočavanja sa izazovima, u psihologiji poznata kao rezilijentnost, kaže Minić, je jako važna, karakteriše osobe otvorenog uma, koje slušaju predavanja, čitaju, prihvataju manje gotove rezultate i više istražuju.
- Inteligencija i kreativnost su urođene sposobnosti, međutim, mogu se razviti pod uticajem okoline i povoljnih faktora. Kad kažemo da je neko kreativan,glavno je da ima unutrašnju motivaciju, da ima neku podlogu koja je nasljedna, ali isto tako da bude u stimulativnoj sredini - naglasila je Minić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcOzZUmR5epo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uskoković: Besplatni vaučeri za testiranje bazične inteligencije

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: mensa