Primjena posebne takse za izvoz električne energije koja je proizvedena na ugalj počela je 1. januara ove godine, saopštio je ministar ekologije, odrzivog i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
- Pokušaji da Crna Gora bude oslobođena ove obaveze, odnosno da primjena iste bude odgođena, nijesu urodili plodom, i to će za naš elektroenergetski sistem biti veliki izazov, sa kojim se borimo, zajedno, i mislim da smo na putu da se izborimo - naveo je Ćulafić u saopštenju.
Naime, nova Uredba, koju je pripremilo Ministarstvo, tretiraće ovo pitanje na način da se nacionalni sistem trgovanja emisijama usaglasi sa evropskim, što će svakako biti izazov za našu najveću nacionalnu energetsku kompaniju, Elektropriredu (EPCG).
- I pored toga, siguran sam da uz strateški koncipiran održivi razvojni put možemo zajedno ovaj udarac na privredu da prevaziđemo - rekao je Ćulafić.
&nbsp;Naime, kako je objasnio, ideja je da se novac, koji će od početka ove godine Fond za zaštitu životne sredine (Eko fond) prikupljati od EPCG, kroz formiranje novih programa na osnovu jasno definisanog plana razvoja elektroenergetskog sektora, vraća u sistem putem zelenih novih projekata, na kojima će Ministarstvo, EPCG i Eko fond, dominantno raditi.
- Model koji smo pripremili će najveći izazov za naš elektroenergetski sistem, a time i za našu ekonomiju, a to su usklađivanje nacionalnog ETS-a (nacionalni sistem trgovanja emisijama) sa EU ETS-om (evropski sistem trgovanja emisijama), kao i CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), odnosno porez na izvezenu električnu energiju proizvedenu iz uglja, pretvoriti u novi snažan ekonomski impuls u okvirima Crne Gore, i ubrzaće investiranje u zelene tehonologije, odnosno u projekte koji će značiti konkretnu zelenu tranziciju - kazao je Ćulafić.
Pojednostavljeno rečeno - desetine miliona EUR, koje bi EPCG gubila neusklađivanjem nacionalne cijene emisionih kredita sa cijenom u EU, odnosno koje bi država Crna Gora gubila primjenom CBAM-a, što bi ugrozilo našu konkurentnost na tržištu, slivaće se u Eko fond, koji će, uz prethodno odobrenje od Ministarstva, tim istim novcem finansirati nove, održive, zelene projekte.
Dakle, zaokružen sistem na dobro životne sredine, zdravlja i ekonomije.
&nbsp;- Uredba koja je pripremljena je još jedan, vrlo krupan, korak ispunjavanja naših obaveza iz Poglavlja 27, i potvrda da ovu godinu počinjemo radno i pozitivno. Ovo je tačka spajanja energetike i ekologije, balansa između očuvanja životne sredine i korišćenja prirodnih resursa, ali i potencijal našeg zajedničkog truda - zaključio je Ćulafić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Počela primjena posebne takse za izvoz električne energije koja je proizvedena na ugalj

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera saopštilo je da je za 60 dana produžen za izvršenje rješenja, kojim je naloženo zatvaranje kotlarnice u Pljevljima, uz obavezu da se u tom roku pronađe tehničko rješenje za smanjenje emisija opasnih i zagađujućih materija u vazduhu.
MERS je tu odluku donijelo uzimajući u obzir cjelokupnu situaciju u Pljevljima, kao i izjave koje se posljednjih dana objavljuju u medijima, gdje dolazi do zbunjivanja javnosti pokušajem prebacivanja odgovornosti za probleme u radu gradske kotlarnice na ovaj resor.
- Postupajući po zahtjevu DOO "Grijanje" koji je podnijet 31. decembra 2025. godine, da im se ponovo produži rok za izvršenje rješenja, kojim je naloženo zatvaranje kotlarnice, ekološki inspektor je, shodno ovlašćenjima iz člana 41 Zakona o inspekcijskom nadzoru, pritom sagledavajući sve okolnosti slučaja, a posebno konstatacije Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje da ne postoji uzročno posljedična veza između zdravstvenog stanja stanovnika Pljevalja sa zagađenjem vazduha, odlučio da isti produžio za 60 dana - navedeno je u saopštenju MERS-a.
Rješenjem o prodžetku roka za izvršenje, naloženo je DOO Grijanje da u navedenom roku preduzme tehničke mjere na postrojenju kotlarnice u Skerlićevoj ulici, u cilju smanjenja emisija opasnih i zagađujućih materija u vazduhu.&nbsp;
- Nažalost, umjesto da se energija troši na rješavanje situacije u Pljevljima, Ministarstvo mora da reaguje i na neistine koje predsjednik Opštine Pljevlja, Dario Vraneš, iznosi o radu našeg ministarstva i resornog ministra. Iako bi trebalo odgovoriti i na uvrede upućene gospodinu Ćulafiću, Ministarstvo to neće činiti, jer je prioritet pronalaženje kompromisnog rješenja za kotlarnicu, kako bi se građanima, obezbijedilo grijanje tokom zimske sezone. Kao odgovorna institucija, dužni smo da javnosti pojasnimo svoj stav u vezi sa nadležnostima i radom kotlarnice, te da demantujemo netačne tvrdnje koje se šire u dijelu predstavljanja rada Ministarstva - navode u tom resoru.
Podsjećaju da je Vraneš tvrdio je da je direktor DOO "Grijanje" tražio urbanističko-tehničke uslove (UTU) za ugradnju vrećastih filtera, ali da oni nijesu izdati zbog, navodno, neriješenog pitanja lokacije skladištenja opasnog otpada. Napominju da Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ima isključivu nadležnost za izdavanje UT uslova.
- Otpad od vrećastih filtera iz kotlarnica na ugalj odnosi se prvenstveno na prašinu/pepeo koji se hvata u filterima, kao i na istrošene filter-vreće. Može sadržati teške metale (As, Pb, Cd, Hg), sumporna jedinjenja i druge zagađivače. Zbog sastava, često se smatra industrijskim otpadom, a u nekim slučajevima i opasnim otpadom (zavisno od analiza). Tačna klasifikacija zahtijeva laboratorijsku analizu. Zbrinjavanje se može izvršiti predajom ovlašćenom operateru za industrijski/opasni otpad, a može i sam vlasnik izvršiti izvoz otpada. U Crnu Goru svaki dan se uvozi različita roba nakon čije upotrebe nastaje opasn otpad, koji se zbrinjava na prije opisani način. Tako da tvrdnje da se UT uslovi nijesu mogli &nbsp;izdati zbog toga što nastaje opasan otpad ne mogu stajati - zaključeno je u saopštenju.

500x500

MERS: Kotlarnica nastavlja da radi, u roku od 60 dana pronaći tehničko rješenje za smanjenje emisija opasnih i zagađujućih materija u vazduhu

Ekološki inspektor za zaštitu od zračenja donio je ukupno 62 rješenja, kojima je naloženo da 62 škole preko ovlašćene institucije izvrše nova mjerenja koncentracije radona u prostorijama u kojima su ranije utvrđene povišene vrijednosti ovog radioaktivnog gasa, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Inspektor je 12. decembra, uvidom u Izvještaj o izmjerenim koncentracijama radona iz 2017. godine, realizovan u okviru projekta MNE9004 „Mapiranje radona u Crnoj Gori i unapređenje nacionalnog sistema zaštite od radona, utvrdio da su u 62 škole, u velikom broju prostorija, izmjerene koncentracije radona iznad graničnih vrijednosti. 
- Projekat je sproveo tadašnji resor Ministarstva prosvjete, a predmetni izvještaj Inspekciji za zaštitu od zračenja dostavljen je tek 12. decembra 2025. godine - navodi se u ovom saopštenju MERS-a.
U tom resoru podsjećaju da je Zaključkom Vlade Crne Gored 20. decembra 2018. godine Ministarstvo prosvjete bilo zaduženo da, u saradnji sa ekspertskim timom, do IV kvartala 2019. godine pripremi Akcioni plan remedijacije škola ustanova, kao i predlog višegodišnjeg finansiranja aktivne remedijacije objekata prepoznatih u tom planu, iz budžetskih sredstava i/ili donacija. Tvrde da navedene obaveze nijesu realizovane.
Prema Pravilniku o granicama izlaganja jonizujućem zračenju, interventni nivoi za hronično izlaganje radonu iznose 200 Bq/m³ za novizgrađene stambene objekte, 400 Bq/m³ za postojeće stambene objekte, dok je za radna mjesta propisan interventni nivo od 1.000 Bq/m³ srednje godišnje koncentracije radona u vazduhu.
Takođe, članom 8 stav 11 Zakona o zaštiti od jonizujućeg zračenja i radijacionoj sigurnostpropisano je da inspektor ima pravo i dužnost da naloži ispunjenje propisanih uslova i otklanjanje svih nedostataka koji mogu izazvati štetne posljedice po zdravlje ljudi ili životnu sredinu.
- Shodno navedenom i činjenici da Ministarstvo prosvjete nije izvršilo remedijaciju navedenih škola, neophodno je prvo izvršiti mjerenja koncetracija radona, a onda u skladu sa navedenim mjerenjima sprovesti dalje hitne radnje kako bi se nivo radona u školama doveo ispod graničnih vrijednosti - poručuju iz MERS-a.

1084x550

MERS: Povećane koncentracije radona u 62 škole, naložena nova mjerenja

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) donijelo je niz mjera u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha u Pljevljima.
U resoru Damjana Ćulafića uvjeravaju da su preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti nakon što su hitna mjerenja emisija u Termoelektrani Pljevlja pokazala značajna prekoračenja azotnih oksida i sumpor-dioksida. 
Ministarstvo je naložilo aktiviranje postrojenja za odsumporavanje i redukciju gasova, zatvaranje kotlarnice u Skerlićevoj ulici i preporučilo lokalnoj samoupravi kontrolu individualnih ložišta.
- Na osnovu izvještaja Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), kojim je utvrđeno da su hitna emisijska mjerenja na postrojenju Termoelektrane Pljevlja pokazala prekoračenja graničnih vrijednosti ukupnih azotnih oksida izraženih kroz azot dioksid (473,8 mg/m3) i sumpor-dioksida (3249 mg/m3), ekološki inspektor je dana 22.12.2025. godine donio rješenje kojim se subjektu nadzora nalaže da postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova i postrojenja za redukciju azotnih oksida u dimnim gasovima stavi u funkciju, sa rokom izvršenja od 30 dana od dana prijema rješenja - navodi se u saopštenju MERS-a.
Nakon prijave Agencije za zaštitu životne sredine o povećanim koncentracijama sumpor-dioksida u Pljevljima, 14. decembra izvršen je vanredni inspekcijski nadzor, tokom kojeg je konstatovano da sistem za automatsko mjerenje emisija (AMS) na dimnjaku TE Pljevlja nije bio u funkciji.
- Tim povodom je usmenim rješenjem naloženo da se sistem hitno dovede u funkcionalno stanje (što je, u međuvremenu, učinjeno), kao i da se preko ovlašćene stručne institucije sprovedu hitna emisijska mjerenja. Zbog neodržavanja AMS sistema u funkcionalnom stanju, protiv pravnog i odgovornog lica u pravnom licu podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka - navodi se u saopštenju.
U cilju doprinosa rješavanju situacije u Pljevljima, Ministarstvo je, u okviru svojih nadležnosti, donijelo paket mjera.
Ovaj paket mjera, kako je objašnjeno, obuhvata rješenje o stavljanju postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova i postrojenja za redukciju azotnih oksida u dimnim gasovima u funkciju, sa rokom izvršenja od 30 dana od dana prijema rješenja; nalog za sprovođenje svih mjera utvrđenih Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu za ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“; rješenje o zatvaranju kotlarnice u Skerlićevoj ulici koje će ostati na snazi sve dokle emisije gasova budu preko dozvoljenog nivoa; preporuku lokalnoj samoupravi Opštini Pljevlja da, u skladu sa nadležnostima, komunalna inspekcija izvrši hitnu kontrolu individualnih ložišta i postrojenja snage manje od 1 MW.
Ministarstvo naglašava da problem zagađenja vazduha u Pljevljima ima višestruke uzroke (među koje treba uračunavati i geografski položaj, klimatske odlike i promjene, vremenske prilike, ali, naravno, i već poznate uticaje koji su plod djelovanja čovjeka) i da njegovo rješavanje zahtijeva koordinisano djelovanje više institucija, uključujući druge nadležne resore, lokalnu samoupravu i same zagađivače.
- MERS je u potpunosti iskoristio sve mehanizme i ovlašćenja iz svoje nadležnosti i nastaviće da, u saradnji sa ostalim institucijama, preduzima dodatne aktivnosti u cilju unapređenja kvaliteta vazduha i zaštite zdravlja građana Pljevalja - zaključeno je u saopštenju.

MERS donio paket mjera za poboljšanje vazduha u Pljevljima, kotlarnica zatvorena sve dok emisije gasova budu preko dozvoljenog nivoa

It is recommended that the Capital City of Podgorica should immediately suspend the operation of the wastewater treatment system if measurements of harmful gas emissions show that their levels exceed the limits prescribed by directives, and the Ministry of Ecology, Sustainable Development and Northern Region Development is tasked to initiate, without delay and in cooperation with international partners, the remediation process of the red mud basin in Botun, as well as the hazardous waste landfill in the Aluminium Plant zone, said Minister Damjan Ćulafić at a press conference following the Government session.
He said that these conclusions were adopted unanimously.
According to him, his Ministry is tasked, in cooperation with the Environmental Protection Agency, to continuously monitor the level of harmful gas emissions potentially produced by the wastewater treatment plant in Botun.
- It is recommended that the Capital City won't put the wastewater treatment system into operation until the red mud basin, that is the hazardous waste landfill, is remediated - Ćulafić stated.
He added that the Ministry of Ecology is required to prepare amendments to the state waste management plan for 2025–2029, removing the provisions that allow hazardous waste to be temporarily stored within the Aluminium Plant complex.
- It is recommended that the Capital City build a sewage network and enable connection to the collector for around 30% of the population of Zeta, specifically the Upper Zeta area, and that the maintenance of the sewage network be carried out by the Podgorica Waterworks until a utility company is formed in Zeta. This is an investment worth 13 million euros - said Ćulafić.
He also stated that Podgorica is required to keep the existing wastewater treatment plant operational, or at least available, for a minimum of two years after the facility in Botun is put into operation.
- It is recommended that residents of Botun, that is, citizens of Zeta, be given priority in hiring at the new facility. It is also recommended that the Capital City appoint a representative from the Municipality of Zeta as the chair of the management board - Ćulafić said.
The Capital City is also advised to initiate talks with the Municipality of Zeta to establish joint ownership over the facility.
- It is recommended that, during the construction phase, the local community of Botun have a representative in the supervisory body. The Capital City agrees with all the conclusions - Ćulafić stated.
Mayor od Podgorica Saša Mujović said that the construction of the wastewater treatment plant is a municipal problem, but also one of the largest national challenges with significant destructive potential.
- With the delays and failure to build this facility, I believe our credibility before European partners comes into serious question. The question arises: What kind of country are we, receiving donations for this project since 2016, yet unable to begin and complete the process for ten years - Mujović highlighted.
According to him, Montenegro is striving to join the European Union, doing everything to become part of that community, yet we hear arguments suggesting that Montenegro denies what already exists in the EU, claiming that we know better.
- This technology exists in all European countries. The manufacturers of parts for this facility, the factories, are not from underdeveloped countries, they are predominantly from Germany. So we find ourselves in conflict between our desire to join the EU and our rejection of European standards whenever they don't seem to suit us - Mujović assessed.
He added that jokingly we could perhaps say that we should adopt a conclusion that Montenegro withdraws from EU integration and instead asks the EU to join Montenegro.
- This facility has also created a major potential problem, that is the dissatisfaction of the residents of Botun. We are in a difficult position because undesirable consequences and unrest are possible, which we absolutely want to avoid - Mujović said.
He explained that he had several meetings with the residents of Botun since the beginning of the year.
- Their stance in all these meetings was firm and clear – there should be no construction of the facility in Botun. The first reason is distrust. Every time we claim that this facility will contribute to environmental protection, they respond that similar promises were made when the Aluminium Plant began operating, yet it caused so much destruction that they still haven't recovered. Their distrust is completely understandable. On the other hand, a certain level of defiance has also appeared. Their attitude is: „When you were supposed to consult us, you ignored us, and now you want to build, and we want to show that you cannot treat us that way“. And that is legitimate and deserving of respect - Mujović said.
He added that mistakes were also made regarding inadequate presentation of the environmental impact study, noting that the first version was poorly written.
- There were many open questions that were not communicated properly with the citizens - Mujović said.
He believes that in the final stage certain irrational statements emerged, such as claims that if the collector is built in Botun, it would be like Chernobyl, but if it’s built 500 meters away then it’s environmentally acceptable.
- We cannot function like that. If you know where Chernobyl was located and that its consequences were felt even in distant Montenegro – that implies it was a polluter. This reasoning cannot be based in rationality - Mujović said.
He emphasized that the location of the facility cannot be changed, and that doing so would require completely new documentation.
- It would take at least two to three years to do that - Muhović added.
He rejected claims that the technology is outdated.
- Such facilities exist in central Berlin, Frankfurt, Bochum, Stuttgart, made by the same manufacturers – highlighted Mujović.
The equipment for this facility began production in 2023.
The contract, he said, will be made public, but until now it could not be disclosed because consent from the third party - the Turkish company building the collector - was required. Without that consent, they risked a lawsuit.
- We cannot allow them to withdraw from the contract, as it would cost us 47 million euros, which is why the contract was not disclosed earlier - Mujović explained.
He added that if the emission limits are reached, they will shut the facility down, noting that it has been scientifically proven that the collector emits harmful gases equivalent to six trucks.
- I am confident in saying this because I know what filters and protection systems will be implemented - Mujović said.
He noted that he could leave the city and the country, but not his own conscience.
- If I know I am going to destroy someone, how could I live with that – Mujović asked.
He emphasized that the plant will not begin operating until the main environmental issue in Zeta, the red mud basin and hazardous waste, is resolved.
- There will be no disposal of hazardous waste. The sewage problem for 30% of Zeta’s territory will be resolved. There will be 50 new jobs. Some may call that discrimination, I consider it affirmative action. If we do harm to Botun, we also harm Podgorica - that makes no sense - Mujović stated.
The director of the city company Waterworks and Sewerage Aleksandar Nišavić said that citizens have no reason to fear that this project could negatively affect their health.
<h2>Strengthened proposal</h2>
When asked about the dissatisfaction of the residents of Botun regarding these conclusions, Mujović said that the conclusions adopted today are a significantly modified and strengthened version of what was previously offered, because clear and firm guarantees have now been given.
- That means there will be no start of operation until the red mud basin is resolved. Significant funds are required for that, and we should not gamble with such matters. That is why I disagree that this is the same as previous proposals, this is more and better. The position of all Government members was unanimous - Mujović stated.
Regarding potential police intervention, he said it had not been discussed and that he had not requested it, believing that the focus should remain on dialogue.
- Let us exhaust all possibilities for dialogue, I do not want to talk about repressive measures. We have offered enough material for reason to prevail - Mujović said.
Ćulafić stated that all Government members present voted - from the Democrats, the Europe Now Movement, the Bosniak Party, and New Serb Democracy - and that they actively participated in the discussion. He confirmed that members from the Democratic People's Party were not present.
- The remediation of the red mud basin and hazardous waste issue is valued at around 32 million euros. The construction of the sewage network in Zeta, covering around 30% of the territory, will cost around 12–13 million euros. These conclusions have a financial value of roughly 44 million euros of mandatory investment in the Municipality of Zeta - Ćulafić said.
There is, he stated, no room for repression.
- I am certain these conclusions will change the situation in Botun - Ćulafić said.
The construction of this facility will, he added, have a positive impact on the Skadar Lake basin.
- Experts say this is a benign situation. I appeal for understanding and dialogue - Ćulafić said.
He added that it is better to use the opportunity to bring concrete investment into the territory of Zeta.
- This includes camera coverage of a wider area, which can contribute to combating environmental crime in this municipality - Ćulafić noted.
<h2>“Work can start tomorrow”</h2>
Mujović said there is no specific date, but all permits have been obtained and “work can start tomorrow.”
- We are obliged to introduce the contractor to the works. The funds are available until December 31st. Today is December 10th. You know the final deadline. How things will develop, we will see, but these are the facts - Mujović said.
More importantly, he added, is that there is solid reasoning proving the facility is not a polluter.
- There is no justification for relocation. We cannot move the facility, but we can discuss everything else - Mujović said, adding that he is confident the issue can be resolved through dialogue and that we can show we belong to the Europe we aspire to be part of.
Negotiations - yes, he said, but not as an empty phrase. He wants someone on the other side of the table who is willing to listen, noting that dialogue is impossible if one party refuses to listen from the start.
He reminded that two months ago he offered a solution regarding the red mud basin, but was told to “stop attacking Zeta.”
When asked if these conclusions could have come earlier, Ćulafić said no, because they did not know exactly what the concerns of the residents of Botun were.
- Had we known from the beginning what all the challenges were, these conclusions could have come earlier, but the situation evolved over time, which is why I believe that the residents of Botun should reassess their stance after the Government’s guarantees, in the direction of strengthening the relationship between the executive power and the citizens of Zeta - Ćulafić stated.
He added that the Government is focused on resolving the environmental issue of the red mud basin.
Mujović said there is investor interest in building a photovoltaic power plant on that site.
When asked if the case has been politicized he answered – yes.
- There is politics involved, but I want to stay positive and constructive and I want this to be a story about expertise and science. Those who see it as an opportunity for political gain, that is their choice - Mujović said.
Ćulafić said the protests reflect genuine concern stemming from distrust, and that the Government is focused on solving concrete problems for the citizens.
<h2>Parallel projects</h2>
The wastewater collector and red mud basin remediation are projects that, according to Mujović, require around two to three years to complete.
- If the works start in parallel, in about three years we can have both problems solved - Mujović said.
He believes the issue is not the 30 million euros lost, but the reputation.
- What kind of country are you if you cannot build something beneficial for your own state in ten years - he asked.
Ćulafić expressed confidence that the residents of Zeta will not allow damage of around 115 million euros to the state.
- I believe we can expect a change of discourse from the protesting citizens of Zeta - Ćulafić concluded.

Jasmina Beharovic

Ćulafić: The operation of the collector will be suspended if the emission of harmful gases exceeds the limits; Mujović: We cannot relocate the facility, but we can discuss everything else

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, kazao je da se današnjim potpisivanjem ugovora otvara nova faza realizacije izuzetno značajnog infrastrukturnog projekta za Mojkovac i sjever Crne Gore.
Ugovor za početak radova na unapređenju sistema za upravljanje otpadnim vodama u Opštini Mojkovac potpisan je danas, a vrijednost projekta je 6,1 milion eura, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Finansijski okvir projekta, kako je naveo, pokazuje snažnu međunarodnu i lokalnu podršku. On se na tome zahvalio partnerima – Zapadno balkanskom investicionom okviru i Evropskoj investicionoj banci.
Prema riječima Ćulafića, ovi fondovi omogućavaju realizaciju projekta koji će obuhvatiti izgradnju nove kanalizacione mreže, rekonstrukciju postojećeg sistema i unapređenje rada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
On je podsjetio da je u Kolašinu nedavno potpisan ugovor za nadzor nad izvođenjem radova u okviru infrastrukturnog projekta „Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže u Opštini Kolašin“, čija vrijednost iznosi 780.000 eura.
- Drago mi je što sjever Crne Gore postaje prepoznat kao region pogodan za ulaganja, posebno u oblasti upravljanja otpadnim vodama, i što ovi projekti daju dodatni impuls razvoju sjevernog regiona i kvalitetu života građana. Vjerujem da je ovo samo jedan od projekata koji nas u budućnosti čekaju’- kazao je Ćulafić.&nbsp;

Potpisan ugovor za radove na postrojenju za otpadne vode u Mojkovcu

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera odbilo je žalbu Opštine Zeta na rješenje Agencije za zaštitu živote sredine, kojim je data saglasnost na elaborat o procjeni uticaja za projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda (kolektora) u Botunu, potvrđeno je "Vijestima" iz više nezvaničnih izvora.
Žalba Opštine Zeta je jedan od razloga zbog kojeg je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donijelo rješenje prema kojem se Opštini Zeta priznaje svojstvo stranke u postupku Glavnog grada i podgoričkog preduzeća 'Vodovod i kanalizacija' za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
To rješenje omogućava Opštini Zeta da osporava građevinsku dozvolu za kolektor ukoliko bi je resor Slavena Radunovića izdao.
Žalba Opštine Zeta na izdatu građevinsku dozvolu mogla bi, rečeno je redakciji ranije, dovoljno da prolongira rokove za početak gradnje, a tako i aktivira klauzule o plaćanju sankcija. Objašnjeno je i da nije jasno kako Opština Zeta može biti stranka u postupku jer još nije došlo do razgraničenja, a parcele namijenjene za gradnju kolektora vode se na Glavni grad.
Na predlog Radunovićevog resora, Vlada Milojka Spajića ljetos je usvojila Prostorno-urbanistički plan Crne Gore koji, pored izgradnje postrojenja u Botunu, predviđa i izgradnju još jednog, sličnog, postrojenja u opštini Zeta.
Izgradnji kolektora protive se mještani Botuna, Opština Zeta i Demokratska narodna partija Milana Kneževića, koji je zaprijetio da će predstavnici njegove stranke, ukoliko se krene s realizacijom projekta, “srušiti” vlast u Podgorici. Oni tvrde da bi gradnja kolektora negativno uticala na životnu sredinu i zdravlje ljudi, a mještani su poručili da će svoje selo “braniti jedinim čime raspolažu - svojim životima”.

1250x600

MERS odbio žalbu Opštine Zeta na rješenje Agencije o saglasnosti na elaborat za kolektor u Botunu

Vrijeme je da nakon godinu Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera &nbsp;krene sa nekim novim i možda strožijim mjerama kad su u pitanju plastične kese, ali i kad je u pitanju plastika za jednokratnu upotrebu - ocijenila je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Vanja Cicmil iz NVO Zero Waste Montenegro.
Prije godinu je stupio na snagu Zakon o zabrani upotreba plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu. Za godinu primjene odredbi ovog zakona, pad potrošnje tankih kesa je oko 50 odsto, dok je po osnovu naknada od njihove prodaje prihodovano više od milion eura, saopšteno je iz iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Svjesni izazova, Eko fond raspisao je poziv nevladinim organizacijama za projekte o štetnosti upotrebe plastičnih kesa, a sve to sa ciljem podizanja svijesti o zaštiti životne sredine.
Zabrana kesa prije godinu, kaže Cicmil, od 15 do 50 mikrona donijela je određeni pomak i jeste to bila prekretnica, ističe ona, što se tiče Crne Gore i to je nešto za šta se NVO Zero Waste zalaže još od osnivanja.
- I dalje vidimo izazove, tačnije imamo već druge neke kese koje se nalaze na tržištu i koje se masovno koriste. Kada smo radili te prve analize i kada nije bilo nikakvih podataka koliko se kesa stavlja na tržište mi smo još 2019. došli do brojke da se prosječno jedan stanovnik Crne Gore potroši oko 300 kesa godišnje. Sada imamo situaciju da imamo deblje kese, kese se manje troše, međutim deblja kesa znači i više resursa koji su potrebni za proizvodnju jedne te kese, tako da ja ne bih više brojala ovaj napredak u samom broju kesa, već u broju mikrona, odnosno u tome koliko je resursa utrošeno da se proizvedu kese koje su stavljene na tržište Crne Gore - rekla je Cicmil.
Kaže da su od Eko fonda dobili podatak da je oko 900.000 naknade za deblje kese prikupljeno, pa ako je 3 euro centa naknada za kesu dolazi se do brojke da je na tržište stavljeno 30 miliiona debljih kesa, jer u to, kako tvrdi, ne ulaze tanke kese koje se dijele besplatno.
- Novac od Eko fonda je oprijedeljen za kampanju o podizanju svijesti o štetnosti plastičnih kesa. Eko fond je upravo sada raspisao ovaj konkurs gdje se pozivaju nevladine organizacije da predlože projekte do 10.000 eura, biće podržano 10 projekata, što je iznos čitave te kampanje ovog prvog poziva 100.000 eura, a za ovih ostalih 800.000 eura očekujemo da će biti transparentno od strane Eko fonda na koji način su se utrošila ta sredstva - istakla je Cicmil.
Agencija za zaštitu životne sredine istakla je podatak da je količina plastičnih kesa na deponijama smanjena za čak 70 posto, a Cicmil smatra da taj podatak ne odgovara stanju na terenu, iako postoji određeni napredak stanje na terenu i dalje upozorava da nije postignut željeni napredak.
- Mi vidimo da u prodavnicama ljudi sve više nose cegere &nbsp;i da je to već postalo prilično popularno, čak i kao neki modni detalj, ipak mislim da je 70 posto pretjerano i možda ne predstavlja neko realno stanje - zaključila je Cicmil.

Cicmil: Na tržištu su druge kese koje se masovno koriste, željeni napredak još nije postignut

Za godinu primjene odredbi Zakona o upravljanju otpadom, koje se odnose na zabranu upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu, pad potrošnje tankih kesa je oko 50 odsto, dok je po osnovu naknada od njihove prodaje prihodovano više od milion eura, kazali su "Danu" iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Odredbe Zakona o upravljanju otpadom, kojim se zabranjuje upotreba laganih plastičnih kesa, debljine zida od 15 do 50 mikrona, stupile su na snagu 20. oktobra prošle godine. U Ministarstvu ekologije navode da su ostvareni pozitivni efekti u pogledu smanjenja plastičnog otpada.
– Primjenom odredbi Zakona o upravljanju otpadom, kojima je uvedena zabrana upotrebe laganih plastičnih kesa, debljine zida od 15 do 50 mikrona, kao i određenih proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu, ostvareni su značajni pozitivni efekti u pogledu smanjenja količina plastičnog otpada i podizanja svijesti građana o važnosti zaštite životne sredine. Zabilježen je pad potrošnje tankih plastičnih kesa u maloprodaji za oko 50 odsto u odnosu na period prije stupanja na snagu zakonskih odredbi. Time je ova mjera doprinijela smanjenju količina plastičnog otpada koji završava na deponijama i u prirodi – poručili su iz Ministarstva ekologije.
Iz resora ministra Damjana Ćulafića navode da je, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, u periodu od novembra 2024. do maja 2025. godine, po osnovu naknade od 0,03 eura po plastičnoj kesi, jedan od najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori uplatio oko 178.000 eura.
– Na nivou svih obveznika, ukupno naplaćena sredstva u istom periodu procjenjuju se na više od milion eura na godišnjem nivou. Ova sredstva uplaćuju se u Fond za zaštitu životne sredine i koriste se za sprovođenje programa usmjerenih na smanjenje plastičnog otpada i promociju cirkularne ekonomije – navodi se u odgovorima Ministarstva.
Ćulafić je krajem maja kazao da Ministarstvo planira da, u cilju dodatnog smanjenja štetnog uticaja plastičnih kesa na životnu sredinu, poveća naknadu koju prodavci plaćaju za plastične kese debljine zida preko 50 mikrona.
"Dan" je pitao Ministarstvo da li u ovom trenutku imaju projekciju koliko bi mogla iznositi naknada.
– Ministarstvo kontinuirano analizira efekte zabrane i razmatra dodatne mjere koje će doprinijeti potpunom izbacivanju plastičnih kesa iz upotrebe. Dugoročni cilj je da se potrošači u potpunosti prebace na trajne i višekratne alternative, čime bi se plastika jednokratne namjene postepeno u potpunosti eliminisala iz svakodnevne upotrebe – odgovorili su iz tog resora.
Povećanje naknade uz široke konsultacije
Ćulafić je ranije kazao da će se odluka o povećanju naknade donijeti uz široke konsultacije sa relevantnim institucijama, predstavnicima privrede, komunalnim preduzećima i civilnim sektorom.
Prema njegovim navodima, povećanje naknade nije cilj sam po sebi, već dio šire politike koja podrazumijeva odgovorno upravljanje otpadom, očuvanje prirodnih resursa i podizanje ekološke svijesti, dok će se sredstva prikupljena po tom osnovu isključivo usmjeravati na informisanje javnosti, edukativne kampanje i projekte koji doprinose zaštiti životne sredine.

Ministarstvo ekologije od kesa naplatilo preko milion eura

Ekspert za regionalni razvoj i profesor na Politehničkom univerzitetu u Torinu Loris Servillo boravio je u trodnevnoj posjeti Crnoj Gori, u cilju prikupljanja informacija za izradu analize koja će poslužiti kao osnova za finalizaciju Mape puta za održivi razvoj sjevernog regiona, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Kako navode posjeta međunarodnog eksperta realizovana je kroz saradnju Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge, koja je obezbijedila njegovo angažovanje.
Direktorat za razvoj sjevera u prethodnom periodu aktivno je sarađivao sa UNOPS-om i održao brojne sastanke, piše u saopštenju, u cilju pružanja stručne podrške i strateških smjernica na izradi inicijalne Mape puta.
- Tokom posjete ekspert Servillo je na sastanku sa predstavnicima Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao domaćina, i Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO razgovarao o izazovima sa kojima se suočava sjeverni region i definisanju pravaca razvojnih ciljeva za uspostavljanje koordinisanog, održivog i ravnomjernog razvoja. Predstavnici ministarstava pokazali su visok stepen spremnosti na saradnju u ovoj važnoj oblasti, apostrofirajući razvoj sjevera kao stavku koja je u vrhu agende svih relevantnih resora- saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Ističu da su u razgovorima sa predstavnicima lokalnih samouprava sjevernog regiona razmijenjena gledišta u dijelu prednosti, slabosti, prilika i rizika pojedinačnih opština za razvoj.
- Konstatovano je da se većina opština na sjeveru suočava sa sličnim izazovima, poput upravljanja otpadom, vodosnabdijevanja, infrastrukture, kadrovskih kapaciteta itd. Učesnici su se saglasili da je multisektorski pristup i sinergija na svim nivoima neophodna za postizanje ujednačenog regionalnog razvoja- navodi se.
Servillo je istakao primjere dobre prakse koji su pokazali učinkovitost u prevazilaženju teritorijalnih razlika u specifičnim regionima Italije, ali i širom Evrope. Osvrnuo se i na inovativne pristupe u kreiranju novih radnih mjesta, u cilju zadržavanja stanovništva i poboljšanju ukupnog životnog standarda.
Pišu da je značajan segment bilo terensko upoznavanje sa važnim koracima koji su preduzeti u svrhu ispunjavanja završnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 27, a obilasci su uključivali posjetu nacionalnim parkovima, kao i uređenim i neuređenim odlagalištima otpada.
Zaključeno je da će dokument koji ekspert izradi na osnovu održanih sastanaka, obilazaka na terenu i prikupljenih dokumenata i sugestija, predstavljati odličnu osnovu za izradu Mape puta za održivi razvoj sjevernog regiona, koja će objediniti lokalne razvoje inicijative, u skladu sa nacionalnim prioritetima i međunarodnom podrškom u jedinstven strateški okvir.

MERS: Započeta priprema analize za izradu Mape puta održivog razvoja sjevernog regiona

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: ministarstvo-ekologije-odrzivog-razvoja-i-razvoja-sjevera