Crna Gora se suočava sa izazovima u energetskom sektoru – od stabilnosti cijena električne energije do velikih investicija u obnovljive izvore. Portal ETV razgovarao je sa ministrom energetike i rudarstva Admirom Šahmanovićem o cijenama struje, poslovanju EPCG, strateškim partnerstvima i planovima za energetsku nezavisnost. Ministar šalje jasnu i pozitivnu poruku na početku godine – čine &nbsp;sve da ne dođe do poskupljenja struje. Ističe da je cijena električne energije u Crnoj Gori i dalje među najnižima u Evropi i da je stabilna već duži niz godina. <h2>CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE I STANDARD GRAĐANA</h2> Portal ETV: Da li će računi za električnu energiju biti uvećani ove godine i, ukoliko hoće, za koliko? Šta će konkretno poskupjeti i da li postoji bojazan da će povećanje cijena struje povući lančano poskupljenje drugih usluga? ŠAHMANOVIĆ: Cijene električne energije u Crnoj Gori utvrđuju se kroz jasno definisane zakonske procedure i na osnovu analiza koje podnose operatori i snabdjevači, uz konačnu odluku regulatora. Stav Vlade i Ministarstva energetike i rudarstva je vrlo jasan – učinićemo sve što je u našoj nadležnosti da se postojeći nivo cijena zadrži i da se zaštiti standard građana. Moramo, međutim, biti realni i poštovati zakonski okvir. Cijene zavise od više faktora: ukupne energetske situacije, troškova proizvodnje i nabavke, stanja sistema i njegove dugoročne održivosti. Ono što mogu sa punom odgovornošću da kažem jeste da neće biti naglih poskupljenja niti udara na standard građana. Posebna pažnja biće usmjerena na penzionere, domaćinstva sa nižim primanjima i sve kojima je pomoć najpotrebnija. Ukoliko dođe do bilo kakvog usklađivanja cijena, ono će biti blago, postepeno i praćeno jasnim i ciljanim mjerama zaštite. Važno je istaći da je cijena električne energije u Crnoj Gori i dalje među najnižima u Evropi i da je stabilna već duži niz godina. Zbog toga ne očekujem da eventualna manja korekcija može izazvati lančana poskupljenja drugih proizvoda i usluga. Posebno sam zadovoljan što je usvajanjem novog Zakona o energetici energetska politika po prvi put jasno povezana sa socijalnom politikom. Kroz novu uredbu o ranjivim kupcima, domaćinstvima kojima je pomoć najpotrebnija u potpunosti se subvencioniše potrošnja električne energije do 600 kWh mjesečno. Time energija prestaje da bude teret, a postaje garant osnovne sigurnosti i dostojanstva. <h2>POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EPCG</h2> Portal ETV: Lani ste uputili listu zahtjeva rukovodstvu EPCG u vezi sa zapošljavanjem. Šta su pokazali podaci i da li EPCG poštuje Vaše zahtjeve? ŠAHMANOVIĆ: Kraj je godine bio vrijeme laza osvrt i analizu rada i poslovanja EPCG, uključujući i politiku zapošljavanja. Vizija Ministarstva i Vlade je jasna – EPCG ulazi u veliki investicioni ciklus i za to su potrebni stručni, kvalitetni i odgovorni kadrovi. Energetika mora postati razvojna šansa Crne Gore, ne samo u smislu investicija, već i zapošljavanja, sticanja znanja i novih iskustava. Potrebni su nam ljudi koji će planirati i realizovati državne projekte. Pitanje partijskog zapošljavanja nije novo i svjesni smo da ne postoji jednostavno rješenje. Ali ono što želim jasno da poručim jeste da u godinama koje dolaze želimo da energetika bude sektor u kojem se traži radnik više – sektor koji zapošljava, a ne stagnira. To nije floskula, već realna razvojna perspektiva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231181248_069d30cc322fdc806a63afc4d5a921baf937d9ef45ed000f686c3504268fe58e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231181248_069d30cc322fdc806a63afc4d5a921baf937d9ef45ed000f686c3504268fe58e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="EPCG"> </figure>  <h2>PONIŠTEN TENDER ZA BATERIJSKE SISTEME</h2> Portal ETV: Zašto je lani poništen tender za izgradnju baterijskih sistema za skladištenje energije? ŠAHMANOVIĆ: Tačno je da je tender poništen i iza te odluke stojim. Baterijski sistemi su Crnoj Gori potrebni i u to nema dileme. Međutim, procijenio sam da u tom trenutku nije bilo ni pravo vrijeme ni adekvatan finansijski model. EPCG se nalazi u složenoj situaciji – Termoelektrana Pljevlja je bila van pogona, hidrološka godina je bila izuzetno loša, a istovremeno se realizuje više velikih investicija. U takvim okolnostima novo zaduženje od 48 miliona eura nije bilo odgovorno rješenje. Vjerujem da kroz najavljena strateška partnerstva možemo doći do boljeg i održivijeg modela finansiranja baterijskih sistema, bez dodatnog opterećenja kompanije i države. <h2>FINANSIJSKI REZULTATI EPCG</h2> Portal ETV: EPCG je završila godinu sa velikim gubitkom. Da li Vlada ima jasnu sliku uzroka? ŠAHMANOVIĆ: Negativan finansijski rezultat EPCG svakako nije dobra vijest, ali nije ni neočekivan. Posljedica je niza izuzetno nepovoljnih okolnosti: višemjesečnog zastoja Termoelektrane Pljevlja, najlošije hidrološke godine u istoriji i rasta potrošnje električne energije od oko šest odsto. U takvim uslovima EPCG je bila prinuđena da značajan dio energije nabavlja na tržištu po višim cijenama. U stalnoj sam komunikaciji sa menadžmentom kompanije i znam da se ulažu maksimalni napori da se sistem stabilizuje. Istovremeno, EPCG ne stoji u mjestu – završava se vjetroelektrana Gvozd snage 54 MW, a već je ugovoreno proširenje za dodatnih 20 MW. To su projekti koji dugoročno jačaju energetsku nezavisnost i stabilnost kompanije. <h2>SARADNJA SA MASDAROM IZ UAE</h2> Portal ETV: Kakva je saradnja sa kompanijom Masdar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata? ŠAHMANOVIĆ: Masdar vidimo kao izuzetno kredibilnog i snažnog strateškog partnera. Razgovori se vode o velikim kapitalnim projektima iz oblasti obnovljivih izvora energije – hidro, solarne i vjetroenergije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231181248_0c21914f723a7255f3344d795443d0c120d3006dde6358070183db5fdd50ac21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231181248_0c21914f723a7255f3344d795443d0c120d3006dde6358070183db5fdd50ac21" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="vjetroelektrane"> </figure>  Trenutno radimo na definisanju liste potencijalnih projekata, uz posebno vođenje računa o zaštiti životne sredine i smanjenju ekoloških konflikata. Razmatraju se i modeli saradnje između EPCG i Masdara, kako bismo na najbolji način iskoristili prirodne potencijale Crne Gore, uz znanje, tehnologiju i kapital strateških partnera. Riječ je o projektima vrijednim desetine i stotine miliona eura, koji mogu biti ključni za energetsku tranziciju i postepeno napuštanje proizvodnje iz uglja. <h2>ISPLATA POTRAŽIVANJA BIVŠIM RADNICIMA RUDNIKA BOKSITA</h2> Portal ETV: Da li su isplaćena potraživanja bivšim radnicima Rudnika boksita? ŠAHMANOVIĆ: Na samom početku mandata razgovarao sam sa bivšim radnicima Rudnika boksita i bio svjestan koliko je to dugogodišnje pitanje opterećivalo njihove porodice. Uz podršku kolega iz Vlade, posebno ministara finansija i rada, pronađen je model da isplate konačno krenu. Isplate se vrše fazno i još su u toku, pa ne mogu govoriti o konačnom iznosu. Najvažnije je da je proces pokrenut nakon deset godina čekanja. To je rezultat na koji sam iskreno ponosan. <h2>PRIPREME ZA CBAM MEHANIZAM EVROPSKE UNIJE</h2> Portal ETV: Kako se Crna Gora priprema za primjenu CBAM mehanizma EU? ŠAHMANOVIĆ: CBAM predstavlja ozbiljan izazov za zemlje koje nijesu članice EU, posebno za izvoz električne energije iz fosilnih izvora. Tokom posjete Briselu imao sam priliku da predstavim rezultate koje je Ministarstvo postiglo u proteklih osam mjeseci. Ispunili smo gotovo sve obaveze iz Reformske agende i Poglavlja 15, što je prepoznato od strane Evropske komisije. To će biti važna olakšavajuća okolnost prilikom izmjena CBAM regulative. Inicijalne procjene dodatnih troškova već su značajno ublažene, ali poruka je jasna – nemamo vremena za čekanje. Moramo ubrzati ulaganja u obnovljive izvore energije kako bismo zaštitili konkurentnost naše privrede. <h2>NOVE KONCESIJE U RUDARSTVU</h2> Portal ETV: Da li se planiraju nove koncesije u rudarstvu? ŠAHMANOVIĆ: Rudarstvo je specifična i često stigmatizovana oblast. Plan godišnjih koncesija za 2026. godinu uskoro ide na javnu raspravu. Paralelno radimo na izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima i na novom Zakonu o rudarstvu. Cilj je jasan – da se mineralni resursi koriste u najboljem interesu države, uz najviše standarde zaštite životne sredine i punu transparentnost procesa. <h2>ENERGETSKA NEZAVISNOST CRNE GORE</h2> Portal ETV: Ima li Crna Gora plan za energetsku nezavisnost? ŠAHMANOVIĆ: Crna Gora decenijama nije izgradila nove velike energetske izvore, dok potražnja za električnom energijom globalno snažno raste, naročito zbog razvoja vještačke inteligencije i data-centara. To jasno pokazuje koliko se brzo mijenja energetska mapa svijeta i koliko je važno da Crna Gora pronađe svoje mjesto u toj tranziciji. Naš odgovor su veliki kapitalni projekti iz obnovljivih izvora energije, kroz strateška partnerstva sa kredibilnim investitorima. Potencijala imamo, geostrateška pozicija nam ide u prilog, zakonodavni okvir je u potpunosti usklađen sa EU, a interesovanje investitora postoji. Ono čega imamo najmanje je vrijeme. Ako kao društvo prepoznamo energetiku kao državni prioritet, rezultati neće izostati.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Šahmanović za Portal ETV: Činimo sve da struja ne poskupi, standard građana je prioritet

Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti od dva do sedam centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Eurosuper 95 i 98 će u narednih 15 dana biti jeftiniji dva, odnosno tri centa, pa će se prodavati po 1,41eura, odnosno 1,44 eura.
Cijena eurodizela će u naredne dvije sedmice biti manja sedam centi, pa će iznositi 1,31 euro.
Lož ulje će pojeftiniti četiri centa, pa će koštati 1,24 eura.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata naredni obračun će se obaviti 29. decembra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 30. decembra.

Portal ETV

610x380

500x500

Dizel jeftiniji sedam, benzin dva i tri centa

Eurodizel je od danas pojeftinio dva centa, dok se cijene benzina nijesu mijenjale, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 će i narednih 15 dana koštati 1,43 eura, odnosno 1,47 eura.
Cijena eurodizela biće manja dva centa i iznosiće 1,38 eura.
Lož ulje će pojeftiniti tri centa na 1,27 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 18. novembra, kada su sve vrste goriva poskupile dva do pet centi. 
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 15. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 16. decembra.

Od danas eurodizel jeftiniji dva centa

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović je na današnjoj sjednici Vlade predstavio detaljnu informaciju o realizaciji Programa za podsticanje energetske efikasnosti u domaćinstvima, državne mjere koja je u kratkom roku izazvala izuzetno snažan odziv građana širom zemlje.
- Snažan odziv građana, naročito u Pljevljima, pokazuje da ovaj Program precizno odgovara na potrebe energetski i ekološki najopterećenijih sredina. Dodatno usmjeravanje sredstava omogućiće da nijedan odobreni zahtjev ne ostane nefinansiran - poručio je ministar.
On je dodao da su građani jasno prepoznali značaj mjera energetske efikasnosti, koje pored uštede energije doprinose i smanjenju zagađenja vazduha.
- To je zajednički doprinos države i građana u izgradnji zdravijeg i kvalitetnijeg životnog ambijenta - istakao je Šahmanović.
Program, koji je Vlada usvojila u aprilu 2024. godine, vrijedan je 8,8 miliona eura, od čega je osam miliona obezbijeđeno iz direktne budžetske podrške Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize. Kreiran uz podršku UNDP-a, Program ima za cilj da smanji potrošnju energije u domaćinstvima, unaprijedi komfor stanovanja i doprinese smanjenju emisija CO₂, uz angažovanje domaćih kompanija i radne snage.
- Da je riječ o programu koji odgovara na stvarne potrebe domaćinstava, potvrđuje broj prijava pristiglih nakon objave javnog poziva u avgustu 2024. godine. Komisiji je upućeno čak 4.527 zahtjeva, što je prema riječima ministra Šahmanovića pokazatelj da građani žele da ulažu u energetsku efikasnost, ali im je potrebna podrška države - navedeno je u saopštenju Ministarstva energetike i rudarstva.
U tom resoru podsjećaju da je poseban fokus ovog programa bio na opštini Pljevlja, koja se godinama suočava s povećanim nivoima zagađenja vazduha. Za Pljevlja je prvobitno opredijeljeno 1,7 miliona eura, ali je ta suma vrlo brzo utrošena zbog velikog broja građana koji su podnijeli validne zahtjeve.
U okviru druge komponente Programa, koja obuhvata energetsku sanaciju kolektivnih stambenih zgrada, podnijeto je ukupno 15 zahtjeva. Vlada je informisana da su svi odobreni, u vrijednosti od 733.063,46 eura. Na računu Fonda za zaštitu životne sredine ostalo je 815.940 eura neutrošenih sredstava. Ministar Šahmanović predložio 536 hiljada eura za preostale odobrene prijave građana Pljevalja, 230 hiljada eura za ponovno otvaranje javnog poziva u ostalim opštinama, 50 hiljada eura za upravljanje programom. 
- Program za podsticanje energetske efikasnosti u domaćinstvima ocijenjen je kao jedan od najuspješnijih primjera ulaganja u održivu energetsku tranziciju u Crnoj Gori - kažu u Ministarstvu energetike i rudarstva.
Prema informaciji Ministarstva, očekuje se da će njegova realizacija imati dugoročan uticaj na energetsku potrošnju, kvalitet vazduha i ukupni standard domaćinstava.

1084x550

Država nastavlja podršku domaćinstvima: Pljevljima pola miliona eura, ostalim opštinama 230.000 eura

Ministarstvo energetike i rudarstva potvrdilo je za Standard da su na tender za markiranje goriva pristigle dvije ponude. Oni detaljno navode proceduru, ali su izostavili imena ponuđača i, uprkos višestrukim pitanjima, nijesu odgovorili da li je u Tenderskoj komisiji bilo ostavki.
MEIR ne navodi ko su ponuđači. Za posao koji ulazi u cijenu svakog litra goriva i direktno utiče na kontrolu tržišta, neobjavljivanje imena nakon isteka roka za prijave odstupa od minimalnih standarda otvorenosti. Standard je, povrh toga, iz više izvora saznao da je u Tenderskoj komisiji bilo ostavki, odnosno pokušaja ostavke. Na to vrlo precizno pitanje Ministarstvo nije odgovorilo, niti je potvrdilo, niti demantovalo. U praksi javnih nabavki upravo takvo prećutkivanje najčešće signalizira problem u kvorumu ili kontinuitetu rada Komisije, što može dovesti u pitanje zakonitost zapisnika i kasnije rang-liste.
Standard je još 30. oktobra objavio da su učesnici tendera SICPA (Švajcarska) u konzorcijumu sa SWISSTIC DOO Podgorica, te Authentix (SAD). SWISSTIC je firma osnovana 21. jula 2025. u Podgorici. Standard je ukazao na svjež osnivački profil i pitanja o referencama, dok javni registri potvrđuju datum osnivanja i podatke o rukovodstvu. Uprkos tome, MEIR do danas nije zvanično saopštio imena ponuđača.&nbsp;
Švajcarsko Tužilaštvo (OAG) je u aprilu 2023. pravosnažno utvrdilo korporativnu krivičnu odgovornost SICPA-e zbog „organizacijskih propusta“ koji nijesu spriječili podmićivanje stranih javnih funkcionera. Izrečena je finansijska obaveza oko CHF 81 miliona (kazna i oduzimanje koristi). Iako se slučaj ne odnosi na Crnu Goru, riječ je o relevantnom reputacionom riziku za poslove koji uključuju državne prihode i poreske akcize.
SWISSTIC (lokalni partner SICPA-e) je novi pravni subjekt, osnovan u julu 2025, što pokreće pitanja o kapacitetu i iskustvu za kompleksan posao državnog markiranja.
Na pitanje o narednim koracima, MEIR se poziva na zakonsku proceduru.
- U skladu sa članom 219 Zakona o energetici, postupak javnog nadmetanja, po Javnom pozivu sprovodi Komisija za provjeru ponuda sastavljena od neparnog broja članova, koju imenuje Vlada… Komisija razmatra blagovremeno podnijete ponude, sprovodi postupak otvaranja ponuda, provjerava ponude i ocjenjuje da li su ispunjeni uslovi… te nakon sprovedenog postupka bodovanja, sačinjava rang listu ponuđača… Predlog odluke… Ministarstvo dostavlja Vladi, u roku od 15 dana od dana dostavljanja predloga Komisije. Odluku… Vlada donosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja predloga odluke - stoji između ostalog u odgovirima Ministarstva.
Ovaj opis je normativno tačan, ali ključni rokovi ne teku od 31. oktobra, već od trenutka kada Komisija formalno preda izvještaj i rang-listu Ministarstvu.
Pošto MEIR nije potvrdio ni da je izvještaj sačinjen, ni kada je predat, javnost trenutno nema način da provjeri poštuju li se rokovi ili se odluka razvlači administrativnim tokom.

Ministarstvo potvrdilo da su stigle dvije ponude za markiranje goriva, ali ćuti o navodnoj ostavci u Tenderskoj komisiji

Energetska zajednica pohvalila je Crnu Goru za napredak u dekarbonizaciji sektora grijanja i hlađenja, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
&nbsp;Navodi se da je Crna Gora ostvarila novi uspjeh na putu energetske tranzicije.
&nbsp;- Sekretarijat Energetske zajednice pozdravio je dostavljanje sveobuhvatne analize razvoja visoko-efikasne kogeneracije i efikasnih sistema daljinskog grijanja i hlađenja, ističući da je riječ o važnom koraku ka dekarbonizaciji jednog od sektora s najvećom potrošnjom energije - navodi se u saopštenju.
Dodaju da tim dokumentom, koji je Ministarstvo izradilo u skladu sa članom 14 Direktive o energetskoj efikasnosti i obavezama iz ugovora o Energetskoj zajednici, Crna Gora pokazuje stratešku posvećenost modernizaciji energetskog sistema i usvajanju evropskih standarda.
&nbsp;Iz Ministarstva su rekli da analiza predstavlja prvi sistemski pregled načina korišćenja energije za grijanje i hlađenje u Crnoj Gori, uz identifikaciju mjera koje mogu doprinijeti smanjenju potrošnje, modernizaciji infrastrukture i prelasku na čiste izvore energije.
&nbsp;- Time postavljamo temelje za dugoročno planiranje, stabilnost energetskih politika i privlačenje investicija u održiva rješenja - saopšteno je iz Ministarstva.
&nbsp;Oni su kazali da je izrada dokumenta realizovana uz tehničku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj kroz Regionalni program energetske efikasnosti – prozor za politički dijalog koji pruža ekspertsku podršku državama ugovornicama Energetske zajednice.
&nbsp;- Sekretarijat Energetske zajednice ocijenio je ovaj korak kao još jedan važan rezultat Crne Gore u procesu energetske tranzicije i primjer odgovornog pristupa dekarbonizaciji na regionalnom nivou - navodi se u saopštenju.

Crna Gora ostvarila novi uspjeh na putu energetske tranzicije

Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 pojeftinio je po jedan cent i košta 1,42 eura, odnosno 1,45 eura.
Cijena eurodizela od ponoći je niža dva centa i iznosi 1,32 eura.
Lož ulje je pojeftinilo dva centa na 1,26 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 12. avgusta, kada je benzin poslupio cent, a eurodizel pojeftinio tri centa
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 8. septembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 9. septembra.

Jeftinije sve vrste goriva

Ministar energetike i rudarstva, Admir Šahmanović, uputio je jutros apel svim kompanijama iz sektora energetike, nafte i rudarstva da doniraju sredstva za pomoć zajednicama pogođenim požarima. On će donirati svoju mjesečnu platu, a pridružiće mu se i visoko rukovodni kadar, kao i zaposleni u Ministarstvu, doniranjem sredstava.
Ministar je takođe pozvao direktore, predsjednike i članove odbora svih energetskih subjekata da slijede njegov primjer i doniraju svoje naknade, pružajući podršku onima kojima je pomoć najpotrebnija.
On je, kako se navodi u saopštenju, kazao da podrška nije samo materijalna pomoć , to je čin saosjećanja i potvrda da Crna Gora u najtežim trenucima stoji ujedinjena.
- Crna Gora ovih dana prolazi kroz teške trenutke, požari su ugrozili živote ljudi, uništili domove i narušili prirodna bogatstva naše zemlje. Ovo je trenutak kada se mjeri naša snaga kao zajednice, kada solidarnost i humanost postaju naša najveća vrijednost - navodi se u saopštenju.
.Svaka donacija, bez obzira na iznos, biće usmjerena onima kojima je pomoć najpotrebnija, porodicama koje su izgubile domove i zajednicama kojima je potrebna obnova.
- Vjerujem da ćemo, kao i mnogo puta do sada, pokazati snagu zajedništva i pomoći našoj zemlji da se oporavi - poručio je Šahmanović.

1250x600

Šahmanović će donirati platu, pozvao partnere iz resora energetike, nafte i rudarstva da pomognu građanima u sanaciji posljedica požara

Projekat druge žile podmorskog energetskog kabla sa Italijom je strateški energetski poduhvat kompanije Terna, vrijedan oko 500 miliona eura. Polaganje druge žile, najvjerovatnije će početi 2027. godine, kazali su Portalu ETV u Ministarstvu energetike i rudarstva kojim rukovodi Admir Šahmanović.
Kako dodaju, Crna Gora stvara ključne infrastrukturne preduslove za njegovo pokretanje, što uključuje snažno regionalno povezivanje i jačanje domaće elektroprenosne mreže.
Iz Ministarstva navode glavne aktivnosti vezane za ovaj projekat i njegov značaj:
• Spajanje tržišta električne energije sa italijanskim i širim evropskim tržištem, čime Crna Gora dobija stratešku poziciju energetske raskrsnice Balkana.
• Završetak dalekovoda 400 kV Lastva – Pljevlja, ukupne dužine preko 160 km, koji je sastavni dio Transbalkanskog elektroenergetskog koridora.
• Izgradnja dvostrukog dalekovoda 400 kV Pljevlja – Bajina Bašta (Bistrica), za koji je dio sredstava obezbijeđen kroz grant EU. Vrijednost projekta na crnogorskoj strani premašuje 20 miliona eura, dok su investicije na strani Srbije znatno veće.
• Ojačavanje 220 kV mreže od Albanije, preko Crne Gore, do Bosne i Hercegovine, korišćenjem visokotemperaturnih provodnika, što je trenutno u fazi izrade studije izvodljivosti, finansirane iz EBRD granta.
• Planirana izgradnja 400 kV postrojenja u trafostanici Brezna, koja će omogućiti kvalitetno priključenje novih obnovljivih izvora energije.
- Jedan od strateških projekata koji želim snažno da iniciram jeste izgradnja druge žile podmorskog kabla prema Italiji. To je infrastrukturni, ali i geopolitički projekat koji će dodatno pozicionirati Crnu Goru kao stabilnog partnera i energetsku sponu između Zapadnog Balkana i Evropske unije - kazao je ranije ministar energetike i rudarstva Šahmanović.
Podsjećamo, energetski podmorski kabl između Crne Gore i Italije zvanično je pušten u rad u novembru 2019. godine. U pitanju je dvosmjerna energetska veza od strateškog značaja za obje države i energetski most između Balkana i Evropske unije. Projekat, vrijedan oko milijardu eura, realizovan je u saradnji kompanije Terna i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES).

Šahmanovićev resor: Početak polaganja druge žile podmorskog kabla najvjerovatnije 2027. godine

Pokretanje aukcijskog procesa otvoriće vrata za više stotina miliona eura novih investicija, čime se stvaraju pretpostavke za ubrzani razvoj energetskog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje energetske nezavisnosti Crne Gore, saopštio je ministar energetike i rudarstva, Admir Šahmanović, prenosi Mina biznis.
On je, na pitanje šta konkretno donosi aukcijski model koji je Ministarstvo pokrenulo, odgovorio da je to prelomni trenutak.
- Prvi put uvodimo tržišno zasnovan, fer i transparentan sistem podrške za projekte iz obnovljivih izvora energije. Pokretanjem aukcijskog procesa, gradimo modernu energetsku arhitekturu u kojoj najbolji projekti pobjeđuju jer nude najpovoljnije uslove za građane i državu - rekao je Šahmanović.
Ministarstvo energetike i rudarstva je u petak objavilo javni poziv za dodjelu tržišnih premija za projekte obnovljivih izvora energije, čime se i zvanično otvara prvi aukcijski proces u istoriji crnogorskog energetskog sektora. Ta važna faza uslijedila nakon što je Vlada u četvrtak usvojila Tendersku dokumentaciju i set pratećih akata, čime su ispunjeni svi regulatorni preduslovi za pokretanje tog strateški važnog mehanizma.
Šahmanović je naveo da se procjenjuje da će aukcija otvoriti vrata za više stotina miliona eura novih investicija, čime se stvaraju pretpostavke za ubrzani razvoj energetskog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje energetske nezavisnosti Crne Gore.
- To je konkurencija u službi javnog interesa. A benefiti su višestruki: jačamo sigurnost snabdijevanja, otvaramo prostor za nove investicije, podižemo konkurentnost tržišta i jasnim pravilima gradimo povjerenje investitora - kazao je Šahmanović.
Na pitanje koliko je ovaj proces važan za građane, Šahmanović je odgovorio da to znači veću stabilnost, bolju otpornost sistema i dugoročno stabilnije cijene.
- Energetika ne funkcioniše izolovano. Kada ona raste, povlači i druge sektore: industriju, građevinarstvo, inženjering i turizam. To su nova radna mjesta, veći prihodi i održivi razvoj - naveo je Šahmanović.
Na pitanje koliko su ti reformski iskoraci zahtijevali sistemsku pripremu, Šahmanović je odgovorio da je iza njih temeljna, intenzivna i zajednička institucionalna reforma.
- Usvojen je Zakon o korišćenju energije iz OIE, donesen Zakon o energetici, potpuno usklađen sa EU, a završili smo čitav set podzakonskih akata u rekordnom roku - rekao je Šahmanović.
Prema njegovim riječima, to nije rezultat improvizacije, već timskog rada i odlučne vizije.
- Iskreno zahvaljujem svim koleginicama i kolegama iz Ministarstva, ali i našim partnerima: Elektroprivredi (EPCG), Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES), Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS), Crnogorskom operatoru tržišta električne energije (COTEE) i Berzi električne energije (BELEN). Posebnu zahvalnost dugujemo i Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), koji nam je bio strateški oslonac u ovom procesu - dodao je Šahmanović.
On je, govoreći o o društvenoj dimenziji energetske politike, kazao da za njih energetska politika mora imati i socijalnu komponentu.
- Zato smo usvojili Pravilnik o energetskom siromaštvu, prvi sistemski mehanizam zaštite najugroženijih građana. To je politika koja vodi računa o svakom domaćinstvu, ne samo o statistikama - objasnio je Šahmanović.
On je naveo da uskoro očekuju i pozitivno mišljenje Evropske komisije (EK) o Zakonu o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa, čime zaokružuju harmonizaciju s takozvanim Čistim energetskim paketom EU. To ih, kako je dodao, vodi ka zatvaranju pregovaračkog Poglavlja 15 – Energetika.
- Fokus nam je trostruk, a odnosi se na regulatornu reformu, razvoj konkretnih projekata i evropsku integraciju - poručio je Šahmanović.
Do kraja godine, kako je naveo, planiraju usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), dokumenta koji definiše pravce razvoja do 2030. godine. Paralelno razvijaju projekte u saradnji s EPCG-om i strateškim partnerima, vodeći računa da svaki model donese korist građanima i državi.
Na pitanje je li realno da Crna Gora budel lider u regionu, Šahmanović je odgovorio apsolutno.
- Crna Gora ima prirodne preduslove za proizvodnju zelenog vodonika, sunce, vjetar i vodu. Uz NECP i Program razvoja zelenog vodonika, radimo na postavljanju temelja za pilot-projekte koji bi nas mogli pozicionirati kao regionalnog pionira u ovoj tehnologiji - precizirao je Šahmanović.
On je naveo da rade i na daljoj integraciji s EU tržištem električne energije i to kroz market coupling s Italijom i pripremu nove faze razvoja projekta druge žile podmorskog kabla.
Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) i dekarbonizacija su izazovi za cijeli region. Na pitanje kako se nosimo s tim, Šahmanović je odgovorio da je CBAM realnost.
- Posebno će pogoditi energetski intenzivne industrije. Zato ubrzavamo tranziciju, jer samo one ekonomije koje sada ulažu u OIE i niskougljenične tehnologije, mogu ostati konkurentne. Današnja reforma nije samo pitanje energetske politike, već i ekonomske strategije i klimatske otpornosti - rekao je Šahmanović.
On je poručio da zna da je pred njima puno posla.
- Ali takođe znam da imamo viziju, ozbiljan tim i jaku podršku partnera. Ovaj trenutak pokazuje da znamo gdje idemo, otvaramo tržište, jačamo stabilnost, ulažemo u budućnost - naveo je Šahmanović.
Crna Gora, kako je poručio, ima potencijal da postane energetski hab regiona, most prema EU tržištu i lider u tranziciji.
- Sada je vrijeme da ubrzamo. Da vjerujemo u svoje resurse. I da zajedno gradimo energetski snažnu i suverenu Crnu Goru - zaključio je Šahmanović.

Šahmanović: Aukcija otvara vrata za više stotina miliona eura novih investicija

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: ministarstvo-energetike-i-rudarstva