Savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović kazala je da Crna Gora može biti zadovoljna kretanjem inflacije.
- Imamo dva mjeseca za redom pad cijena hrane, pri čemu je mjesečna inflacija iznosila nula odsto. Mi smo projektovali inflaciju na 3.8 odsto što je gotovo na nivou koju je projektovala Evropska komisija. U prethodnim godinama smo imali situacije da smo nadmašili njihova očekivanja - navela je ona na konferenciji Vlade na kojoj se predstavlja budžet za 2025. godinu.
Inflantorni pritisci su, ističe ona, posustali.
- Tome svjedoči godišnja inflacija od 1.2 odsto. Crna Gora ima godišnju inflaciju u oktobru ima nižu nego u eurozoni. Srbija je imala 4.3 posto, Rumunija 4.8 odsto, Poljska 4.2 odsto, Belgija 4.3 podsto.. Kada je u pitanju inflacija možemo biti zadovoljni sa tim kretanjem - poručila je Milović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milović: Možemo biti zadovoljni kretanjem inflacije

Kad pravimo naslove, članke, analize i javne nastupe - nemojte da govorimo državi fali ovo ili ono - državi ne fali ništa ako imate tekući suficit - poručio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.
Rekao je da se sjeća slične interakcije sa predstavnicima medija 2021. godine kada smo, kaže, bili u drugačijoj situaciji.&nbsp;
- Imali smo 105 odsto dug po BDP - oko 4 i po milijarde. Koliko i danas. Nominalni dug je isti kao prije tri i po godine. Tada smo imali prosječne zarade od 500 i nešto eura. Jednom sam spomenuo da će prosječna zarada do 2025. godine biti 1000 eura. Niko to ni u tekstu nije spomenuo jer niko nije vjerovao u to. Do te mjere nije vjerovato da nije smatrao za shodno da pomene u tekstu. Ne krivim predstavnike medija zbog toga. Vjerovatno niko nije vjerovao da ćemo 2025. imati prosječnu zaradu 1.000 eura. Nikoga ne krivim uopšte što u to nije vjerovao. U međuvremenu kako smo postigli tu prosječnu zaradu? Jesmo li povećali deficit i zlatno pravilo - tekući deficit? Možemo li malo da se fokusiramo svi na tekući deficit? To je jedan koncept koji bih volio da svi obrate pažnju - naveo je on.
To je, ističe, onaj deficit kada od svih prihoda oduzmete tekuće rashode - plate, penzije... koji, kako je istakao, ne uključuju kapitalne investiicije.
- I taj tekući balans je to štp svi treba da prate u finansijama jedne države. Mi smo samo dva puta imali tekući suficit iznad nule. To se dešavalo kada smo podigli opštu stou PDV-a. Imali smo suficit tekućeg budžeta samo dva puta. Zamislite razliku filozofije javnih finansija kada posljednje četiri godine imamo tekući suficit. Nijedna reforma za vrijeme 43. Vlade nije napravljena. To znači da njihov suštinski rezultat od decembra 2020. godine kada se napravio rez sa nepravilnim radom u finansijama - više nema onoga što se dešavalo od 2011. do 2020. godine. Tada smo zatekli sprženu zemlju. Plate duplo manje od Hrvatske, a sad su manje 25 odsto. To je veliki napredak za tri godine. Mislim da je to sve jednostavno rečeno činjenicom da je tekući deficit potpuno pod kontrolom - poručio je Spajić.
Kazao je da će odgovoriti analitičarima lično.
- Ko god bude kao analitičar pomenuo da državi nešto fali, lično ću da se javim i da pitam što fali i gdje je bio kad je tekući deficit bio dubok kao Kanjon Tare. Sa 105 odsto duga po BDP-u stigli smo do današnjih 62 odsto bruto duga po BDP. Mi sada ispunjavamo kriterijume. U teoriji Crna Gora može da postane članica eurozone prvog dana po ulasku u Evropsku uniju zbog nove filozofije razmišljanja i revolucije u razmišljanjima u javnim finansijama koja se desila 2020. godine - naveo je Spajić.
Dug po BDP-u je, poručuje, ispod 60 odsto.
- Deficit je ispod tri odsto, od prvog januara imaćemo SEP-u. Mi čekamo političku odluku da budemo članica eurozone, da neko iz Centralne banke kaže da Crna Gora treba da bude članica eurozone. Suštinske uslove ispunjavamo - istakao je Spajić.
Tekući suficit je, kaže, najbitnija stvar za jednu državu.
- Naročito koja nema monternu politiku. Kada nemate svoju valutu, fiskalna politika postaje sve. Šta smo mi uradili sa tom fiskalnom politikom? BDP je porastao sa četiri i nešto milijardi eura, koliko smo zatekli u januaru 2021. On će se skoro pa duplirati sljedeće godine. Tada možemo da očekujemo skoro osam milijardi BDP-a za malu Crnu Goru. Broj stanovnika nije porastao. Kako se duplirao BDP? Realnim rastom. Ako isključimo inflaciju, prosječan realni rast je bio preko šest i po odsto - rekao je premijer.
<h2>Deficit 2020.</h2>
Deficit smo 2020. godine imali, navodi, 10.2 odsto.
- Masnih, užasnih 10.2 odsto.. Zamislite dvocifreni deficit. Pritisak mi skoči. To je nešto što nijedna država ne smije da ima. To je isto kao da vas neko sačeka iza ugla i isprebija. Tako treba da se osjećate kad imate dvocifreni deficit - ocijenio je Spajić.
Nema, kaže, izvođača koji tada nije pretplaćen.
- Ništa nije pomoglo da se zaustavi pad od 15.2 odsto. To je ono što nas je sačekalo. Jesmo li se žalili tada i lamentirali nad sudbinom? Svi su očekivali da ćemo smanjiti plate i penzije a nijesmo. To su svi čekali. Imali su svi durbin i čekali da nam se smanje plate i penzije. Uključujući i MMF čuveni koji je oštrio sablju i dao nam sjajnu ideju kako linearno da pokidamo penzije i plate. To moja baba može da sprovede jednu fiskalnu politiku. Petlja i znanje se pokazuje kada ne smanjite plate i penzije, a smanjite neproduktivnu potrošnju za preko 200 miliona eura. Ostvarili smo rast plata i penzija koji se nije desio u istoriji Crne Gore - naveo je Spajić.
To je, kaže, samo početak.
- Mora da se promijeni svijest svih nas da bi brže napredovali. Ovo je brzina kojom je realno napredovati - poručio je premijer.
<h2>Povećanje od preko 100 miliona eura</h2>
Ove godine će, ističe, budžet da ima povećanje od preko 100 miliona eura.
- Uprkos tome što smo smanjili doprinose, povećanje prihoda za preko 100 miliona eura - iako smo smanjili doprinose. Imaćemo tekući suficit. Čitav deficit koji će Crna Gora da plaća će biti isključivo za kapitalni budžet. Čak će i jedan dio kapitalnog budžeta da se plaća iz tekućih prihoda. Najbolja stvar koja se desila ove godine je što je od skoro 500 miliona vraćenih starih dugova od prije 2020. godine - čak 250 miliona je vraćeno iz tekućih prihoda. To se nikada nije desilo. Ne iz novog zaduživanja - naveo je on.
Saldo, podvlači on, nije nula - prvi put.
- Saldo je plus 250 miliona eura jer smo iz tekućih prihoda vratili 250 miliona eura kredita. Nema više saldo je nula. Ne dozvoljavamo saldo nulu. Nama ne treba saldo nula, nama treba agresivan, veliki rast, veće plate, penzije, kapitalne investicije, autoputeve - kazao je Spajić.
Nominalni dug, smatra on, ne treba da se smanjuje.
- Sve države u Evropi imaju značajno veće dugove nego u vremenu prije korone. Vrlo je malo onih koji su održali dug po BDP-u na stabilnom nivou. A niko nije smanjio dug po BDP-u tako značajno kao mi. Bruto je sa 105 odsto na 62 smanjen, a neto sa 80 i nešto na 50 i nešto - dodao je Spajić.
On je poručio da je htio da svi obrate pažnju na koncept tekućeg suficita.
- Na koji Crna Gora treba da se navikne, kao i na koncept da saldo nije nula - zaključio je Spajić.
<h2>Velje brdo minimalno opterećenje budžeta</h2>
Državni budžet, kaže, žele da minimalno opterete budžet projektom Velje brdo.
Velje brdo je, kaže, već u kapitalnom budžetu.
- Za oko 10 miliona eura koji predviđa pristupne puteve, infrastrukturu koja je potrebna sa državnog niova za prvu fazu radova i stanova iz projekta Velje brdo - dodao je Spajić.
Cifre koje se tiču puta Mataševo - Andrijevica se tiču, kaže Spajić, ERBD.
- Oni su raspisali tender, razgovaraju sa ponuđačima i daće procjene - dodao je Spajić.
<h1>Vuković: Građani će moći da uzmu učešće u retail obveznicama</h1>
Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da će građani moći da uzmu učešće u retail obveznicama.
Krenuće, kaže, sa limitom do 50 miliona.
- To su dodatni izvori kako će se praviti rezerva za narednu godinu. Mi smo vrlo konzervativno postavili prag da u narednu godinu uđemo sa depozitima od 250 miliona. Zato izraz nedostajuća sredstva su postavljena u odnosu na formiranje samog budžeta - da dospijeva 820 miliona obveznica i da imamo kapitalni budžet za 280 miliona. To treba obezbijediti kroz finansiranje i to ne ulazi u tekuću potrošnju. Od milijardu i 140, kada oduzmete konzervativni pristup depozita koji će biti, do 900 smo stavili kao mogućnost - naveo je Vuković.
Odluka o zaduženju, kaže, nije za finansiranje dugova iz prethodnog perioda.&nbsp;
- Nego su to projekti koji su definisani za razvoj naše države: kao što je bolnica, autoput... - dodao je on.
Ove godine su definisali ugovorom na nivou od 80 miliona.
- Ali oni nijesu ušli u dug jer nije počelo povlačenje sredstava. Kad bude prva tranša on se definiše u sami dug. To je ostavljeno, ne kao zaduživanje, da ne bude negdje akcenat da je to zaduživanje za potrebe finansiranja budžeta. To je kroz odluku definisano tačno za koji projekat se što odnosi - naveo je on.
Osnovne poruke samog budžeta jesu, rekao je, kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog ekonomskog rasta od 4.8 u 2025. godini, ograničavanje inflantornih pritisaka kroz smanjenje stope inflacije sa projektovanih prosječno 2.9 procenata u periodu 2025-2026 godine...
<h2>Pokretači ekonomskog rasta</h2>
On je naveo koji su glavni pokretači ekonomskog rasta.
- Lična potrošnja domaćinstva, započinjanje novog investicionog ciklusa koji će biti stimulisan unaprjeđenjem biznis ambijenta kroz regulatorne reforme i smanjenjem sive ekonomije, nastavak povoljnih trendova u turizmu, sprovođenje strukturnih reformi, inveziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova i sprovđenje plana rasta Zapadnog Balkana - rekao je Vuković.
Započinjanjem novog investicionog ciklusa podržaće se, kaže, prospekti ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija.
- Posebno u sektoru turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora komunikacije i IT uz nastavak izgradnje autoputa Bar - Boljare, zadržavanje deficita budžeta na 3.3 procenta BDP-a prosječno u naredne tri godine, nivo javnog duga na nivou od 61 procenat u periodu potrebe vraćanja starih dugova u iznosu od 2.1 milijarde u narednom trogodišnjem periodu, ostvarenje suficita tekuće potrošnje u periodu 2025-2027, nivo zaduživanja 2025-2027 isključivo za finansiranje kapitalnih projekata i kroz kapitalno izdvajanje u naredne tri godine biće uloženo milijardu i 42 miliona eura - što će značajan dio reformi i investicija biti podržan kroz plan rasta za Zapadni Balkan i ostale inicijative koje Crnoj Gori stoje na raspolaganju kao kandidatu za članicu EU - naveo je Vuković.
On je pomenuo i nastavak druge dionice Bar - Boljare, nastavak ulaganja u javno zdravstvo, kao i stvaranje fiskalnog prostora.
- Kada govorimo o makroekonomskim trendovima, osnovni scenario ukazuje na prosječan godišnji realni rast crnogorske ekonomije u srednjem roku u 3.7 - tj 3.8 2024, 4.8 2025 i 3.2 i 3.1 u 2026. i 2027. godini - dodao je Vuković.
Izvorni prihodi budžeta u 2025. godini planirani su, kaže, u iznosu od dvije milijarde 886.1 milion - ili 36.2 procenta prosječnog BDP-a.
<h1>Milović: Možemo biti zadovoljni kretanjem inflacije</h1>
Savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović kazala je da Crna Gora može biti zadovoljna kretanjem inflacije.
- Imamo dva mjeseca za redom pad cijena hrane, pri čemu je mjesečna inflacija iznosila nula odsto. Mi smo projektovali inflaciju na 3.8 odsto što je gotovo na nivou koju je projektovala Evropska komisija. U prethodnim godinama smo imali situacije da smo nadmašili njihova očekivanja - navela je ona na konferenciji Vlade na kojoj se predstavlja budžet za 2025. godinu.
Inflantorni pritisci su, ističe ona, posustali.
- Tome svjedoči godišnja inflacija od 1.2 odsto. Crna Gora ima godišnju inflaciju u oktobru ima nižu nego u eurozoni. Srbija je imala 4.3 posto, Rumunija 4.8 odsto, Poljska 4.2 odsto, Belgija 4.3 podsto.. Kada je u pitanju inflacija možemo biti zadovoljni sa tim kretanjem - poručila je Milović.
Podsjećamo, Vlada je na sjednici u petak usvojila Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu i odluku o zaduživanju, uz predviđeni suficit tekuće budžetske potrošnje.&nbsp;
To znači, kako su ranije pojasnili u Ministarstvu finansija, da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje kapitalnih projekat.
Iz tog Vladinog resora su kazali da se tim ispunjava „zlatno pravilo“ budžeta da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda.
Kako su ranije rekli iz Ministarstva finansija, izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,88 mililijardi eura i u odnosu na planirane za ovu godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade.
Iz Ministarstva su naveli da su rashodi budžeta planirani u iznosu od 3,16 milijardi eura.

Anja Ivanović

Spajić: Saldo nije nula nego plus 250 miliona, ispunjavamo suštinske uslove da budemo članica eurozone

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: milena-milovic

Milović: Možemo biti zadovoljni kretanjem inflacije

Spajić: Saldo nije nula nego plus 250 miliona, ispunjavamo suštinske uslove da budemo članica eurozone

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

Primorje i dalje drži čelo tabele, Jedinstvo i Sutjeska prate u stopu

PRATITE TVe UŽIVO