Dragoslav Šekularac, Šeki, legenda jugoslovenskog fudbala, znao je da kaže: ,,kad nekoga vidim kako hoda, odmah znam kako igra fudbal“. &nbsp;
E, neka varijacija te metodologije može se primijetiti i u analizi crnogorske politike. Pa tako, kad ministarka kulture i medija Tamara Vujović zašuti o onome o čemu bi trebalo da govori, a optužuje bez dokaza kada bi trebalo da zašuti - a pri tom slaže kad nekog hoće da optuži - onda znate, i bez provjere, da je Vujović istinska članica Bečić-Bogdanovićevih Demokrata. &nbsp;
PARTIJSKA LOGIKA &nbsp;
Doduše, za razliku od većine Demokrata, ministarka Vujović redovno je završila fakultet, nije kupila diplomu ili plagirala magistarski, ali je partijska pamet izgleda nju potpuno obuzela pa se ponaša besprizorno kao, recimo onaj Leković, kojeg ne opterećuje istina i ne ograničava pristojnost. &nbsp;
I zaista bi bi bilo bolje da se Vujović nije glaskala, umjesto što se pretvorila u staljinističku dostavljačicu koja bezprizorno izgovara teške optužbe protiv medija i vidi zavjeru. Čak i tamo đe je ni politički instruisano Specijalno državno tužilaštvo nije viđelo. &nbsp;
Ministarka Tamara Vujović u petak je optužila šest crnogorskih medija i njihove urednike, da su – pazite sad – raspirivali vjersku i nacionalnu mržnju. Osim one, već poznate monstruozne tvrdnje SDT-a - da su mediji dio mreže uticaja za rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne bezbjednosti - sad je dodata iz izvršne vlasti šovinistička podloga ponašanja medija. &nbsp;
Tako reći: postali smo šovinistički pučisti pod maskom novinara!
DUH LAVRENTIJA BERIJE U CRNOJ GORI &nbsp;
To je logika, nalik onoj monstruoznoj Lavrentija Berije, egzekutora partijskih neprijatelja iz vremena Josifa Visarjonoviča Staljina, kada su ljudi i njihove porodice bez jednog dokaza surovo proganjani i protjerivani u Sibir. &nbsp;
Još je monstruoznije što se ta matrica gulaga ponavlja vijek kasnije. I to od Demokrata, stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor i koja, je li, voli pobjede umjesto podjela i kojoj je, je li, mir naša nacija.
Ministarka Vujović potvrđuje da su te blagougodne floskule samo isprazna propaganda. U realnom životu mržnja i progon su temelji politike Demokrata. &nbsp;
Ne treba da čudi da je državne neprijatelje ministarka kulture i medija iz redova Demokrata pronašla u ljudima koji su svoje novinarske karijere gradili upravo na izgradnji vrijednosti građanskog društva. &nbsp;
I sasvim je - nažalost i očekivano - što je gospođa ministarka Vujović zalaganje za građansku Crnu Goru ocijenila kao zločin i pripreme za puč. &nbsp;
SPREM’TE SE SPREM’TE - KULTURNI STVARAOCI &nbsp;
Jer, jednoj od čelnica izvršne vlasti, partijskoj funkcionerki stranke vladajuće većine, sasvim pristaje da podrži, recimo, Bećira Vukovića, negatora nezavisne Crne Gore, da primi najveće državno priznanje – Trinaestojulsku nagradu. Čak i ako te godine nije napisao ili štampao knjigu.
Za ministarku Vujović je izuzetni kulturni stvaralac i Milutin Mićović, brat mitropolita-ponavljača Joanikija Mićovića, iako to komisija Ministarstva kulture nije konstatovala; iako je Mićović za Crnogorce ponosno izjavljivao da su ,,nule od ljudi”… Ili je, možda, baš zbog toga uzrastao u ministarkinim očima? Koja se, ministarka-fizijatrica, nije mnogo potresla i zbog činjenice što je Crkva Srbije nastavlja da preoblikuje crkve i manastire, što uništava crnogorsko sakralno nasljeđe...
Kad se sve to zna, onda je nažalost, prirodno i očekivano da kritički mediji - oni mediji koji baštine vrijednosti crnogorskog društva i crnogorske kulture – budu prvi na udaru ministarke kulture i medija. &nbsp;
To je današnja Crna Gora, na koju je – reče li ono Dritan pošteni Abazović – moramo navikavati. &nbsp;
SPAJIĆEV IZBOR LI I IZBOR CRNE GORE...
Smije li se građanska Crna Gora navikavati na takvu Crnu Goru? Na Crnu Goru u kojoj će progon novinara biti jedno od zaduženja ministra ili ministarke kulture i medija. &nbsp;
Hoće li se iz Vlade ili Skupštine pozdravljati selektivne akcije Specijalnog tužilaštva, one usmjerene protiv lidera opozicije, samo zato jer su politički protivnici ljudi iz vlasti? Hoće li se mediji i dalje, kao sada koncern Vijesti, pretvarati u političke batine vladajuće većine? &nbsp;
Mnogo je pitanja, bez odgovora iz vrha vlasti. Ipak, ubrzo ćemo znati da li akcija kriminalizacije kritičkih medija i satanizacije novinara koji nijesu po ukusu vlasti ima većinsku podršku većine u vlasti. &nbsp;
Reakcija premijera Milojka Spajića na zahtjev šest medija o smjeni skandalozne ministarke kulture i medija, pokazaće da li u vrhu izvršne vlasti ima kapaciteta, ima sluha i ima odlučnosti da se ne dozvoli ponavljanje najgorih politika progona neistomišljenika. &nbsp;
Jer, ovdje nije u pitanju politička sudbina Tamara Vujović, jedne funkcionerke Demokrata ili jedne ministarke iz te stranke u Vladi. Mnogo je više na stolu: odnos vlasti prema slobodi govora. &nbsp;
I prije nego što premijer prelomi, i odluči, valjalo bi da zna: urednici i urednice, novinarke i novinari šest targetiranih medija koje SDT i dio vlasti pokušava da kriminalizuje, nastaviće da rade kao i do sada, da u svakom tekstu, u svakoj priči, slijede ideje slobodnog i profesionalnog novinarstva. &nbsp;
Ništa više i ništa manje. A prijetnje iz Vlade, ili pozivi na svjedočenja iz Specijalnog državnog tužilaštva neće promijeniti naš odnos. Prosto neće, uzaludna je zloupotreba državne sile. Tu se ništa neće promijeniti. &nbsp;
Jednostavno: no pasaran.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPEqJzu95zU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izbor premijera Milojka Spajića

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E u 19 sati večeras pogledajte:
- Zemljotres ministarke Tamare Vujović 
 
- Glavni i odgovorni urednici targetiranih medija premijeru Spajiću sjutra predaju inicijativu za smjenu ministarke kulture i medija Tamare Vujović. 
 
- Predsjednik države Jakov Milatović posthumno dodijelio najviši državni orden mitroplitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne Crkve Amfilohiju Radoviću 
 
- Filmska pljačka u muzeju Luvr u Parizu, ukradeno 9 dragulja 
 
- Nove linije Wizz aira neće biti značajne samo za avio povezanost Crne Gore nego i za turizam i privredu
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.
Emisiju vodi Vladan Šturanović.

Portal ETV

Informativna emisija 24 sata: Gost Tonino Picula

U nacističkoj Njemačkoj ste imali priliku ostvariti "američki san" na nacistički način.
Ako ste bili dobro kotirani član partije i uz to kvalifikovani manuelni radnik, mogli ste uz naklonost upravljačke klike dogurati do ministra.
Danas je u Crnoj Gori isto.
Ako ste bili optuženi za terorizam i veze s GRU sada ste predśednik Skupštine.
Ili - ako ste bili fizijatarka, u međuvremenu ste postali ministarka kulture.
A kad neko nekompetentan počne bistriti o kulturi onda doista možete očekivati svašta, pa i to da na sebe preuzme ingerencije sudstva i tužilaštva.
Posljednja izjava nekompetencije na čelu ministarstva kulture o novinarima (koja se inače sladi paljenju lutke jednog pisca i koja trovanje naroda suzavcem i agresivnost policije ne vidi kao problem), ući će u hroniku bestiđa.
Ovaj presedan i sramota za kulturu - može i "mesarka kulture" - prekršio je svaku normu i okvir koji mu dozvoljavaju zakoni države Crne Gore i ušao u opasnu zonu - motivisanja lova na novinare. Jer kako drugačije tumačiti njenu izjavu u kojoj optužuje novinare za nešto što čak ni ogavni SDT nije stavio u svoju ždanovštinu.
Treba hitno tražiti smjenu ove klasične "gospođe ministarke", skorojevićke moćnice koja želi dresirati slobodu medija.
Vjerujem da je poslije ovoga neće spasiti ni njeni šefovi iz partije, koje zna opanjkavati inostranstvu kad joj nešto nije po volji.
Pitajte Borisa ako ne vjerujete.

1250x600

1084x550

Zašto treba smijeniti maserku kulture?

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: ministarka-kulture-i-medija