U analizi aktuelnih političkih procesa u Crnoj Gori, istoričar Milivoj Bešlin u razgovoru za Portal ETV upozorava da je današnja vlast, nastala 2020. godine na talasu klerošovinističkih litija i uz podršku Beograda, krenula u duboko identitetsko i vrijednosno preoblikovanje države. Njegove ocjene ukazuju na duboku podjelu unutar same vlasti, ali i na otvorene namjere jednog njenog dijela da dugoročno promijeni temelje crnogorske državnosti. 
 
- Državu i njene institucije već su prevrjednovali prema vlastitim ideološkim svjetonazorima- kazao je Bešlin. 
 
Prema njegovim riječima, „ideološki i politički cilj nacionalističkih i ultradesničarskih stranaka neskriven je – asimilacija i identitetski inženjering koji vodi poništenju odluke o nezavisnosti“. Istakao je i da je „ovo dugoročna strategija koja ne skriva svoje namjere“. 
 
Istoričar Milivoj Bešlin za Portal ETV je kazao da, u načelu, vlast koja je u Crnoj Gori došla 2020. na krilima klerošovinističkih litija i uz svakovrsnu podršku režima Aleksandra Vučića, obavještajnih službi, crkve i kriminogenih krugova, očito ima za cilj identitetsko i vrijednosno preoblikovanje društva u Crnoj Gori. 
 
 
Dalje šalje jasnu poruku: 
 
- Ako bismo precizno identifikovali generički pojam ‘vlasti’ u Crnoj Gori, onda tu vidimo najmanje dvije struje: jedna je umjereno desna, naglašeno pragmatična, čak ‘korporativna’, i njih naizgled ne zanimaju identitetska pitanja. Ipak, oni ne pružaju aktivni otpor ovoj drugoj struji, čiji su ciljevi krajnje destruktivni. Drugi, većinski dio vlasti čine nacionalističke stranke desnice i ultradesnice, i njihov ideološki i politički cilj je neskriven – kako ističe, ‘asimilacija i identitetski inženjering u skladu sa poznatim ciljevima, koji se naposlijetku završava poništenjem odluke o nezavisnosti’- ističe. 
 
Podvukao je: „Ovo nije skriveni proces — on je jasan, otvoren i planiran.“ 
 
- Uz to, osjetljiva identitetska pitanja dio vlasti koji čine Vučićevi lojalisti pokreće i zbog skretanja sa evropskog puta i pokušaja da se Crna Gora uspori ili zaustavi u procesu pridruživanja EU. Kada je riječ o kapeli na Lovćenu, ultranacionalističke partije i strukture nijesu načisto da li time počinje ili se okončava veliki identitetsko-politički i društveni rascjep u Crnoj Gori u korist jedne, prosrpske koncepcije. Istorijsko-revizionistički narativ o kapeli njihov je lajtmotiv i pojavljivaće se još dugo, jer je riječ o svojevrsnom simbolu- kazao je Bešlin. 
 
Poentirao je: „Lovćen je za njih polje simboličke borbe, ne pitanje tradicije.“

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bešlin: Poništenje nezavisnosti – ključni cilj ultradesnice u crnogorskoj vlasti

Istoričar Milivoj Bešlin upozorio je da je vlast u Srbiji svojim postupcima smanjila mogućnost demokratskog i institucionalnog raspleta krize, kao i da se, nažalost, iz diktature ne izlazi civilizovano i da to uvijek ima cijenu.
- Režim je pokrenuo spiralu nasilja, a kada će ona biti zaustavljena, to neće zavisiti od njih. Ušli smo u vrlo opasnu fazu, kada društvene i političke protivrječnosti i polarizacija moraju da se rješavaju institucionalno i na izborima - rekao je Bešlin, u intervjuu za današnji list Nova.
Međutim, kako je dodao, režim je razorio i obesmislio njihove institucije i ne dopušta nikakve, a kamoli fer izbore.
- Misle da će pojačanom represijom, koja poprima oblike državnog terora, ugušiti protestni pokret studenata i građana, a u stvari ga time samo jačaju, motivišu i homogenizuju - ocijenio je Bešlin.
Poručio je da je "dobro za sve, pa i za režim da izbori budu što prije, jer svako dalje odlaganje rješenja i pojačavanje terora podiže cijenu političkog raspleta".

Portal ETV

500x500

1250x600

1084x550

Bešlin: Iz diktature se ne izlazi civilizovano, potrebno je da izbori budu što prije

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 sati na Televiziji E.
Tema današnjeg podkasta je mogu li studenti promijeniti i Vučića i Srbiju?
Gost emisije je &nbsp;Milivoj Bešlin, istoričar i viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.

''Drugačija radio veza'': Gost Milivoj Bešlin

Institucije u Crnoj Gori su u velikoj mjeri ispražnjene i urušene i to je rađeno sistematski. Kad hoćete da izvršite destrukciju jedne države prvo razorite institucije u materijalnom i duhovnom smislu i ugrozite vrijednosni koncept na kom se ta država zasniva. To nije nekakva apstraktna priča, kad pričam o uništenju kulturno-duhovnih temelja Crne Gore ili institucionalnih temelja, to će na svojoj koži osjetiti svi građani Crne Gore i to će se u konačnici odraziti na kvalitet života - ocijenio je za Televiziju E istoričar Milivoj Bešlin.
On je, odgovarajući na pitanje da li ga kao istoričara zabrinjava i šta mu govori rast nacionalizma, klerikalizma i populističkih trendova u Crnoj Gori, kazao da nema sumnje da oni koji su organizovali litije, a kasnije i sve što je došlo poslije 30. avgusta 2020, došlo sa idejom da se Crna Gora vrijednosno, politički i ideološki prevrijednuje ili, kako su sami govorili, da to bude "neka nova Crna Gora na koju ćemo se morati navići".
- Taj inženjering još nema direktna obilježja nacionalnog inženjeringa, ali ima ideološku i kulturnu komponentu i doći će na nacionalno-identitetsku priču, negdje sa vrha države, u smislu Vlade, ali dolazi od predsjednika Skupštine Crne Gore, dolazi od nekih važnih ministara - navodi Bešlin.
Može da se prati, prema njegovim riječima, kako pokušavaju da mijenjaju crnogorsko društvo i normalizuju neke stvari.&nbsp;
- Crna Gora je do 2020. zaista bila zasnovana na antifašističkom vrijednosnom konsenzusu. Taj konsenzus je sada u velikoj mjeri ugrožen istorijskim revizionizmom, rehabilitacijom ratnih zločinaca, kvislinga i kolaboracionista Drugog svjetskog rata, prije svega četničkog pokreta. Prvosveštenik srpske crkve u Crnoj Gori Joanikije je to juče direktno rekao - da su on i Amfilohije Radović izvršili jedan temeljni istorijski revizionizam. To se radi intencionalno, svjesno, sistematski, trebalo je da razruši antifašističke temelje Crne Gore i da uništi taj antifašistički konsenzus na kome se zasnivala građanska i evropska Crna Gora i da, naposljetku, promoviše vrijednosti četničkog pokreta, odnosno njihovu ideologiju - nacionalističku i neofašističku ideologiju koja je prema nekim narodima u Crnoj Gori bila čak i više nego zločinačka, nego genocidna - mislim na četnički genocid prema muslimanskom stanovništvu - rekao je Bešlin.
To je, kako je ocijenio, vrlo opasan pokušaj jer se time dubinski ne ugrožava samo jedan vrijednosni koncept, nego se ugrožavaju temelji Crne Gore.
- Crna Gora ako nije antifašistička i ako nije građanska onda je veliko pitanje i mogućnosti na kojim se temeljima ona zasniva i šta je njena budućnost - ističe Bešlin.
On je, na pitanje kuda to vodi sa institucijama koje su slabe, sa vrhom vlasti koje takve teme naziva seoskim i ne želi da govori o njima kazao je da se na dva kolosjeka Crna Gora urušava.
- I ova vlast, koja u velikoj mjeri zavisi od crkve i zavisi velikim dijelom od režima u Beogradu, nema mogućnosti ni hrabrosti niti volje niti želje da se ovakvim vrlo negativnim tendencijama suprotstavi, a to sve vodi daljem urušavanju države - naveo je Bešlin.
Komentarišući uticaj Beograda, te smatra li da je jači nego u nekom prethodnom periodu, te da li većina crnogorske vlasti odluke donosi pod uticajem Srbije ili suvereno, odgovara da nema nikakve sumnje da sve crnogorske institucije donose ključne odluke ili u saglasnosti ili uz naredbe iz Beograda od režima Aleksandra Vučića.
- Ako naredbe nisu stigle direktno, onda ovdašnji Vučićevi lojalisti koji vladaju Crnom Gorom pogađaju šta bi bile želje režima u Beogradu. Nedavno sam dao i jaču tvrdnju i spremam sam da je branim: Suštinski Crnom Gorom danas vladaju jedna crkva, jedan obavještajna služba i jedan klan, a crkva i obavještajna služba imaju šefa u Beogradu i najveći problem što se ne zna kada se završava crkva ili obavještajna služba, a kada počinje klan. To je jedna vrlo opasna situacija - ocijenio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1254%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbeslin-crnom-gorom-vladaju-jedna-obavjestajna-sluzba-i-jedna-crkva-koje-imaju-glavu-u-beogradu-kao-i-jedan-klan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje gdje je u svemu tome evropski put, odnosno da li Evropska unija pokušava samo da nas izvuče iz tih kandži ili je sve formalnost i što će se desiti kada postanemo članica EU, kaže da nema sumnje da je strateška odluka EU da Crna Gora bude iduća članica.
- To je potvrđeno unutrašnjom potrebom EU da održava proces integracija živim. Crna Gora "ne košta mnogo", odnosno nije nepopularna na zapadu, istraživanja javnog mjenja pokazala su da to neće ugroziti bilo koju vladu u EU, Crna Gora nema veliki broj stanovnika da će neka migracija krenuti ka evropskim društvima, mali je sistem i moguće su brže reforme. U tom smislu samu EU ne košta gotovo ništa, a u političkom smislu dobija puno toga zbog toga što se šalje poruka i drugim državam Zapadnog Balkana da taj proces nije prestao, jer dugo nijedna država nije postala članica EU - rekao je Bešlin.
S druge strane, kako dodaje, unutrašnja je potreba Crne Gore da se izvuče iz ralja srpskog ili ruskog sveta.
- Nema nikakve sumnje da će učlanjenje Crne Gore i sa ovakvom vlašću se pozitivno odraziti - naveo je Bešlin.
Ključno je pitanje, prema njegovim riječima, da li će Crna Gora sa ovakvom vlašću, istorijskim revizionizmom, ljudima koji idu na poklonjenje Vojislavu Šešelju u Beograd može postati punopravna članica i šta nam to govori o samoj EU.
- I da li je moguće onda da Crna Gora bude neka nova Mađarska, koja je formalo članica EU, a zapravo je neka vrsta ruskog trojanskog konja. Vjerujem da kad se približi 2028. godina, kada će se, nadamo, završiti proces pridruživanja Crne Gore, da će tu ipak morati da dođe do značajnih promjena, ako ne vlasti, onda prekomponovanja unutar vrha vlasti, jer ne mogu da vjerujem da bi sa ovakvom atmosferom i ovakvim ljudima na ključnim pozicijama moglo da se desi da u tom trenutku postane članica EU, da zaista Andrija Mandić uvede Crnu Goru u EU. To mi je stvarno teško zamislivo - zaključio je Bešlin.
J. B.&nbsp;

Bešlin: Institucije u Crnoj Gori u velikoj mjeri urušene, to nije apstraktna priča i odraziće se na kvalitet života

U Informativnoj emsiji "24 sata" na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Istorijski revizionizam na putu ka EU 
Govorimo o tome: 
- Mještani Botuna razapelišator, ne odustaju od namjere da spriječe gradnju kolektora. 
- Crna Gora 10. u Evropi po Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. 
- Nadležni bez adekvatnog odgovora na falsifikovanje istorijskih činjenica, ocijenjeno tokom drugog dana Cetinjskog foruma 
- Intenzivne borbe na istoku Ukrajine, oko grada Pokrivska. Ruske snage tokom noći gađale i civilnu infrastrukturu u Kijevu.
Gost: Milivoj Bešlin, istoričar.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi: Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Tema - istorijski revizionizam na putu ka EU, gost Milivoj Bešlin

Crnom Gorom danas vladaju jedna obavještajna služba, jedna crkva i jedan klan, a crkva i obavještajna služba imaju glavu u Beogradu, što izaziva frustraciju kod onih koji su na pozicijama, jer je Crna Gora u posljednjih pet godina ostala bez dobrog dijela svog suvereniteta - ocijenio je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E istoričar Milivoj Bešlin.
Posthumno odlikovanje najvišim državnim ordenom.Amfilohija Radovića, kaže Bešlin, je još jedna od kontradikcija predsjednika Crne Gore.
Smatra da se na taj način Milatović obraća različitim grupama, a suštinski se bori protiv svoje irelevantnosti i suštinske marginalnosti.
- Danas moć i stvarna vlast u Crnoj Gori ne stanuju u institucijama i to je ljudima jasno. Ona formalna nezavisnost i dalje postoji, ali suštinski suverenitet Crne Gore je i dalje ispražnjen - rekao je Bešlin.
Smatra da se te tri strukture preklapaju, pa se ne zna kad se završava crkva, a kad počinje kriminogeni milje. Smatra da je primjer toga i formiranje lokalne vlasti u Podgorici.
- On se suštinski ovim destruktivnim aktom bori na jedan krajnje pogrešan, loš i nezreo način protiv vlastite nebitnosti i irelevantnosti i time se dodatno ukopava zbog toga što jedan dan govori o fašizmu, dok će sjutradan da odlikuje Amfilohija koji je učinio sve da razori antifašističko nasljeđe i antifašistički konsenzus na kom je bila nekad zasnovana Jugoslavija, pa dobrim dijelom i Crna Gora do posljednjih nekoliko godina - istakao je Bešlin.
<h1>Crna Gora jedina Vučićeva pobjeda u regionu&nbsp;</h1>
Progon i zastrašivanje medija, kritičara vlasti je, smatra Bešlin, prenošenje atmosfere iz Srbije u kojoj je režim pojačao represiju, koja prelazi u jedan oblik državnog terorizma prema vlastitim građanima.
Podsjeća da je u Srbiji već kvalifikovano od pravnika ponašanje režima kao jedan vid državnog terorizma, pa je logično da se dio te atmosfere prenosi na Crnu Goru.
Dodaje da je Crna Gora jedina ostala pod palicom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, jer predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik odlazi ponižavajuće sa političke scene, a na Kosovu je zaokružena kosovska državnost.
- U ovom trenutku &nbsp;je teško reći kolika je represija kojoj su u Crnoj Gori izloženi, sve rjeđi, slobodni i otvoreni mediji, jutjuberi ili ljudi koji su influenseri poput Radosava Vrbice. Teško mi je u ovom trenutku da kazem šta je od toga nalog iz Beograda, a šta je autentična potreba aktuelnih vlasti u Crnoj Gori da i oni sami sprovode represiju. Oni se svakako stalno dokazuju Vučiću i treba imati u vidu da mnoge od tih stvari nijesu vjerovatno čak ni naređene, pogotovu te neke sitnije stvari, ali oni imaju stalnu potrebu da se dokazuje. Činjenica je da kako je Crna Gora dolazila u sve veći unutrašnji problem, prije svega u bezbjednosnom sektoru, to su neriješena ubistva ljudi na Cetinju, to su bar jednonedjeljna kriminalna ubistva. Prosto vidimo jednu užasnu nebezbjednost ljudi u Crnoj Gori, kako je krahirao taj bezbjednosni sektor, tako se on okretao ka represiji prema političkim protivnicima i medijima. Opet sa druge strane moramo imati u vidu činjenicu da je taj pritisak koji ide od Vučićevog režima i njegovih kriminalno obavještajnih struktura, kao i crkvenih, nešto što neće nestati, jer Crna Gora je jedina Vučićeva pobjeda u regionu - naglasio je Bešlin.&nbsp;
<h1>Ruse jedino zanima otvaranje balkanskog fronta&nbsp;</h1>
Evropski parlament je usvojio i Rezoluciju o Srbiji, u kojoj ste ističe polarizacija i rastuće represije u zemlji, na šta je predsjednik Srbije burno reagovao i europoslanike nazvao patološkim lažovima.
Taj odgovor je, kaže Bešlin, paničan, histeričan i nevaspitan, nezapamćeno obraćanje u modernoj srpskoj istoriji, što je šešeljizam u javnom obraćanju.
- Vučić je u Srbiji delegitimisan i u ozbiljnom je problemu. On odbija da raspiše izbore, odbija sve uslove koji bi vodili ka fer izborima, regionalno mu stvari nikako ne idu dobro, osim u izvjesnom smislu u Crnoj Gori. Međunarodno se njegova politika laviranja se mijenja na četiri - pet stolica, varanja međunarodnih partnera, suštinski je doživjela neuspjeh, niti je uspio da se približi administraciji američkog predsjednika što je htio. Naprotiv, znamo kako je završio njegov put u SAD u maju. S druge strane. trpio je i trpi izvjesne pritiske režima ruskog predsjednika Vladimira Putina. U Kremlju očekuju više, očekuju da on ozbiljnije destabilizuje Zapadni Balkan i da na neki način otvori taj balkanski front, jer je to jedino što Ruse u ovom trenutku zanima kako bi se pažnja Evropske unije i zapadnog svijeta pomjerila sa Ukrajine. Što se tiče Evrope tu je karakter Vučićevog režima takođe demaskiran - rekao je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKjjWjNnYEXM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bešlin: Crnom Gorom vladaju jedna obavještajna služba i jedna crkva, koje imaju glavu u Beogradu, kao i jedan klan

U petoj godini Vučićeve vladavine Crnom Gorom, treća litijaška vlada povukla je potez koji se brzo razbio o granitno snažan otpor demokratskog, građanskog društva, evropske i antifašističke Crne Gore. Spajićeva vlada je 19. juna uskratila pravo na upis prve godine studija Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK), ali se nekoliko sati kasnije, posle masivnog odgovora društva, predomislila i promenila odluku. U srazu Harvarda i Trampa, jasno je da će pamet trijumfovati nad glupošću; u sukobu Vučića sa univerzitetima u Srbiji, odlazeći autokrata nema načina da pobedi. Ohrabrene delovanjem svojih uzora i gospodara, Vučićeve marionete u Crnoj Gori, naivno su pomislile da je došlo vreme obračuna sa najtvrđom tačkom identitetskog otpora i akademske kritičke misli u Crnoj Gori.
 Poslednji udar na FCJK simbolički je prekretna tačka. To nije samo pokušaj gašenja istaknute visokoškolske institucije. To je obračun sa svim onim što ovaj fakultet predstavlja u savremenoj Crnoj Gori. FCJK je za nešto više od decenije postojanja postao središnja i najprepoznatljivija visokoškolska i naučnoistraživačka institucija filološke i kulturološke montenegristike. Ali i mnogo više od toga: naučnim skupovima (Cetinjski forum i Cetinjski filološki dani), stotinama naučnih publikacija, časopisom (Lingua Montenegrina) koji je za kratko vreme došao na vodeće svetske liste, ovaj se fakultet pokazao dinamičnijim, kompetentnijim i vibrantnijim, a suštinski neuporediv sa bilo kojom visokoškolskom institucijom u Crnoj Gori.
Ipak, razlozi stalnih udara i pokušaja gašenja FCJK daleko su od naučnih. Naime, u epohi tri litijaške vlade i njihovog podsticanja i grupisanja svih anticrnogorskih snaga, institucije su ili razorene ili obesmišljene i zarobljene – pretvorene u ispostave BIA i Vučićevih marionetskih struktura. Društveni angažman FCJK nadrastao je akademske okvire, pozicioniravši se kao nepokoreni grad i najtvrđi orah, svojevrsni bedem odbrane kulturnih i identitetskih temelja evropske i građanske Crne Gore. Na ovu su tvrđavu ministri Spajićevog kabineta juče kratkotrajno i tragikomično neuspešno jurišali. 
Posle pokušaja prisvajanja crnogorske prošlosti (istorija, tradicija, nekropole) i budućnosti (blokada evropskih integracija) prešlo se na jezik kojim se udara na oba elementa. Dalekosežni cilj je stavljanje van legislativnih, a konačno i ustavnih okvira crnogorskog jezika. Ne diže Vučićev Pircio Biroli (vojvoda Mandić) histeriju zbog “neravnopravnosti” srpskog jezika sa ciljem da ovaj ravnopravni jezik postane još ravnopravniji, već da bi se van zakona stavio onaj koji ga jedino zanima – crnogorski. Prvi korak u tome cilju jeste zabrana rada središnje tačke akademske montenegristike – FCJK. Bez crnogorskog jezika kao temelja identiteta, denacionalizacija i asimilacija Crnogoraca išla bi brže i lakše, smatraju inspiratori toga projekta. Zbog toga se njihovi ekstremistički mediji mržnje od četvrtka uveče nalaze u stanju potpune histerije. 
Poraz koji su Vučićevi namesnici Crne Gore doživeli i nesposobnost da makar 24 sata istraju na pogrešnim odlukama, neće im pomoći u budućnosti. Do sada, uprkos intencijama, nisu uspeli da sruše nijedan identitetski stub države Crne Gore, nisu uspeli da poremete nijedan spoljnopolitički ugaoni kamen, nisu uspeli da razruše ustavne temelje države, nisu uspeli da izmene ključne unutrašnjopolitičke prioritete, nisu uspeli da na popisu realizuju identitetski inženjering, nisu razorili i zaorali vrh Lovćena, nisu eutanazirali procrnogorske političke strukture, nisu ukinuli crnogorske medije koji, iako svedeni na desetak procenata medijskog sadržaja, uspevaju da održe dominantnim narativ o građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. A vreme ističe. I beogradskom gospodaru i nedoraslim namesnicima u Crnoj Gori. Svaki njihov mali poraz je korak bliže onom konačnom – istorijskom. Neminovnom!

Tvrd je orah FCJK

Nakon subote i najvećeg protesta, barem u ovom vijeku, na kojem se u Beogradu okupilo nekoliko stotina hiljada građana Srbije, Aleksandar Vučić odlučio je da reaguje pojačavanjem represije, kaže u Drugačijoj radio vezi na Anteni M istaknuti srpski istoričar dr Milivoj Bešlin.
Bešlin kaže da je predsjednik Srbije upotrijebio terorističke metode prema vlastitim građanima.
- Upotreba "zvučnog" ili "energetskog" topa, o čemu se god radilo, ali i sve ono što je viđeno, u subotu, na ulicama Beograda govori da je režim upotrijebio opasna sredstva protiv mirnih građana - kaže Bešlin i ukazuje na još jednu bitnu činjenicu - više se sa demonstrantima ne obračunavaju Vučićevi "lojalisti" u civilu, nego državni organi.&nbsp;
Zato ocjenjuje da Srbija ulazi u "opasnu fazu masovne upotrebe sile".
- Što znači da smo na jednom novom nivou, ne samo spremnost režima da koristi nasilje nego mogućnosti da to nasilje sprovede - istakao je Bešlin.
Na pitanje treba li pridavati značaj očiglednom distanciranju Ivice Dačića i SPS od Vučića, naročito vidnom na temi (ne)postojanja "zvučnog topa" u arsenalu srpske policije, Bešlin odgovara potvrdno.
- &nbsp;Prvo, Dačić je na takvoj poziciji u Vladi da još uvijek ima značajnu moć. Ako ne da sprovede neke stvari, barem da ih zaustavi. S druge strane, Dačić je predsjednik partije koja, iako nema naročito veliki broj poslanika, što bi moglo da dovede do toga da se, uz još neke nedovoljno lojalne subjekte, u samom parlamentu, koliko god bio obesmišljen i sveden na kulise, dese nekakve promjene koje bi institucionalno kanališu ovu najdublju političku i društvenu krizu u Srbiji u 21. vijeku - naglasio je Bešlin.
<h2>Slika o Srbiji uskoro će u Evropskoj uniji postati jasnija</h2>
Komentarišući opasku da bi se po saopštenju nakon jučerašnjeg susreta Vučića i Marte Kos, moglo zaključiti kako predsjednika Srbije polako napušta najlojalniji koalicioni partner, ali ga ne napušta Brisel, Bešlin napominje da ne znamo o čemu su njih dvoje govorili, pa ni da li je bilo riječi o upotrebi nasilja protiv građana. Saglasan je da zvanično saopštenje evropske komesarke "nije ohrabrujuće".
- Mi, ipak, znamo da se politika EU ne formira baš u Briselu. I da ljudi sa kojima je Vučić juče razgovarao nijesu posebno uticajni u kreiranju politike, prije svega velikih evropskih država, prema Srbiji - naglasio je Bešlin.
On smatra ohrabrujućim što su najuticajnija zapadna glasila počela da pišu o zbivanjima na subotnjem protestu a onda i uopšte o dešavanjima u Srbiji. To će, ocjenjuje, neminovno dovesti do veće zainteresovanosti zapadnog javnog mnjenja, a onda, zakonomjerno, i vlada zapadnih država za prilike u Srbiji.
- Još uvijek gledamo neku nejasnu sliku koja ide iz Evrope ali mislim da će se pod uticajem medija, javnog mnjenja i budućih događaja u Srbiji koji, očito, zahvaljujući režimu idu ka nekakvoj radikalizaciji, gledati neki malo drugačiji odnos Evrope prema situaciji u Srbiji. Zato kažem da, uz dužno poštovanje, ne bih pridavao preveliki značaj držanju gospođe Kos. Ajmo da sačekamo formiranje nove vlade Njemačke. U ovom trenutku evropski državnički potencijal ja vidim u trouglu Tusk- Starmer-Merc - kazao je Bešlin.
<h2>"Vladavina vreća sa novcem"</h2>
Odnos predsjednika Francuske Emanuela Makrona prema Srbiji Bešlin ocjenjuje kao "nepolitički", dominantno zasnovan na interesu. S tim u vezi, komentarišući odnos Trampove administracije prema Vučiću, sagovornik Antene M primjećuje da se predsjednik Srbije sada osjeća "samouvjerenije" jer vjeruje da barem ne rizikuje kaznu ukoliko posegne za nedemokratskim sredstvima. Na primjeru Milorada Dodika, međutim, pokazalo se da su takva očekivanja neutemeljena.
Podsjećajući na posjetu Trampovog sina Beogradu, uoči subotnjeg protesta, Bešlin kaže da se Vučić uzda u te biznis veze, ali ističe da je vrijednost ti "duboko koruptivnih" poslova koji se pominju oko 100 miliona dolara.
- Da li je to dovoljno da skrene pažnju Trampove administracije na Vučića, u smislu nekakvog savezništva, zaštite ili političke podrške... ja nijesam siguran. Ovo je, kako se to nekada u Francuskoj govorilo između dvije revolucije, "vladavina vreća sa novcem", dakle ovo je vladavina oligarhije koja ima mnogo novca. Ali, da budem banalan, ja prosto nijesam siguran da Vučić ima dovoljno novca u ovom trenutku da kupi naklonost Trampove administracije - kazao je Bešlin.
<h2>Još jedni lažni izbori ne dolaze u obzir</h2>
Dr Milivoj Bešlin komentarisao je i dešavanja nakon subotnjeg protesta i saglasan je da su se oni prethodnih nekoliko dana "kapilarno" proširili Srbijom.
- Svjedočimo fascinantnoj, istorijskoj pojavi u srpskom društvu. To je zaista najšira društvena pobuna koja u ovom trenutku još uvijek nema jasnu političku artikulaciju - rekao je Bešlin.
On podsjeća da u toj pobuni učestvuju i prosvjetari, advokati i brojni drugi esnafi. Naglašava pitanje "kondicije" da se izdrži ovakva građanska neposlušnost, jer režim preduzima sve jače mjere represije. Protesti, to pokazuju i istraživanja, kako kaže Bešlin, "delegitimišu režim". No, iako bi to bilo logično, uporedo sa delegitimizacijom režima, navodi on, ne ide porast podrške opoziciji.
- Kod nas se dešava politička entropija, jedan paradoks koji je meni teško objašnjiv, a to je da se sa režimom istovremeno delegitimiše i opozicija - istakao je Bešlin.
Zato je "pitanje od milion dolara", naglašava Bešlin, kako politički artikulisati tu najširu društvenu pobunu? U takvim okolnostima, zaključuje Bešlin, izbori koje bi organizovao režim nijesu način da se kriza riješi.
- Izbori pod njegovim (Vučićevim) izborima, još jedni lažni izbori ne dolaze u obzir. I mislim da je to svima prilično jasno - zaključio je Bešlin.

Bešlin: Masovna represija Vučića, ne vjerujem da ima dovoljno novca da kupi naklonost Trampove administracije

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, očekivao je za svoju ratnohučkaku i kriminalnu aktivnost podršku nove američke administracije, ne samo da je nije dobio, nego je državni sekretar Marko Rubio njegove aktivnosti ocijenio kao nedopustive i nelegalne. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju "24 Sata" na Televiziji E kazao istoričar Milivoj Bešlin.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je kako djelovanje predsjednika Milorada Dodika podriva institucije države Bosne i Hercegovine (BiH) i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost.
Posljednji događaji u BiH, kaže Bešlin, su vrlo ozbiljni i vrlo opasni i to je najveća kriza u toj državi od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Prvi put imamo situaciju da jedna strana, nekadašnja potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma najdirektnije ruši taj sporazum, odnosno ruši Ustav Bosne i Hercegovine, i koristi se nasiljem, koje nije više samo retoričko. Retoričko nasilje je postalo uobičajeno za Dodikov režim i njega lično, a ovoga puta je to nasilje i faktičko, jer on zaista prijeti ne samo stabilnosti, nego i miru, ne samo Bosni i Hercegovini, nego i širem regionu - rekao je Bešlin.
Smatra da je važno da predstavnici međunarodne zajednice i Vijeće za implementaciju mira u BiH budu proaktivni u situaciji u kojoj jedna strana otvoreno ruši državu.
- Dodik, u ovom trenutku, ima samo retoričku podršku od režima u Kremlju, i ima, ne samo retoričku, nego i faktičku podršku od Vučićevog režima, i od dijelova vlasti u Podgorici, prije svega od predsjednika Skupštine Crne Gore. U ovom trenutku Vučić je podijeljen, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, zbog najveće političke krize sa kojom se suočava od dolaska na vlast 2012.godine - kaže Bešlin.
Vučić bi, dodaje on, rado krizu iz svoje države izvezao negdje u region i pomjerio fokus sa nezadovoljstva građana Srbije, zbog kriminala i korupcije u Srbiji, na ,,poznata nacionalna pitanja”, tako što bi otvorio srpsko pitanje negdje u regionu.&nbsp;
- Ali, sa druge strane, Vučić nije toliko naivan, on zna da prvo za to ne samo da nema podršku bilo gdje u svijetu, nego zna ono sa čim sam, i predstavnici njegovog režima, vrlo vješto manipuliše, te će otvoreno iznositi političke neistine da je Srbija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Srbija nije nikakav garant, kao ni Hrvatska, Dejtonskog mirovnog sporazuma, Srbija i Hrvatska su bile ‘95.godine potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma kao učesnice u ratu, učesnice u sukobu, i one su po toj osnovi potpisale sporazum, i taj potpis ne znači da su one garanti - istakao je Bešlin.
U Srbiji se, podjeća on, događa najveća politička kriza, od 2000.godine i smjene autoritativnog režima Slobodana Miloševića. Stotine hiljada građana Srbije je svakodnevno na ulici u različitim protestima.
- &nbsp;Riječ je o jednoj svojevrsnoj revoluciji odozdo, i riječ je o jednoj najširoj građanskoj neposlušnosti, o društvenoj pobuni koja postoji u srpskoj istoriji. &nbsp;U ovom trenutku ne postoji jasna politička artikulacija, jer ljudi vrlo solidarno, masovno staju uz studente. To i sva istraživanja govore, studenti su jedini legitiman faktor danas u Srbiji. Velika solidarnost postoji sa prosvjetarima. Prosvjetni radnici, koji saada ostaju bez plata i kojima se prijeti, pokazali su zapanjujuću i nevjerovatnu hrabrost i mislim da su od svih društvenih subjekata koji su ovoj građanskoj neposlušnosti danas aktivni, preuzeli najveći rizik na sebe - rekao je Bešlin.
Ipak, kako kaže, gledajući tu najširu pobunu u istoriji, fascinantnu građansku neposlušnost, još se ne vidi kakva će biti politička artikulacija toga. Povremeno se, dodaje on, organizuju probe za neki generalni štrajk, ogroman broj ljudi se pridruži tome, no, ključni izazov je u ovom trenutku kako će se to dalje politički &nbsp;artikulisati.
Govoreći o kontra protestima studenata koji kampuju ispred Predsjedništva Srbije i traže da se vrate na fakultete. Bešlin kaže da ne postoji nikakva suprotstavljena studentska grupa koja bi se protivila studentskim zahtjevima, već su solidarni, ne samo studenti već i ogroman dio cjelokupnog društva.&nbsp;
- Pokazuje se novo horizontalno i vertikalno povezivanje u srpskom društvu. To ne može da se razruši ničim, iako je u pitanju još jedna režimska prevara, a koristili su različite metode i mehanizme kako bi razbili studentski protest, počelo je sa prijetnjama, pa su sa prijetnji prešli na nasilje, gaženje, prebijanje, te je nakon toga režim pokušao da pacifukuje svoj odnos prema studentima i uzeo novi metod, optuživao opoziciju i civilni sektor da su neprijatelji, dok je prema studentima zauzeo bivalentni pristup…Stvarnim studentima u protestu ne pada na pamet nikakva vrsta sporazuma, dijaloga, sa jednim ovakvim režimom, koji se na brutalan način odnosi ne samo prema političkim protivnicima, kritičarima, nego da brutalan način zlostavlja i zloupotrebljava vlastite članove - zaključio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLjW1Lpr8DuE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bešlin: Opasna dešavanja u BiH, Dodik ima retoričku podršku Kremlja, Vučić bi rado krizu iz svoje države izvezao u region

Demokrate Alekse Bečića su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija, koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, pokušaji kompromitacije, su brutalna i strašna propaganda, koja se u nekom trenutku mora pretvori i nekakvo fizičko nasilje - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E istoričar Milivoj Bešlin.
On ističe da je jugoslovensko društvo bilo inspirator nekih najbolje organizovanih studentskih protesta, ili studentskih revolucija, tridesetih godina 20. vijeka, na Beogradskom univerzitetu. To je, kaže, neraskidivo povezano Crnom Gorom, jer je veliki broj lidera tih protesta, u sklopu revolucionarnog omladinskog studentskog pokreta, bio upravo iz Crne Gore - od Milovana Đilasa, Veljka Vlahovića i tako dalje… Istorijat studentskih borbi za bolje društvo je dug.
- Tridesetih godina prošlog vijeka događale su se brutalne stvari. Student, ubijen četvrtog aprila 1936. godine, bio je Žarko Marinović, sa Cetinja, iz Crne Gore. Po njemu je kasnije u čitavoj Jugoslaviji obilježen Dan studenata. Obračuni su bili brutalni, postojala je studentska policija, otvarani su prvi logori, poput onog u Višegradu (1935) za studente, prije svega, Beogradskog univerziteta, koji su bili neposlušni. Tu je i čuvena ‘68. godina kada su u čitavoj Jugoslaviji, na svim univerzitetima, održani studentski protesti. Da ne govorim od devedesetim… Ogroman protest beogradskih studenata desio se ‘91, potom ‘92. godine, a možda i najpoznatiji, istorijski, četvoromjesečni studentski protest u Srbiji bio je ‘96. i ‘97. godine, zbog krađe rezultata na izborima na kojima je opozicija pobijedila. Svi ti protesti, buntovi, demonstracije, duboko su mijenjali naše društvo, mlade generacije su izlazile sa novom vizijom društva - podsjeća Bešlin.
<h2>Vijek studentskih protesta</h2>
Istoričar ističe i da mladi nijesu samo mijenjali društvo, već i sebe, što je obilježilo čitave njihove živote. Mnogi od njih, pogotovo tridesetih godina, završavali su kao komadanti, koji su se borili za svoje ideale tokom Drugog svjetskog rata, a potom postajali visoki državni i politički funkcioneri.
- Ljudi iz ‘68. godine, koji su bili vođe protesta, uglavnom su kasnije premrežili jugoslovensko društvo kroz kulturu i umjetnost, a kasnije, kad je došlo do političke pluralizacije ‘90, i čitavu političku scenu. Uticaj studentskih protesta uvijek je bio snažan - ističe Bešlin.
Smatra da studenti jesu bili samostalni, ali u sjenci nekakve političke strukture.
- Studentski pokret ‘30. djelovao je pod okriljem zabranjene ilegalne Komunističke partije Jugoslavije. Studenti ‘90. u Srbiji djelimično su bili u sjenci političkih struktura ili koalicije Zajedno, ili široke opozicione koalicije 9. marta ‘91. godine - podsjeća Bešlin.
Napominje da se aktulenim studentskim protestima i Crnoj Gori, i Srbiji, dešava presedan.
- Prvi put se dešava, što je presedan u našoj istoriji, da studenti i u Srbiji, i u Crnoj Gori, idu ispred političkih struktura. U Srbiji, prije svega, zato što je opozicija pod nemogućim represivnim i autoritarnim režimom, potpuno razbijena i potisnuta. Opozicija je prvi put sad u potpunoj sjenci studenata. Studneti prednjače, oni vode ovaj protest, oni su formirali zahtjeve i pozivaju na široke demonstracije, poput onih na Slaviji - kaže Bešlin.
Smatra da se u Crnoj Gori dešava isto. Studenti su neprikosnovene vođe protesta, s tim što je, kako kaže, opozicija, za razliku od Srbije, značajno snažnija.
- Zbog prirode zahtjeva, mislim da je mnogo logičnije što se u Crnoj Gori pojavljuje studentski pokret kao inicijator protesta, a ne opozicija. To je nešto što vidim kao specifikum. Mlada generacija je izašla na svjetlost dana i bukvalno, bez floskule, uzela stvar u svoje ruke - uvjeren je Bešlin.
<h2>Od verblanog do stvarnog nasilja</h2>
Društvo pokušava da drži korak sa studentima i štiti ih, kao što je to slučaj u Srbiji, jer su, ističe Bešlin, studneti ozbiljno ugroženi od različitih režimskih provokatora. Objašnjava da nasilje najprije kreće od riječi, a kada već postoji u govoru, kao što je to slučaj u retorici političara u Crnoj Gori, postaće i stvarno.
- Verbalno nasilje će da eskalira, kao što se desilo u Srbiji. Najprije su počela targetiranja studenata, onih koje je režim u Srbiji pokušavao da označi kao tobožnje lidere, iako je činjenica da su studentski zahtjevi univerzalni. U međuvremenu, studentska organizacija postala je toliko fraktalna, da režim nema koga da targetira, ne postoje lideri koje bi mogli da potkupe, ne postoji način da ih zaplaše, i ostaje im neselektivno nasilje. Režim poseza za suludim akcijama, kao što je, nažalost, ona u kojoj je povrijeđena studentkinja iz Beograda. Vidjeli smo i da je pristalica režima posezao nož na studente Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. To je primjer kako od riječi kreće nasilje, a zeleno svjetlo za nasilje u Srbiji dao je predsjednik Aleksandar Vučić porukom - da onaj ko blokira ulicu može biti žrtva nasilja - podvlači Bešlin.
Smatra da se retorika režima i u Beogradu, i u Podgorici, u odnosu prema studentima u mnogo tačaka poklapa.
- Činjenica je da kad razgrnete njihovu evropsku pozlatu možete da vidite da se režim, kad je u krizi, zapravo razotkriva po svojim metodama, po retorici, razotkriva svoju suštinu, a to je stara radikalska, ekstremno desničarska militantna i nasilnička politička organizacija. Slično je i u Crnoj Gori. Kad odbacite ekonomske ideje i evropsku retoriku, i kad dođe do krize, režim u Podgorici dođe do svoje suštine. A suština je, zapravo, šešeljevski govor i predsjednika Skupštine (Andrije Mandića), i njegove političke partije. To smo mogli da vidimo u saopštenju te partije u vezi sa situacijom u podgoričkoj Gimnaziji (slučaj seksulanog uznemiravanja bivše učenice), kao i zaista brutalnim i jezivim saopštenjima i targetiranjima Bečićevih Demokrata, koje su možda, danas, u tom retoričkom smislu i najopsanija politička organizacija koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, ta vrsta pokušaja kompromitacije, je zaista jedna tako brutalna i strašna propaganda, koja neminovno mora da se u nekom trenutku pretvori i u nekakvo fizičko nasilje - smatra Bešlin.
U osnovi desničarskih i ultranacionalističkih režima je da se, kako kaže, neće libiti da upotrijebe nasilje. Dodaje da se autoritarni sistem u Crnoj Gori poziva na trideseto avgustovski zavjet i želi da vlast postane nepromjenjiva.
- Kroz političku artikulaciju protesta mora se pokazati da je vlast smjenjiva, pa će samim tim i postati odgovorna. U ovom trenutka oba režima (Beograd i Podgorica) duboko su neodgovorna. Svako pozivanje na vlastitu odgovornost tumače potpuno brutalno, kao na nekakvo neprijateljstvo, pozivaju na linč onih dijelova društva i studente koji ih pozivaju na odgovornost. To je karakteristika svake autokratije i u tom smislu ovi protesti moraju dobiti političku artikulaciju, kako bi se pokazalo da vlast mora da bude smjenjiva, pa samim tim i odgovorna - zaključio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxEuxgTbPVCM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bešlin: Demokrate su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Rabrenović: Partijsko zapošljavanje kao ekonomska bomba – balon javnog sektora prijeti da eksplodira

Joanikije Mićović, mitropolit Crkve Srbije, okarakterisao je značaj Mojkovačke bitke kao „veliku i slavnu epopeju našeg roda, koja je ponos ne samo grada Mojkovca i Crne Gore, nego i vaskolikog srpstva“. Toj zloupotrebi Mojkovačke bitke i njenom lažnom predstavljanju pridružio se Andrija Mandić, četnički vojvoda od Krnje Jele, riječima: „Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u tu posljednju borbu išli kao i njihovi preci pet vjekova ranije. Znali su da se životi mogu izgubiti, ali čast, obraz i duša ne smiju. Upravo zato je Mojkovačka bitka upisana zlatnim slovima u istoriju - kao završno poglavlje jedne epske epohe stare Crne Gore, ali i kao zavjet budućim generacijama da sloboda nikada nije dar, već odgovornost“. Prije će biti kao zavjet da Crnogorci više nikada ne žrtvuju svoje živote za tuđe interese, za interese onih koji im rade o glavi. Mojkovačka bitka jeste herojska pobjeda crnogorske vojske protiv tri i po puta moćnije austrougarske vojske, mnogo bolje opremljene i sa mnogo moćnijom artiljerijom, ali je pozadina Mojkovačke bitke sve samo ne obmana oko nekakvog „vaskolikog srpstva“ i „kosovskog zavjeta“. Radi se o vrlo perfidnom pokušaju da se crnogorska vojska desetkuje, kako bi se ostvarili politički ciljevi Srbije i Crna Gora primorala na kapitulaciju. Ili, kako je to u dnevniku zapisao austrougarski general Stjepan Sarkotić, zapovjednik austro-ugarskih snaga na jugoistočnom frontu, nasljednik Oskara Poćoreka, da su predsjednik srpske vlade Nikola Pašić, visoki oficiri Božo Janković i Petar Pešić „planski radili na kapitulaciji Crne Gore“. „Pešić je izdao bratsku i savezničku zemlju, bratsku i savezničku vojsku koja ga je prihvatila sa povjerenjem“, zapisao je general Sarkotić. Inače, pod njegovom komandom je u Lovćenskoj operaciji poražena i okupirana Kraljevina Crna Gora, tako da ne treba sumnjati u njegovu iskrenost. <h2>PLAN ZA „OČAJAN POLOŽAJ“</h2> Za one koji ne znaju, srpski general Božo Janković i pukovnik Petar Pešić, koji ga je zamjenio, bili su na položaju načelnika Generalštaba crnogorske komande, po planu „zajedničke odbrane“ srpskog vojvode Radomira Putnika, uslovljenog od strane Rusije prijetnjom da Crna Gora neće dobiti pomoć u oružju ako ne pristane na taj plan. Po tom planu 2/3 crnogorske vojske je stacionirano u području Pljevalja, a ostatak ka hercegovačkoj granici i u odbranu Lovćena, prema Kotoru. Kada je, na početku rata, crnogorska vlada tražila pomoć francuske i engleske flote za oslobođenje Crnogorskog primorja, srpski državnici i diplomate su intervenisali kod saveznika da se obustavi ta pomoć. Premijer Srbije Pašić je insistirao: ako se „osvoji Kotor onda bi trebalo da ga okupira francuska vojska, a ne crnogorska“. Srpska Vrhovna komanda traži da crnogorske trupe budu prebačene na front prema Sarajevu. Viši francuski pomorski oficir Tomazi je kasnije rekao da bi balkansko ratište izgledalo sasvim drukčije, kao i djelovanje savezničke flote u Sredozemnom moru, da je Kotorski zaliv bio pod kontrolom Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5" data-rendition-name="original" width="504" height="280" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Proglas Božo Janković(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  Srpska vlada je zbog zauzimanja Skadra od strane crnogorske vojske 27. juna 1915. godine, protivno njenoj volji, kako bi što više otežala položaj crnogorske vlade u zemlji i kod saveznika, naredila generalu Jankoviću da podnese ostavku na položaj načelnika Crnogorske vrhovne komande. General Janković podnosi ostavku na dužnost načelnika štaba Vrhovne komande 26. juna 1914. godine, a na njegovo mjesto dolazi pukovnik Petar Pešić. Izvještavajući srpsku Vrhovnu komandu o reakciji diplomatskog kora na Cetinju povodom toga što je Crna Gora zauzela Skadar, pukovnik Pešić predlaže: „...Prema ovome, najbolji je trenutak (sada) da Srbija prekine veze sa Crnom Gorom! ... Međutim, ako naši interesi zahtevaju da se Crna Gora dovede u očajan položaj, bolje je koristiti drugu priliku a ne Skadar. Naprimer kad se kralj počne mešati u vojsci. Str.Pov O.Br. 16541 19.7.1915. Načelnik štaba, pukovnik Pešić“. Crna Gora jeste dovedena u „očajan položaj“ daljim djelovanjem Petra Pešića. Mojkovačka bitka je samo jedan u nizu poteza kojima je Pešić htio dovesti Crnu Goru do sloma. Deceniju nakon kapitulacije Crne Gore u svojim tekstovima u „Ratniku“, vojnom časopisu, u broju za novembar 1924, januar - februar 1925. godine („Crna Gora u Svetskom Ratu“), pukovnik Pešić je pravdao svoju naredbu da se „položaji na Tari imaju braniti najodsudnije i do poslednjeg čoveka“ time da je žrtvovao 4.000 crnogorskih života da od zarobljavanja spasi 80.000 vojnika koji su se povlačili kroz Albaniju. Međutim, to je oridinarna laž. <h2>UNIŠTAVANJE CRNOGORSKE VOJSKE</h2> Prema podacima srpske vojske već 4. januara 1916. godine, operacija povlačenja srpske vojske je završena i oko 80.000 srpskih vojnika se nalazi na prostoru Skadra, Drača i Tirane. Mojkovačka bitka se odigrala 6. i 7. januara 1916. godine, dakle kada se srpska vojska potpuno evakuisala! Petar Plamenac vidi u tome jasan cilj i piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. 10. decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“ ... Zato je bilo važno uništiti crnogorsku vojsku, što je i bila njegova misija, jer je teško povjerovati da je on to radio na svoju ruku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d" data-rendition-name="original" width="2480" height="3508" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Raspuštanje Crnogorske vojske(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  To je najbolje objasnio sam pukovnik Pešić, u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925, tada sa činom generala, obraćajući se svojim kritičarima, srpskim generalima, koji su ga optuživali da je svojim činjenjem uništio crnogorsku vojsku: „ .. jesu li ma kad razmišljali o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Intervju generala Janka Vukotića „Jutarnjem listu“(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  &nbsp;Skadar, 1916. godina - izvod iz telegrama Nikole Pašića regentu Aleksandru Karađorđeviću o stanju i vojno-političkoj situaciji: „Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“! Mojkovička bitka uopšte nije pominjana nakon Prvog svjetskog rata. Istoričar i rektor Beogradskog univerziteta dr Vladimir Ćorović je o učešću Crne Gore u Prvom svjetskom ratu napisao: „Crna Gora se za vreme ovoga sloma Srbije držala veoma bedno. Njena vojska se uopšte, za čitavo vreme ovoga rata, nije istakla nijednom sjajnom pobedom…&nbsp; Jedna ružna ljaga u njenoj novijoj istoriji biće žensko upuštanje Lovćena, koji je mada sa onako vladajućim položajem, zauzet od Austrijanaca, sa manje žrtava nego ma koje mačvansko selo“… Mojkovačka bitka je bila na neki način prokazana i prećutana u državi za koju je žrtvovana crnogorska vojska - Kraljevini SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, sve do 1940. godine kada je obilježena u organizaciji Sokolskog saveza. Bivši crnogorski ministar spoljnih poslova, dr Pero Šoć piše u listu Vreme, od 1. septembra 1940. godine: „Tek tada Crna Gora je tad ubrala nove lovorike. Bitka na Mojkovcu sastavni je dio lanca slave koji se vjekovima kovao u Crnoj Gori. Ona je blistavi primjer najvećeg herojstva i samopožrtvovanja. Tom bitkom ispisane su zlatne i nenadmašive stranice u istoriji ratovanja, nacije i svijeta“… <h2>PEŠIĆ PREVARIO VUKOTIĆA</h2> General Janko Vukotić dao je intervju „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila: „Od 22. augusta 1914. pa sve do 17. januara 1916. godine bio sam isključivo komandant sandžačke crnogorske vojske. Načelnici štaba vrhovne komande ... bili su: srpski general Boža Janković od 22. augusta 1914, pa do zauzeća Skadra 1915. godine, a tad ga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik srpski generalštabni pukovnik Petar Pešić, koji je ostao načelnikom štaba sve do 17. januara 1916. ... Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti ... Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbrambene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I zaista, naređenja su izdata „čitavoj vojsci“, kako kaže Vukotić. Postoje brojni primjerci u arhivama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Obraćanje Petra Pešića u beogradskoj Pravdi(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  Ako ne vjerujete meni da je Mojkovačka bitka samo dio sramne uloge pukovnika Petra Pešića kao načelnika Generalštaba crnogorske vojske, hoćete li vjerovati generalu Janku Vukotiću da ga je Petar Pešić izigrao, prevarivši ga da će obezbjediti povlačenje crnogorske vojske držanjem dolinom Bojane? Nemate što slaviti, gospodo! Pogotovu ne mahati srpstvom i kosovskim bojem, jer se radi o klasičnoj namjeri da se uništi Crna Gora kao država, zacrtano Niškom deklaracijom 1914. i Krfskom deklaracijom avgusta 1917. godine, što je konačno i ostvareno krajem 1918. nelegalnom i revolucionarnom Podgoričkom skupštinom, dijelom beogradskih slugu u Crnoj Gori, pod rukovodećom palicom beogradskih agenata i neviđenim nasiljem i mržnjom prema Crnogorcima. A sluga nikad nije falilo u Crnoj Gori potonjih dva stoljeća. I što je najgore, ponose se time.

Tag: milivoj-beslin