Postoji dosta stvari koje ne sporimo u analizi Ekonomskog fakulteta, ali i stvari koje nisu činjenično tačne. To su kompleksne stvari i nije ih lako analizirati - rekao je premijer Milojko Spajić na stručnoj raspravi na temu faktora koji utiču na cijene u našoj državi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Podsjećamo, Ekonomski fakultet nedavno je objavio analizu po kojoj je glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda od 2021. do 2023. godine povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, ali i rast bruto zarada kod velikih trgovaca, što su mogli nadoknaditi jedino povećanjem marži.
Spajić je ocijenio, nakon objave ovog istraživanja, da je analiza Ekonomskog fakulteta sramotna, a on i njegov šef Kabineta Branko Krvavac pozvali su Ekonomski fakultet da organizuje raspravu o cijenama i poslovanju trgovinskih preduzeća.
Redovna profesorica na Ekonomskom fakultetu dr Maja Baćović kazala je danas da se analiza "Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021-2023" odnosi prije svega na sektor prehrambenih proizvoda i pića.
Cilj studije je, prema njenim riječima, bio da pruži objektivnu sliku o uticaju poslovne poliitke privrednih subjekata i sektora trgovine na rast roba cijena široke potrošnje, ali i da sprovede finansijske analize poslovanja trgovinskih lanaca i analizira uticaj promjene trgovinskih marži.
- Odnosno ograničavanja cijena prehrambenih proizvoda u trgovinskim lancima, i uticaj svega toga na sve ostale ekonomske prilike u Crnoj Gori - kazala je Baćović.
Istakla je da studija rađena od marta do maja 2024. godine. Baćović naglašava da do rasta cijena dolazi onda kada zarade rastu brže od produktivnosti rada.
Uvođenje marži na određeni broj prehrambenih proizvoda, kako dodaje, ima negativan efekat na određeni broj trgovinskih preduzeća.&nbsp;
Baćović je, pored ostalog, kazala da sektor trgovine stvara 14 odsto našeg BDP-a i zapošljava 37 odsto radnika u privatnom sektoru.
- Znači oko 50.000 radnika radi u sektoru trgovine. Čak i mala promjena u sektoru trgovine brutalno se odražava na BDP Crne Gore i na poreske prihode i na zaposlenost u Crnoj Gori - navela je Baćović.&nbsp;
Spajić je konstatovao da je analiza pokazala da je ulazna inflacija oko 29 odsto, kao i da je inflacija hrane bila 30-31 odsto.
- Samo zdravrazumski da uporedim. Ako je ulazna inflacija 29 odsto, a inflacija kupovna 31 odsto, zar nije logično tvrditi da je praktično kumulativna inflacija, bez ekonometrike, duboke matematike, da su inputi najveći dio inflacije i suštinski jedini - upitao je Spajić.&nbsp;
Baćović je odgovorila da se konačna cijena formira na osnovu nabavne cijene, a dodaju se troškovi poslovanja (radna snaga, električna energija), porezi na proizvodnju i profit.
- Cifre od 31 i 29 odsto su kumulativne od 2021. do 2023. U 2022. godini je bilo 24 odsto, od čega je najveći uticaj uticaj rasta cijena uvoznih proizvoda - rekla je Baćović.
Spajić je rekao da marža trgovinskih lanaca 2022. nije doprinijela inflaciji.
Baćović je konstatovala da je premijer saglasan sa analizom, odnosno da je dobra.
Spajić je potvrdio i rekao da u studiji nije dobro što su uzeti netačni podaci za bruto zarade od prije Evropa sad 1, kao i da rast bruto zarada nije realan, već formalizacija crne i sive ekonomije.
Krvavac je rekao da mnoge zemlji u okruženju i Evropi nisu imale programe Evropa sad 1 i 2, ali da su imali rast kumulativne inflacije.
Krvavac je ocijenio da ima dobrih podataka u analizi ali da ne smatra da je korektna zbog polaznih tačaka.
Dekan Ekonomskog fakulteta profesor dr Mijat Jocović kazao je da sa Spajićem više voli govoriti kao s ekonomistom.
- Od kad ste nam rekli da je analiza sramotna razmišljao sam o Ivu Andriću i pitao se je li bolje ćutati - rekao je Jocović i pitao se kakvi bi bili profesori da ne rade ovakvu analizu, da nemaju stav, te kakvo bi društvo bili ako profesori smatraju da nisu komptentni.
Kao profesori nisu imali dilemu da li treba da rade studije, ali je mnogo važnije pitanje karaktera ovog istraživanja.
- Ova studija otvara suštinsko pitanje a to je pitanje karaktera ekonomskih institucija koje otvaramo u Crnoj Gori. Odgovor na to pitanje treba da daju kreatori politika - ističe Jocović.
Tržište, konkurencija, svojina su, kako nabraja, najvažnije enomske institucije i one, kako dodaje, moraju da bude otvorene.
- Ako imamo tržište na kom ima monopola i zloupotreba, naš zadatak je na to da ukažemo, a vaše da stvorite otvorene ekonomske institucije - naveo je Jocović.
Suština su, prema njegovim riječima, monopoli i treba da se utvrdi da li postoje, da li neko zloupotrebljava tržište, da li su profiti nesrazmjerni ulaganjima.
- Interes je privrede da nađu i otklone sumnju da postoje monopoli, a njih utvrđuju institucije, a ne profesori Ekonomskog fakulteta - kategoričan je Jocović.
Ne mogu se naći zloupotrebe, kako dodaje, iz marži i bilansi.
- Ne traži američki regulator bilanse Majkrosofta, nego nedozvoljene tržišne poruke. To je poruka ove studija i treba da bude poruka ovog skupa. To je rečeno u ovoj studiji, koja je dobronamjerna i otvorena. Želimo društvo otvorenih institucija, želimo li ovakav Univerzitet Crne Gore, ovakav Ekonomski fakultet gdje se ne bojimo da iskažemo svoje mišljenje - kazao je Jocović.
Cilj ove rasprave je, kako dodaje, progres društva.
- Ne možete sa zatvorenim fakultetom stvoriti otvorene ekonomske institucije, jer pravite zatvorene ljude - ocijenio je Jocović.
Spajić je rekao da kritikuje Zavod za statistiku Monstata u dijelu zarada prije 2021, odnosno da je kritika na račun analizu na empirijskom nivou, a ne na teorijskom.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Postoji dosta stvari u analizi koje ne sporimo, ali i stvari koje nisu činjenično tačne; Jocović: Suština da se utvrdi postoje li monopoli, njih treba institucije da otkriju

Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore sinoć je organizovao treće Alumni and Friends veče gdje su u prisustvu alumnista i poslovnih partnera uručene nagrade najboljim studentima Ekonomskog fakulteta za akademsku 2023/24 godinu. Pokrovitelji tih nagrada su neke od najuspješnijih kompanija koje posluju u Crnoj Gori.&nbsp; Događaj je počeo minutom ćutanja povodom tragedije koja se dogodila u petak u zagrebačkoj osnovnoj školi Prečko. Prisutnima se zatim obratio dekan Ekonomskog fakulteta, prof. dr Mijat Jocović. - Mi smo ovo veče nazvali Alumni&amp;Friends, ali mislim da ne bismo pogriješili ni da smo ga nazvali Veče ljubavi i poštovanja. Ljubav je možda jedina stvar na svijetu koju ne treba objašnjavati ni tražiti joj razloge – govorio je Meša Selimović. A poštovanje se u našoj profesiji zaslužuje odnosom prema studentima i odnosom prema poslu koji obavljamo. Kao dekan Ekonomskog fakulteta ponosan sam na ljubav i poštovanje koje iz godine u godinu pokazujete našem fakultetu - kazao je Jocović. Podsjetio je da se ove godine obilježava 50 godina od osnivanja Univerziteta Crne Gore i 64 godine rada Ekonomskog fakulteta, te ukazao na značaj ovih institucija za crnogorsko društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224081248_38132320c06a626675406bdfeda9a6bbc83af5b9809aa10452a5dd09b29abf51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241224081248_38132320c06a626675406bdfeda9a6bbc83af5b9809aa10452a5dd09b29abf51" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Univerzitet Crne Gore je u svim godinama svog postojanja bio nosilac i luča društveno-ekonomskih, tehnoloških i kulturnih promjena u Crnoj Gori. Time je postao središte razvoja crnogorske intelektualne elite koja je oblikovala savremenu Crnu Goru i učvrstila Univerzitet Crne Gore kao jedan od temelja našeg identiteta. U tom procesu Ekonomski fakultet je imao važnu ulogu. Sa 14.000 diplomiranih studenata sa svih nivoa studija kroz svoj rad u različitim oblastima oni dosljedno prenose misiju našeg fakulteta da je znanje naša ključna komparativna prednost i da je najvažniji kapital kojim raspolažemo - naveo je dekan. Dodao je da je sa plemenitom idejom povezivanja svih diplomiranih studenata pokrenuta ideja o osnivanju Alumni kluba Ekonomskog fakulteta. Centralni dio večeri bila je dodjela nagrada najboljim studentima osnovnih studija. Čak 26 alumnista imalo je priliku da simbolično uruči priznanja za 26 najboljih studenata koji su se istakli u akademskoj 2023/24 godini, osnažujući vezu između generacija. - Ovo je jedno od najvažnijih večeri u godini. Veče kada se okupljamo, evociramo uspomene, sabiramo, množimo i dijelimo vrijednosti sa našeg fakulteta. Posebno smo zahvalni Poslovnom savjetu, privredi i našim alumnistima koji su prepoznajući vrijednost obrazovanja nastavili da ulažu u nagrađivanje naših najboljih studenta, te je u posljednje dvije godine osiguran nagradni fond od 35.000 eura za one koji svojim trudom i uspjehom predstavljaju naš fakultet u najboljem svjetlu - naveo je Jocović. Dekan je predstavio još jednu važnu inicijativu kojom dodatno nagrađuju predanost i trud najboljih studenata. - Riječ je o projektu stipendiranja najboljih studenata. Zahvaljujući podršci NLB banke koja je osigurala pet stipendija, kompanije Luštica Development sa dvije stipendije i Hipotekarne banke sa jednom stipendijom ove godine ćemo dodijeliti ukupno 20.000 eura kroz stipendije našim najboljim studentima tokom godine. Ovi projekti su ulaganje u budućnost i u naše studente koji su temelj razvoja Crne Gore - ispričao je Jocović. Nagrade su dodijeljene i najboljim studentima prve generacije programa Osnovnih studija ekonomije i biznisa na engleskom jeziku - Monteb.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224081248_5d81b093aca00af27ea7ea4175dd5dd4c2d1abf4c472a5ab16f8214760b74e32.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241224081248_5d81b093aca00af27ea7ea4175dd5dd4c2d1abf4c472a5ab16f8214760b74e32" data-rendition-name="original" width="1674" height="1080" loading="lazy" alt="Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Alumniste i nagrađene studente je pozdravio i predsjednik Alumni kluba Ekonomskog fakulteta, Milivoje Radović. - Poštovani alumnisiti, hvala vam što ste bili iskreni članovi, mogu slobodno reći, najveće i najsložnije porodice u Crnoj Gori. Hvala vam što zajedno sa nama mislite o onima koji dolaze. Čini mi se da ste dobro naučili onu lekciju iz ekonomije da nema dobrog ekonomiste koji samo zna da množi, dobar ekonomista mora da zna i da dijeli. Poštovane kolege – laureati nagrada, čestitam na ostvarenim rezultatima i nadam se da ćete i vi kao i vaši prethodnici osim odličnih ocjena i svega onoga što učite na fakultetu, učiti i život. Znati ekonomiju, znati život, nositi empatiju, podsticati zajedništvo, jednako je važno na putu ka sreći i uspjehu - poručio je Radović. Specijalni gost sinoćnje svečanosti bio je redovni profesor u penziji, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof dr Miodrag Zec koji je prisutnima uputio važne životne savjete. - Ovo sve što mi učimo je da se unapred definisani proizvod napravi, ali i da anticipacija i inovacija koja se zahtijeva od svih zanimanja donosi uspjeh u životu. Ako ćemo biti preduzetnik u klasičnom biznisu tu je takođe važna anticipacija i inovacija – da li mogu potrebe koje već postoje zadovoljiti na novi način ili da li mogu kreirati nove potrebe kojih danas uopšte nisu svjesni i zaraditi milione? Put do uspjeha nacije, pojedinca i društva praktično zavisi od toga da li razumiješ kuda će se stvari kretati, te treba da pogodiš, inoviraš i budeš prvi, jer prvi uzima. Svi putevi do bogatstva i uspjeha nisu mogući bez inovacije i anticipacije - ispričao je dr Zec. Alumni and Friends veče bilo je prilika i da se skrene pažnja na uspjehe i velike projekte Ekonomskog fakulteta u protekloj godini. Dekan Mijat Jocović podsjetio je da u kontinuitetu organizuju okrugle stolove, gostujuća predavanja renomiranih stručnjaka iz region, a i svijeta, obuke, radionice, debate koje su uvijek otvorene za javnost. - Smatram da i na ovaj način pokazujemo da smo svjesni svoje dodatne društvene odgovornosti. Uz podršku Univerziteta Crne Gore uspjeli smo značajno da unaprijedimo infrastrukturu fakulteta u protekle dvije godine. Renovirane su četiri moderne sale za izvođenje nastave ukupne površine skoro 900 kvadratnih metara sa kapacitetom za preko 400 studenata u projektu vrijednom preko 400.000 eura. Osim toga, uz razumijevanje državnih institucija odobren je glavni projekat za sveobuhvatnu rekonstrukciju prizemlja fakulteta. Vrijednost ovog projekta iznosi preko 2.100.000 eura, a očekujemo raspisivanje tendera za izvođača krajem ove godine - kazao je Jocović.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Nagrađeno 26 najboljih studenata

Vlada Crne Gore neće privatizovati, niti prodati Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević” u Igalu, a neće biti ni otpuštanja radnika. To je saopšteno danas na današnjoj Vladinoj konferenciji za medije. Iza plana restrukturiranja Instituta, koji je najavila Vlada, stoji tim Univerziteta Crne Gore. Dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović kazao je da je za restruktuiranje Instituta predviđeno 106 miliona eura.&nbsp; - Neće biti otpuštanja radnika - naglasio je Jocović. Premijer Crne Gore Milojko Spajić optužio je bivšu vlast jer se, kako je naveo, Institut zapustio. - Velikim nemarom bivšeg menadžmenta kao i bivših ministarstava, Institut "Simo Milošević" se od 2018. godine gasio. Ipak, mi nećemo privatizovati to preduzeće kao što su prethodne Vlade privatizovale sijaset kompanija u ranijem periodu. Mi idemo suštinski u neku vrstu dokapitalizacije - poručio je on.&nbsp; Smatra da je Institut uvijek bio specifičan i sa strane vlasiničke strukture. - Tako su u 2018. godini pojedini manjinski akcionari kupili dio akcija po cijeni oko 10 miliona eura za preduzeće koje je pozitivno poslovao u tom trenutku. Međutim, velikim nemarom bivšeg menažmenta kao i ministarstava, to preduzeće se polako gasilo i bilo potpuno zapušteno - kazao je Spajić. Poručio je da su zadovoljni saradnjom sa Ekononomskim fakultetom koji je uradio, kako je kazao, "sjajan posao restrukturiranja". - Izvukli su maksimum i taj plan su uradili na svjetskom nivou - naglasio je Spajić.&nbsp; Ipak, podvukao je da bi tužilaštvo trebalo da ispita odakle su se stvorili toliki dugovi Instituta. - Mi ćemo izvući Institut iz ove teške situacije - naveo je on.&nbsp; <h2>Radunović: Nismo pribjegli stečaju, Institut brojnim građanima mnogo znači</h2> Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović rekao je da je ovaj plan maksimum što je Vlada mogla da uradi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129151112_9059bb057384e9b00a9ca3a5980fad9b1c7304366627716d5b22c753d049e775.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129151112_9059bb057384e9b00a9ca3a5980fad9b1c7304366627716d5b22c753d049e775" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> </figure>  - Taj plan je realan i ostvariv. Sve je na akcionarima, a mi se za dalje ne pitamo. Učinili smo sve što smo mogli, čak smo i poveli računa kako se ne bi radila izmjena i dopuna PUP-a - poručio je on. Naglasio je da nisu pribjegli stečaju, jer Insititut brojim građanima znači mnogo. - Previše bi bio skup zalogaj da moraju građani da nam se negdje drugo liječe. Taj Insitut je mnogim građanima pomogao, to je kapital koji je neizreciv u novcu. Institut može da postane centar medicinskog turizma na Balkanu - ukazao je Radunović.&nbsp; <h2>Jocović: Zaposleni su vjerni Institutu, otpuštanja radnika neće biti</h2> Jocović je na današnjoj konferenciji poručio da je projekat restrukturiranja Instituta projekat crnogorskog društva, a ne Vlade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129151112_f95545399a0456faca329b9f5d38d62d3cbca80b3b73db972be7bdb82a31e77d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241129151112_f95545399a0456faca329b9f5d38d62d3cbca80b3b73db972be7bdb82a31e77d" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mijat Jocović"> </figure>  - Odlazak Instituta u stečaj donosi nove posljedice za povjerioce, za dobavljače i za državu - rekao je on.&nbsp; Jocović je saopštio da će se u objekte Instituta uložiti 69 miliona eura. - To je gro restrukturiranja. Takođe nema otpuštanja zaposlenih. Analiza koju smo sproveli je afirmativna, zaposleni su vjerni Institutu a njegov stečaj bi značio i gubitak te veze - rekao je Jocović. Planom je, kako je kazao, predviđeno 106,81 miliona eura za ovaj proces, od čega će 60 odsto ići iz budžeta. Jocović je naveo da manjinski akcionari imaju opciju da ulažu ili da budu otkupljeni, te da i oni žele oporavak Instituta. - Cilj je da obezbijedimo dugoročnu održivost, Građevinski fakultet je procijenio potrebna ulaganja u zgrade, opremu. Ta sredstva iznose 69 miliona eura, i to je investicija čime se Institut podiže na nivo od četiri zvjezdice. Plan počiva na pretpostavci da nema otpuštanja zaposlenih, a 26 miliona je predviđeno za finansijski oporavak - zaključio je Jocović.

Insitut u Igalu se neće privatizovati, niti prodati, nema otpuštanja radnika

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: mijat-jocovic