Broj nelegalnih migracija tokom 11 mjeseci minule godine bio je manji za četiri odsto, zahvaljujući aktivnostima Uprave policije i saradnji sa međunarodnim partnerima, saopštio je rukovodilac sektora granične policije Dejan Bojić. Ističe i da je uz podršku Evropske unije u toku izgradnja Savremenog koordinacionog centra elektronskog nadzora na najugroženijim djelovima državne granice, sistema za elektronsku identifikaciju i registraciju, kao i izgradnja logističkih i operativnih baza.
Da li boravak stotinu hiljada stranaca u Crnoj Gori zahtijeva promjenu migracione politike pitanje je koje se u posljednje vrijeme sve češće potencira u javnosti.
Naša država nije privlačna samo bogatim inostranim investitorima, već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja.
"Moje ime je Mohamad, došao sam u Albaniju, a nakon nje u Crnu Goru. Imam malu djecu i jako sam siromašan, jako je teško u Pakistanu", kaže Mohamed za Radio Crne Gore. 
Osim iz Pakistana, u posljednje vrijeme u Crnu Goru dolaze i državljani Turske, Rusije i Azerbejdžana.
Zato je započet proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama tržišta rada.
No, jasno bi trebalo razdvojiti pozitivna migratorna kretanja od nezakonitih migracija za čije spriječavanje Uprava policije preduzima određene mjere. Rukovodilac sektora granične policije Dejan Bojić ukazuje na trend smanjenja u protekloj godini.
"Kada govorimo o nezakonitim migracijama, moram naglasiti da je tokom 11 mjeseci registrovano ukupno 2.874 migranta, što predstavlja smanjenje od 4 odsto. Smatramo da je pored aktivnosti koje preduzima granična policija smanjenju nezakonitih migracija značajno doprinijelo i angažovanje pripadnika Fronteksa u Crnoj Gori", kazao je Bojić za Radio CG.
Uprava policije, ističe Bojić, preduzima mjere i na unapređenju kapaciteta u oblasti granične bezbjednosti kao i upravljanja mješovitim migrantskim tokovima u skladu sa EU standardima.
"Uz podršku Evropske unije, u toku su aktivnosti na izgradnji savremenog koordinacionog centra sektora granične policije, aktivnosti na uspostavljanju elektronskog nadzora na najugroženijim dijelovima državne granice, izgradnje logističkih i operativnih baza kao i uspostavljanje sistema za elektronsku identifikaciju i registraciju migranata koji će biti usklađen sa evropskim Eurodac sistemom", objašnjava Bojić.
Šef misije Međunarodne organizacije za migracije u Crnoj Gori, Vladimir Georgijev, ukazuje na značaj jačanja međuinstitucionalne saradnje.
"Same institucije su veoma dosta jake, spremne su za partnerstvo, sarađuju i sa međunarodnim institucijama i sa međunarodnim organizacijama kao što je naša. Mislim da ako svi radimo zajedno, društvo će da bude još više i bolje i kvalitetnije", ističe Georgijev.
Značajni rezultati postignuti su i zahvaljujući akciji uprave policije pod nazivom Stranac, u okviru koje je za 11 mjeseci realizovano 574 aktivnosti. Zabilježen je povećan broj prekršajnih prijava, naplate novčanih kazni, izdatih rješenja o povratku, kao i protjeranih stranaca, odnosno otkazivanja boravaka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Smanjen broj nelegalnih migracija

Premijer Milojko Spajić odgovaraće sjutra na pitanja predstavnika poslaničkih klubova na posebnoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće Spajića da li smatra da bi, zbog neusvajanja izvještaja o radu tužilaštva u Skupštini, vrhovni državni tužilac Milorad Marković trebalo da podnese ostavku.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić interesovaće se za ključne planove i ciljeve koje Vlada namjerava ostvariti u preostale dvije godine mandata.
Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitaće premijera da li su napadi na bezbjednosni sektor izraz očaja i panike političko-kriminalnih struktura koje su, kako je rekao, decenijama upravljale državom kao privatnim posjedom.
Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević pitaće Spajića koje konkretne benefite i koristi, za građane i crnogorsku privredu, Vlada očekuje od prisustva i širenja poslovanja Wizz Air u Crnoj Gori.
Potpredsjednika Skupštine i poslanika Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića interesuje u kojoj fazi je realizacija projekta ski centra na Štedimu u Rožajama.
Šef Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša pitaće Spajića kako komentariše činjenice da je godišnja inflacija u Crnoj Gori najvisa u poslednjih 16 mjeseci, da je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, te koje je mjere Vlada preduzela u proteklih šest mjeseci da suzbije rast cijena.
Predsjednik poslaničkog kluba pokreta URA Miloš Konatar pitaće Spajića šta je uradio da bi sprijećio rast cijena proizvoda i usluga, s obzirom na to da su premijer i Vlada povećanjem poreza na usluge u turizmu, kao i poreza i akciza na širok spektar proizvoda i usluga, uz narušavanje poslovnog ambijenta i stabilnosti javnih finansija, najodgovorniji za rast inflacije i slabljenje kupovne moći gradana.
Poslanicu Posebnog kluba Radinka Ćinćur interesuje kakav je plan Vlade na polju imigracione politike i šta će preduzeti da uvedete red u, kako je ocijenila, nekontrolisani priliv stranih državljana.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović pitaće Spajića da li raspolaže preciznim podacima o doseljavanju državljana Turske u Crnu Goru, kao i da li se analiziraju moguće posljedice po demografsku strukturu i tržište nekretnina.
Sjednica je zakazana za 12 sati.

1250x600

1084x550

Spajić sjutra pred poslanicima o Markoviću, bezbjednosti, migracijama...

Češke obavještajne službe upozorile su da kraj rata u Ukrajini, koji obećava izabrani američki predsjednik Donald Tramp, može da pokrene vrlo rizičnu migraciju jer bi ukrajinski ratni veterani, ali i kriminalci i šverceri oružja pošli na Zapad da se pridruže svojim ženama i djeci.
Šef češke Bezbjednosne informativne službe general Mihal Koudelka upozorio je češke poslanike na zatvorenoj sjednici Odbora za bezbjednost Poslaničkog doma parlamenta da zemlja mora da bude spremna za novi talas veoma rizične migracije kada će desetine hiljada ukrajinskih vojnika željeti da se priključe porodicama koje su pobjegle na zapad tokom rata.
- Moramo da se već danas pripremamo za kraj borbi u Ukrajini. Postoji ozbiljan rizik vezan za šverc oružja i dolazak velikog broja veterana na kojima su ostavila trag ratna stradanja i koji pate od postraumatskog sindroma. Ako ne bismo uspjeli da izađemo na kraj s tim, pojavili bi se ozbiljni bezbjednosni problemi - kazao je češkom listu Mlada fronta Dnes portparol Bezbjednosno informativne službe Ladislav Štiha.
<h2>Češka iskusila migraciju tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji</h2>
Bivši šef jedinice češke policije za borbu protiv organizovanog kriminala, sada senator za radikalne nacionaliste Robert Šlahta, upozorio je da Češka već ima iskustva sa takvom migracijom tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji i poslije njih.
- Počeli su tada da nam dolaze da se spoje sa porodicama veterani koji su ratovali. To je za kriminalno podzemlje bila novina. To je bio drugačiji tip oštrih momaka. Ko prođe kroz rat jednostavno mu je zločin bliži -kazao je senator Šlahta.
Poslanici Odbora za bezbjednost povodom informacija o novim rizicima poslije kraja rata u Ukrajini o kojima ih je izvijestio general Koudelka traže da se pripremi blagovremeno rješenje na nivou Evropske unije.
- Trebalo bi da pripremimo evropsko rješenje da ti ljudi ne dobiju razlog da dolaze kod nas. Ne znamo kakvo će biti njihovo zdravstveno i psihičko stanje - kazao je poslanik iz najjače opozicione stranke ANO Robert Kraliček.
<h2>Brzi povratak žena i djece u Ukrajinu nakon prestanka borbi&nbsp;</h2>
Poslanici i obavještajne službe kao glavno rješenje vide to da se u domovinu poslije prestanka borbi vrate ubrzano žene i djeca koji predstavljaju ogromnu većinu među 380.000 ukrajinskih ratnih izbjeglica u Češkoj tako da muškarci ni ne pođu u EU za njima.
- SAD i EU bi trebalo svoje napore da usmjere na obnovu Ukrajinu tako da Ukrajinci nemaju više razloga da napuštaju svoju zemlju - kazao je Kraliček.
Stručnjaci smatraju da bi pomoglo i to da Češka i EU finansiraju u samoj Ukrajini centre za zdravstvenu, psihološku i socijalnu pomoć ratnim veteranima.&nbsp;

Češka se plaši da će kraj rata donijeti migraciju ukrajinskih veterana i šverc oružja

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

Na pojedinim dionicama u Crnoj Gori jutros se saobraća usporeno, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili vozače na mjestimično prisustvo vode na putevima i povećanu opasnost od odrona.
Iz AMSCG su upozorili i da je na sjeveru, uz slab snijeg mjestimično izražena poledica.
- Neophodna je krajnje oprezna vožnja, prilagođena uslovima i stanju na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja - naveli su iz AMSCG.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica), na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona, usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Zbog radova na regionalnom putu R-30 Petnjica - Bioča, potez Bioča - Lješnica, saobraćaj se obustavlja od osam do 12 i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-17 dionica Čevo - Ridjani, zbog adaptacije puta, saobraćaj je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara, odobrena je promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu „Princeza Ksenija“, vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo.
U ulici Vojislavljevića u Podgorici, zbog izgradnje bulevara, saobraćaj je obustavljen i obavlja se alternativnim putevima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Tag: migracije