Najmanje 39 osoba poginulo je nakon što se kod obale Gambije uoči Nove godine prevrnuo brod sa migrantima, rekla su danas dva vladina zvaničnika Rojtersu.
Kako prenosi taj medij, preživjeli su opisali plovilo kao prenatrpano i oronulo.
Ministarstvo odbrane Gambije prošle sedmice je saopštilo da je na brodu moglo da bude više od 200 ljudi.
- Do srijede je spašeno ukupno 112 osoba - rekla je portparolka Uprave za imigraciju Gambije Sima Lou.
&nbsp;Zvaničnik ministarstva odbrane kazao je da su 24 tijela pronađena na teritoriji Gambije, a 15 a teritoriji Senegala.&nbsp;
&nbsp;- Putnici na brodu bili su državljani Gambije, Senegala, Gvineje, Malija, Obale Slonovače, Burkine Faso i Sijera Leonea - dodao je zvaničnik.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U prevrtanju broda sa migrantima kod Gambije poginulo 39 osoba

Više od 3.000 ljudi poginulo je pokušavajući da dođu do Španije morem u protekloj godini, što predstavlja nagli pad u poređenju s prethodnih 12 mjeseci.
Nevladina organizacija Caminando Fronteras saopštila je da se 3.090 ljudi utopilo između januara i 15. decembra 2025. godine, uključujući 192 žene i 437 djece.
Žrtve su bile iz 30 zemalja, uglavnom iz zapadne i sjeverne Afrike, ali i iz Pakistana, Sirije, Jemena, Sudana, Iraka i Egipta.
Aktivisti su upozorili da pad broja smrtnih slučajeva ne znači da su putovanja postala sigurnija, tvrdeći umjesto toga da strože granične kontrole guraju migrante na sve opasnije rute.
Izvještaj je otkrio da je prelazak Atlantika iz Sjeverne Afrike do Kanarskih ostrva i dalje najsmrtonosnija ruta, na kojoj je ove godine poginulo 1.906 ljudi. Putovanje može trajati i do 12 dana na moru.
Sve veći broj migranata pokušao je putovati rutom od Alžira do Balearskih ostrva, gdje je 1.037 ljudi izgubilo život.
Caminando Fronteras je takođe istakao pojavu nove rute od Gvineje do Kanarskih ostrva, naglašavajući ono što je opisao kao rastuće rizike s kojima se suočavaju ljudi koji pokušavaju da dođu do Španije morem.
Izvještaj je takođe kritikovao ono što je opisao kao globalno pooštravanje migracijskih politika tokom 2025. godine, s posebnim fokusom na SAD.
Navodi se da su mjere koje je promovisala američka administracija transformirale globalnu mapu mobilnosti, što se svodi na javnu objavu obuzdanog i nevidljivog rata protiv migranata.
Prema izvještaju, politike deportacije koje predvodi SAD pomogle su u stvaranju modela koji eksternalizuje protjerivanja u treće zemlje, što u nekim slučajevima rezultira zadržavanjem migranata u zatvorima, u pravnom limbu ili čak u američkim vojnim bazama u inostranstvu.
Organizacija je rekla da ove prakse odražavaju politike usvojene drugdje, navodeći plan Velike Britanije da deportuje tražioce azila u Ruandu - koji je kasnije zaustavio britanski Vrhovni sud - i stvaranje pritvorskih centara u Albaniji od strane Italije.
Uzete zajedno, navodi se u izvještaju, takve mjere konsoliduju transnacionalni sistem u kojem se mobilnost upravlja institucionalnim nasiljem i uskraćivanjem osnovnih garancija.

U 2025. godini više od 3.000 migranata poginulo pokušavajući da morem dođu do Španije

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz prokopani tunel skriven u šumi na granici s Bjelorusijom. Otprilike 130 njih je pritvoreno u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven, dok su ostali i dalje u bijegu, saopštila je Poljska granična straža.
Objavljen je videosnimak tunela, dugog 60 metara, iskopanog kroz korijenje i zemlju, poduprtog drvenim stubovima i metalnim šipkama. Granična straža je saopštila da je to četvrti tunel koji je otkrila u zapadnoj regiji Podlaskie ove godine. Granična straža je takođe privela 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli po migrante.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara (od granične ograde) na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani- saopštila je Granična straža.
Policajci su koristili elektronske sisteme kako bi utvrdili koliko je ljudi prošlo, a vojska i policija su se pridružile potrazi za nestalim migrantima.
Poljska se bori s migrantskom krizom na svojoj granici s Bjelorusijom od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i saveznika Minska, Moskvu, da planiraju destabilizaciju Poljske podsticanjem ljudi, uglavnom s Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu. Bjelorusija i Rusija su više puta odbacile ove optužbe.
Sličan incident dogodio se i u julu ove godine. Poljska policija je tada otkrila da je više od 20 migranata, mahom iz Afganistana, ilegalno prešlo granicu tako što su iskopali tunel ispod tehničke barijere postavljene duž granice.
Tada su uhapšene dvije osobe zbog sumnji na krijumčarenje ljudi. Uhapšeni su jedan državljanin Bjelorusije kod grada Lipsk, te jedan poljski državljanin koji je prevozio tri migranta iz Irana u blizini Narevke.
Poljska je u proteklim godinama znatno pojačala sigurnost na granici. Izgradila je veliku čeličnu barijeru na dijelovima granice s Bjelorusijom i ruskom enklavom Kalinjingrad, a uspostavljene su i privremene zone isključenja, dok su granične službe dobile dodatna ovlaštenja.
Takođe, zabilježeni su i brojni incidenti s migrantima u zemlji. Organizacije za ljudska prava više puta su optužile Poljsku zbog načina na koji tretiraju migrante.
Prema podacima Poljske granične službe, od početka 2025. godine zabilježeno je oko 15.000 pokušaja ilegalnog prelaska granice.

Poljska policija otkrila tajni prolaz na granici s Bjelorusijom

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Kosovo je počelo da prihvata migrante koje Sjedinjene Američke Države (SAD) žele da deportuju, u skladu sa sporazumom sa administracijom predsjednika Donalda Trampa, izjavio je premijer Aljbin Kurti, javlja AFP.
Kurti je rekao da Kosovo prihvata osobe koje SAD ne žele da zadrže na svojoj teritoriji, navodeći da su jedna ili dvije osobe već stigle u zemlju.
Prema sporazumu postignutom u junu, Kosovo može da primi do 50 migranata, a dogovor je zaključen na period od godinu dana. Vlada u Prištini je ranije navela da se tim aranžmanom izražava "trajna zahvalnost Sjedinjenim Državama za podršku od proglašenja nezavisnosti 2008. godine".
Kurti je na funkciju stupio u februaru, ali je njegova vlada u međuvremenu pala, pa će vanredni izbori biti održani 28. decembra, podsjeća francuska agencija.
Istovremeno, Sjedinjene Američke Države su uputile oštre kritike Kurtijevoj stranci, optužujući je da podriva stabilnost Kosova time što je sprečila jednu srpsku političku stranku da učestvuje na decembarskim izborima.
Kosovo je, takođe, ratifikovalo sporazum sa Danskom prema kojem će strani zatvorenici osuđeni u toj zemlji moći da izdržavaju kazne u zatvorima na Kosovu.

AFP: Kosovo uveliko prihvata migrante koje SAD deportuju

Tri stradala migranta i osam preživjelih izvučeno je rano jutros iz rijeke Save u Slavonskom Brodu nakon prevrtanja čamca, a povrijeđene migrante je Hitna pomoć odvezla u bolnicu, rekao je komandant Javne vatrogasne stanice Slavonski Brod Ivan Vuleta.
“Jutros u 5 sati i 38 minuta smo primili dojavu od Hitne pomoći da je došlo do prevrtanja i utapanja migranata na rijeci Savi. Izašli smo sa dva vatrogasna vozila i vatrogasnim čamcem. Bilo je 11 migranata, spaseno je njih osam živih, dok je troje mrtvih”, izjavio je Hini Vuleta.
Istakao je da je preživjele migrante Hitna pomoć zbrinula i odvezla u bolnicu.
Vuleta je rekao da je prvo mjesto bilo sjeverno od mosta, uzvodno od Savskog mosta gdje se nalazio veći do migranata, a pojedini su otišli od mosta prema stadionu.
Od policije se saznaje da su jutros u 5.20 sati dobili dojavu da se više osoba nalazi u Savi na području Slavonskog Broda i da traže pomoć, te su odmah na mjesto događaja upućene policijske patrole a pozvane su i druge hitne službe, rekla je Hini portparolka brodsko-posavske policije Kata Nujić.
Policijske službe su priskočile u pomoć i iz hladne Save izvukli 13 osoba, stranih državljana od kojih jedna nije davala znakove života, dodala je.
Sve pothlađene osobe su prevezene i zbrinute u bolnici u Slavonskom Brodu.
Državljanin Bosne i Hercegovine, koji se dovodi u vezu s izvršavanjem jednog kaznenog djela takođe je u bolnici i pod nadzorom policijskih službenika.
Policijski službenici nastavljaju dalji rad na utvrđivanju činjenica i okolnosti događaja, kažu u policiji.

Prevrnuo se čamac sa grupom migranata kod Slavonskog Broda, troje poginulih

Predsjednik vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je danas da dok je premijer u njegovoj zemlji „neće nići nijedan šator sa ilegalnim migrantima“ i da „neće biti primljen nijedan migrant“.
On je to rekao u izjavi novinarima povodom, kako je naveo, spekulacija da će se u Sjevernoj Makedoniji graditi migrantski kampovi u kojima će biti prihvaćani migranti koji budu odbijeni u Velikoj Britaniji.
- Sa indignacijom odbacujem ove spekulacije da planiramo izgradnju bilo kakvih kampova za ilegalne migrante. Tema neuspješnih podnosilaca zahtjeva za azil nije razmatrana, ali ako se razmatra, biće odbijena. Razgovarano je o tome da ćemo zajednički boriti se protiv ilegalnih migracija - rekao je Mickoski novinarima.
Britanski mediji su prethodnih dana objavili da Velika Britanija pregovara o deportaciji odbijenih tražilaca azila u Sjevernu Makedoniju i da su dvije zemlje od ove jeseni ušle u formalne pregovore o sprovođenju tog plana, a tu temu u javnosti podstiče opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM).
Da Sporazum o strateškom partnerstvu sa Velikom Britanijom predviđa izgradnju izbjegličkih kampova u Sjevernoj Makedoniji negirao je u subotu, 7. decembra, i visoki funkcioner i poslanik vladajuće VMRO-DPMNE Antonio Milošoski, nekadašnji ministar spoljnih poslova u vladi Nikole Gruevskog.

Mickoski: Dok sam ja premijer neće biti primljen nijedan migrant

U olupini broda koji se nasukao južno od grčkog ostrva Krit, pronađena su živa dva muškarca među 17 tijela, saopštila je grčka Obalska straža.
Obalska straža je dodala da je potraga u toku, ali da je jaki vjetrovi i nemirno more otežavaju.
Obalska straža je u subotu saopštila da je turski trgovački brod naišao na polupotopljeni čamac sa migrantima oko 66 kilometara jugozapadno od grada Jerapetre na jugu Krita.
Sedamnaest putnika na brodu, svi muškarci, već su bili mrtvi, a samo dvoje je preživjelo.
Preživjeli su transportovani do bolnice na Kritu, a tijela su prebačena u mrtvačnicu, kako bi se obavila autopsija.
Oni su Obalskoj straži rekli da su krenuli iz mjesta Tobruk u Libiji prvog decembra.

U olupini broda blizu Krita dva migranta pronađena živa

Administracija Donalda Trampa pauzirala je sve imigracijske aplikacije, uključujući obradu zahtjeva za zelenu kartu i američko državljanstvo, koje su podnijeli imigranti iz 19 neevropskih zemalja, navodeći zabrinutost zbog nacionalne sigurnosti i javne bezbjednosti.
Pauza se odnosi na osobe iz 19 zemalja koje su već bile djelimično obuhvaćene zabranom putovanja u junu, uvodeći dodatna ograničenja na imigraciju, jednu od glavnih tačaka političke platforme američkog predsjednika Donalda Trampa.
Na listi zemalja se nalaze Afganistan i Somalija.
Službeni memorandum koji navodi novu politiku poziva se na napad na pripadnike Nacionalne garde SAD-a u Vašingtonu prošle sedmice u kojem je uhapšen Afganistanac kao osumnjičeni. Jedan pripadnik Nacionalne garde je ubijen, a drugi je teško ranjen u pucnjavi. U memorandumu se navodi nekoliko nedavnih zločina za koje se sumnja da su ih počinili imigranti, uključujući i napad na pripadnike Nacionalne garde, navodi Rojters.
Tramp je posljednjih dana pojačao retoriku protiv Somalijaca, nazivajući ih "smećem" i govoreći da ih ne žele u njihovoj zemlji.
Otkako se u januaru vratio na funkciju, Tramp agresivno stavlja prioritet na sprovođenje imigracijskih zakona, šaljući savezne agente u velike američke gradove i odbijajući tražioce azila na granici SAD-a i Meksika. Njegova administracija često je isticala akcije deportacije, ali je do sada manje naglašavala napore da preoblikuje legalnu imigraciju.
Talas najavljenih ograničenja nakon napada na pripadnike Nacionalne garde nagovještava povećan fokus na legalnu imigraciju, uokvirenu kroz zaštitu nacionalne sigurnosti i prebacivanje krivice na bivšeg predsjednika Džoa Bajdena zbog njegovih politika.
Lista zemalja obuhvaćenih memorandumom u srijedu uključuje Afganistan, Burmu, Čad, Republiku Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Eritreju, Haiti, Iran, Libiju, Somaliju, Sudan i Jemen koje su već bile pod najstrožijim imigracijskim ograničenjima u junu, uključujući potpunu suspenziju ulazaka uz nekoliko izuzetaka.
Druge zemlje na listi 19 država, koje su imale djelimična ograničenja u junu, su Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Nova politika stavlja blokadu na obradu već podnesenih aplikacija i nalaže da svi imigranti iz navedenih zemalja "prođu detaljan proces ponovne provjere, uključujući i, ako je potrebno, ponoviti intervju, kako bi se u potpunosti procijenile sve prijetnje nacionalnoj sigurnosti i javnoj bezbjednosti".
Šarvari Dalal-Deini, viša direktorica za odnose s vladom pri Američkom udruženju imigracijskih advokata, rekla je da je organizacija dobila izvještaje o otkazanim ceremonijama polaganja zakletve, intervjuima za naturalizaciju i intervjuima za prilagođavanje statusa za pojedince iz zemalja koje se nalaze na listi zabrane putovanja.

Amerika pauzirala sve imigracijske zahtjeve iz 19 zemalja: Moraju proći provjere da se uklone prijetnje

Sjedinjene Američke Države su saopštile da obustavljaju obradu zahtjeva za imigraciju povezanih s Avganistanom pošto je avganistanski državljanin pucao na dvoje pripadnika Nacionalne garde, od kojih je jedna preminula dan poslije pucnjave u blizini Bijele kuće.
Predsjednik SAD Donald Tramp je u četvrtak rekao da je 20-godišnja Sara Bekstrom preminula od zadobijenih rana pošto ju je dan ranije upucao osumnjičeni koga je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost identifikovalo kao 29-godišnjeg Rahmanulaha Lakanvala.
Ministar odbrane Pit Hegset na društvenim mrežama je potvrdio da Bekstrom preminula.
Drugi ranjeni pripadnik Nacionalne garde, 24-godišnji Endru Vulf, "bori se za život", rekao je Tramp.
Lakanval je ranjen i navodno je u kritičnom stanju poslije razmjene vatre prije nego što su ga pripadnici Nacionalne garde uhapsili u srijedu.
Tramp, koji je u vrijeme napada bio u svojoj rezidenciji na Floridi kako bi proslavio Dan zahvalnosti, nazvao je pucnjavu "činom zla, činom mržnje i činom terora".
Tramp je rekao da je Lakanval stigao u SAD u septembru 2021. jednim od "onih ozloglašenih letova", što se odnosi na evakuaciju Avganistanaca pošto su talibani povratili kontrolu nad zemljom poslije povlačenja SAD.
On je dodao da će njegova administracija "preispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom predsjedničkog mandata Džoa Bajdena.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju potom je na X potvrdila da se "s trenutnim dejstvom, obrada svih imigracionih zahtjeva koji se odnose na avganistanske državljane obustavlja na neodređeno vrijeme, dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbjednost i provere".
- Zaštita i sigurnost naše domovine i američkog naroda ostaju naš jedini fokus i misija"-dodala je ta agencija.
Lakanval je služio u avganistanskoj vojsci deceniju, podržavajući američke specijalne snage u ratom razorenoj zemlji tokom tog vremena.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džon Ratklif potvrdio je u saopštenju da je Lakanval takođe radio za tu agenciju i američku vojsku dok je bio u Avganistanu.
<h2>Strah od odmazde</h2>
Avganistanci u SAD rekli su da se plaše da će incident povećati pritisak na njih i da bi moguće da bi mogli biti meta napada iz odmazde.
- U SAD sam godinu dana kao izbkeglica i još nisam dobio zelenu kartu i sada sam veoma zabrinut. Ne samo ja, već svi Avganistanci ovde su zabrinuti. Brinemo se da ćemo biti deportovani ili da ćemo se suočiti s drugim problemima, jer smo ovdje došli iz Avganistana uz velike teškoće. U Avganistanu je za nas veoma opasno- rekao je za Radio Azadi (Avganistanski servis RSE) Avganistanac koji trenutno živi u Kaliforniji i koji je tražio da ne bude imenovan.
Drugi izbjjeglica koji je pobegao u susjedni Pakistan rekao je da je šok od pucnjave odjeknuo širom svijeta.
- Prodao sam sve što sam imao u Avganistanu i došao u Pakistan s porodicom nadajući se da će se naša budućnost promijeniti i da ćemo se preseliti u Ameriku. Učinili smo sve što smo mogli, ali čekamo ovde u beznadežnoj situaciji. Trebalo bi da kazne jednu osobu, a ne sve avganistanske izbjeglice zbog njegovih postupaka.- rekao je on povodom preseljenja u Islamabad pošto je skoro dvije decenije radio s američkim snagama dok su međunarodne snage podržavale demokratski izabranu vladu.
Avganistanske izbjeglice su već bile pod pritiskom u SAD pošto je njihova oznaka u okviru Privremenog zaštićenog statusa (TPS) istekla 14. jula. Promena utiče na, kako se procjenjuje, 9.000 do 12.000 Avganistanaca koji legalno žive i rade u SAD u okviru tog programa.
Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost saopštilo je da je ukidanje TPS-a zasnovano na njegovoj procjeni da su se uslovi u Avganistanu "dovoljno poboljšali" i da više ne ispunjavaju zakonske zahtjeve za TPS.
<h2>Angažovanje Nacionalne garde</h2>
Očekuje se da će napad u srijedu blizu metro stanice nekoliko blokova od Bijele kuće, ponovo staviti u fokus Trampov kontroverzni potez da rasporedi pripadnike Nacionalne garde u nekoliko velikih američkih gradova u proklamovanom cilju da smanji stopu kriminala širom zemlje.
Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Hegset je rekao da će 500 vojnika Nacionalne garde biti dodato na više od 2.000 pripadnika te Garde koji su već stacionirani u glavnom gradu.
Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer koja se otvoreno sukobila s predsjedničkom administracijom oko raspoređivanja Nacionalne garde u prijestonici, rekla je da je napad "užasan i beskrupulozan" i dodala da je "osumnjičeni u pritvoru zbog ove ciljane pucnjave i da će biti krivično gonjen u punoj mjeri zakona".

Avganistanske izbjeglice zabrinute dok SAD obustavljaju obradu zahtjeva za imigraciju poslije pucnjave u Vašingtonu

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: migranti