Otvoren i kontinuiran dijalog između institucija i poslovne zajednice je od ključnog značaja za uspješno sprovođenje reformi, jačanje povjerenja u javnu upravu i unapređenje ukupne investicione klime u Crnoj Gori - ocijenjeno je na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja sa Brankom Mitrovićem i Arijanom Nikolić Vučinić iz Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori.
Dukaj je rekao da Ministarstvo javne uprave prepoznaje partnerstvo sa svim relevantnim akterima kao ključni potencijal za napredak ne samo u procesu digitalne transformacije nego i u svim drugim oblastima.&nbsp;
- Nastavljamo sa kontinuiranim dijalogom sa predstavnicima poslovne zajednice. Vjerujem da zajedničkim naporom možemo stvoriti povoljniju investicionu klimu i tako doprinijeti održivom razvoju naše zemlje - naglasio je Dukaj.
Savjet stranih investitora okuplja kompanije koje generišu oko 21 odsto BDP-a i zapošljavaju gotovo 6.000 osoba.
Mitrović je rekao da je Bijela knjiga zamišljena kao alat za unapređenje javnih politika.
- Snažno podržavamo konkretne korake koje Ministarstvo već preduzima u pravcu digitalne transformacije i modernizacije javne uprave. To je važna komponenta na putu stvaranja atraktivnog i konkurentnog poslovnog i investicionog ambijenta - naveo je Mitrović.
Tokom sastanka su, kako se navodi u saopštenju, razmotreni ključni nalazi Bijele knjige Investiciona klima 2025, koji se odnose na efikasnost javne uprave, digitalizaciju javnih usluga i regulatorni okvir za elektronsku upravu, uz poseban osvrt na njihov uticaj na poslovni ambijent i investicionu klimu u Crnoj Gori.
- Istaknuti su i pozitivni iskoraci koje je Ministarstvo javne uprave već preduzelo, uključujući usvajanje Plana pune implementacije transakcionalnih elektronskih javnih usluga na nacionalnom i lokalnom nivou za period od 2025. do 2027, kao i razvoj novih usluga dostupnih putem Portala e-uprava. Naglašeno je da dinamika digitalizacije podrazumijeva snažnu koordinaciju više institucija i kontinuiranu saradnju svih uključenih aktera - navodi se u saopštenju.
Učesnici sastanka su ukazali na značaj unapređenja dostupnosti i brzine administrativnih procedura, jačanja administrativnih kapaciteta i međuinstitucionalne saradnje, kao i na potrebu daljeg razvoja digitalnih javnih servisa, sa ciljem uštede vremena i smanjenja troškova ne samo za privredu nego i za sve činioce društva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Otvoren i kontinuiran dijalog između institucija i poslovne zajednice od ključnog značaja za uspješno sprovođenje reformi

U organizaciji Ministarstva javne uprave održan je sastanak sa generalnom konzulkom Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama i predstavnicima opština čije stanovništvo u značajnoj mjeri čini dijaspora u SAD, saopšteno je iz tog resora.
Sastanku su prisustvovali ministar javne uprave, Maraš Dukaj, generalna konzulka, Snežana Jonica, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, predsjednik Opštine Plav, Nihad Canović, potpredsjednik Opštine Ulcinj, Petar Delić i sekretar Sekretarijata za dijasporu Opštine Tuzi, Fatmir Beqiraj.
Sastanak je organizovan neposredno prije odlaska konzulke, a predsjednici opština su dali vrijedne smjernice za dalju saradnju.
Na sastanku je istaknuto zadovoljstvo uspostavljanjem otvorenog i konstruktivnog dijaloga između Vlade Crne Gore, diplomatsko-konzularnog predstavništva u Sjedinjenim Američkim Državama i lokalnih samouprava. Posebno je naglašeno da ovaj susret predstavlja važnu priliku za razmjenu informacija, sagledavanje prioriteta i definisanje pravaca buduće saradnje, naročito u kontekstu početka mandata generalne konzulke.
Ministar Dukaj je ovom prilikom istakao značaj dijaspore.
&nbsp;- Dijaspora predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih potencijala Crne Gore i snažan most saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama. Naša je obaveza da kroz institucionalnu saradnju i jasno definisane mehanizme komunikacije omogućimo realizaciju inicijativa koje će doprinijeti ekonomskom, kulturnom i društvenom razvoju kako lokalnih zajednica, tako i države u cjelini- kazao je ministar.
Sastanak je ocijenjen kao dobar temelj za dalje jačanje saradnje između državnih institucija, lokalnih samouprava i dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Naglašen je značaj dijaspore kao snažnog partnera u razvoju lokalnih zajednica i važnog mosta između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, uz zajedničku obavezu institucija da kroz koordinisano djelovanje stvore uslove za realizaciju konkretnih inicijativa- zaključuje se u saopštenju,

Dukaj: Dijaspora jedan od najvažnijih razvojnih potencijala Crne Gore i snažan most saradnje sa SAD-om

Ministarstvo javne uprave – Odjeljenje upravne inspekcije potvrdilo je za Standard da je otvoren predmet povodom inicijative za provjeru ispunjenosti uslova za imenovanje Miloša Rajkovića za v.d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i da je slučaj, “saglasno proceduri”, dodijeljen nadležnom inspektoru, koji provjerava navode iz prijave.
To je najvažnija nova činjenica u slučaju koji već duže izaziva kontroverze u javnosti, a sada dobija i jasnu institucionalnu dimenziju. Pitanje imenovanja Rajkovića više nije samo političko ili kadrovsko, već i formalno-pravno, sa mogućim posljedicama po zakonitost odluka koje Uprava donosi dok je on na čelu institucije.
<h2>INSPEKCIJSKI TRAG OD 2023. GODINE</h2>
U istom odgovoru, Upravna inspekcija podsjeća na raniji slučaj iz aprila 2023. godine, kada je elektronskim putem podnijeta anonimna inicijativa da je u tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija za v.d. generalnog direktora Direktorata za drumski saobraćaj imenovano lice koje ne ispunjava uslove.
Nakon sprovedenog nadzora, Upravna inspekcija je u zapisniku konstatovala nepravilnosti koje se odnose na radno iskustvo i stručni ispit. Prema navodima inspekcije, nijesu dostavljeni dokazi o najmanje dvije godine rukovodećeg iskustva na traženom nivou kvalifikacija, a od dana diplomiranja do sačinjavanja zapisnika nije protekao propisani period, uz napomenu da nije dostavljen ni dokaz o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.
Drugim riječima, država je već jednom formalno utvrdila problem u vezi sa ispunjenošću uslova u jednom Rajkovićevom ranijem imenovanju. Upravo zbog toga, nova inicijativa koja se odnosi na sektor šumarstva ima dodatnu težinu. Ne polazi se od glasina, već od ranije institucionalno zabilježenog nalaza koji otvara legitimnu sumnju da isti obrazac može biti ponovljen.
<h2>KANKARAŠEVA INICIJATIVA</h2>
Inspekcija u dopisu Standardu navodi da je inicijativu za provjeru ispunjenosti uslova za imenovanje Rajkovića na čelo Uprave za gazdovanje šumama i lovištima podnio Ranko Kankaraš, načelnik Direkcije za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Predmet je, kako je saopšteno, dodijeljen u rad nadležnom inspektoru.
Ovaj detalj pokazuje da se spor unutar samog resora prelio u formalni nadzor. U pitanju nije samo javna polemika o učinku Uprave ili odnosu prema Zakonu o šumama, već direktno osporavanje zakonitosti kadrovskog rješenja na vrhu institucije.
<h2>JAVNI INTERES</h2>
Uprava za gazdovanje šumama i lovištima upravlja resursom od ogromnog ekonomskog, ekološkog i bezbjednosnog značaja. Sve odluke o planovima sječe, kontroli terena, odnosu prema koncesijama i državnim šumama imaju neposredne posljedice po lokalne zajednice, budžet i zaštitu prirode.
Zato pitanje da li v.d. direktor ispunjava propisane uslove nije birokratska formalnost. Ako se utvrdi da uslovi nijesu ispunjeni, otvara se prostor za sumnje u zakonitost rukovođenja i za političku odgovornost onih koji su takvo imenovanje predložili i usvojili.
Dodatni problem je u načinu na koji se institut “vršioca dužnosti” često koristi kao dugotrajno rješenje, umjesto kao privremeni mehanizam do izbora direktora u punom mandatu. Takva praksa slabi povjerenje u sistem i ostavlja prostor za sumnju da se formalni uslovi zaobilaze radi partijske ili političke lojalnosti.
U ovom trenutku, ključna činjenica je da inspekcijski postupak traje i da nadležni inspektor provjerava navode iz inicijative. Ishod te provjere mora biti jasan, obrazložen i javno saopšten, jer je riječ o instituciji koja upravlja jednim od najosjetljivijih državnih resursa.

Otvorena istraga o imenovanju Rajkovića za v.d. direktora Uprave za šume

Male stvari, učinjene s velikom ljubavlju, mijenjaju svijet - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj danas na Međunarodnom diplomatskom humanitarnom bazaru.
- Niko ne smije biti sam u svojim teškoćama. Danas još jednom potvrđujemo da nas milosrđe može samo oplemeniti, a nikako osiromašiti - istakao je Dukaj.
Ministarstvo je, kako se navodi u saopštenju, svoje učešće označilo motom: "Humanost na djelu, osmijeh u srcu".
- Ovaj događaj imao je za cilj prikupljanje sredstava za podršku humanitarnim projektima i inicijativama koje pomažu najugroženijim kategorijama stanovništva. Učestvovale su ambasade velikog broja zemalja u Crnoj Gori, kao i mnogobrojne ustanove i institucije. To je, osim humanitarne poruke, da jedni druge ne ostavljamo u uzazovima, bila prilika za druženje i razmjenu dobre energije - ističu iz Ministarstva javne uprave.
Zaposleni u ovom resoru su angažovanjem pokazali da humanost, zajedništvo i entuzijazam daju posebnu inspiraciju i podstrek. &nbsp;
- Učešće na ovom bazaru je bila prilika da pokažemo našu posvećenost humanitarnim vrijednostima i solidarnosti sa onima kojima je pomoć najpotrebnija - zaključili su u saopštenju.

Dukaj: Male stvari, učinjene s velikom ljubavlju, mijenjaju svijet

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Naš prioritet je da našim službenicima, kao i građanima i građankama, osiguramo punu podršku u procesu zapošljavanja u institucijama Evropske unije - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu.
On se susreo sa direktorom Evropske službe za selekciju kadrova – EPSO, Oliverom Salesom. EPSO je institucija koja kreira &nbsp;kadrovski sistem Evropske unije.
- Kroz saradnju sa EPSO, radićemo na pružanju stručne podrške, kao i aktivnom promovisanju ovih prilika. Posebno je značajna mogućnost našeg učlanjenja, na nivou posmatrača, u EPSO ekspertsku mrežu, jer je to direktan način da ojačamo kapacitete naših nacionalnih službi i pomognemo u kreiranju efikasnijeg kadrovskog sistema po evropskim standardima - istakao je Dukaj.
U njegovom resoru su kazali da je ključna tema razgovora bila strateška saradnja u cilju što kvalitetnije pripreme službenika crnogorske &nbsp;javne uprave za rad u institucijama Evropske unije.&nbsp;
Dukaj &nbsp;je istakao da je u toku drugi ciklus obuke “Ready4EU”, koji Vlada Crne Gore organizuje, nakon završenog prvog ciklusa u okviru kojeg su najuspješniji polaznici početkom novembra imali priliku da se u Briselu sretnu i razmijene iskustva sa predstavnicima evropskih institucija.
- U razgovoru sa direktorom EPSO-a ministar Dukaj je naglasio da nam je cilj da ova iskustva prenesemo na našu Upravu za ljudske resurse radi veće efikasnosti, transparentnosti, integracije u cilju jačanja evropskog kadrovskog sistema - naveli su u njegovom resoru.&nbsp;

Dukaj u Briselu: Za lakšu integraciju crnogorske administracije u evropski kadrovski sistem

Novi zakon o elektronskoj identifikaciji i elektronskim uslugama povjerenja biće upućen na javnu raspravu do kraja ove godine - najavio je ministar javne uprave Maraš Dukaj na sastanku sa ministrom informisanja i telekomunikacija Republike Srbije Borisom Bratinom tokom radne posjete toj susjednoj zemlji.
On je, kako se navodi u saopštenju, kazao da se Crna Gora, u okviru naših obaveza na putu ka Evropskoj uniji, priprema da, u skladu sa Reformskom agendom i Planom rasta za Zapadni Balkan, unaprijedi svoj zakonodavni okvir u skladu sa eIDAS regulativom.
Dukaj i Bratina su konstatovali je Sporazum o uzajamnom priznavanju elektronskih usluga povjerenja i sistema elektronske identifikacije Crne Gore i Republike Srbije, koji je potpisan u septembru prošle godine, uspješno tehnički implementiran.
Naglasili su da rezultati ova dva ministarstva mogu biti primjeri dobre prakse za sve druge države u regionu i šire.
- Najveći benefit implementacije Sporazuma imaju građani i privreda obje države, jer kvalifikovani elektronski potpis, odnosno pečat ima jednako pravno dejstvo, bez ikakvih ograničenja, što dodatno podstiče prekograničnu saradnju i ekonomski razvoj - naglasio je Dukaj.
Bratina je istakao značaj zajedničkog rada na unapređenju digitalnih servisa u regionu, jer je to put ka modernoj i tehnološki naprednoj zajednici.
- Nastavićemo da pružamo podršku svim inicijativama koje doprinose interoperabilnosti i efikasnim elektronskim uslugama, što će biti benefit za naše građane i privredu - kazao je Bratina.
Sastanak dva ministra je, kako se navodi u saopštenju, bio prilika za definisanje konkretnih koraka dalje saradnje u oblasti reforme javne uprave.

Dukaj – Bratina: Unapređenje digitalnih servisa u regionu

U Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu, konstatovano je da je naša zemlja umjereno spremna i da je ostvarila izvjestan napredak u oblasti reforme javne uprave - poručili su u Ministarstvu javne uprave dodajući da se time potvrđuje da su njihovi napori, u koordinaciji sa drugim institucijama, dali vidljive rezultate.
Evropska komisija je, navode oni, istakla da je uspostavljen sveobuhvatan strateški i zakonski okvir za sprovođenje reforme javne uprave i upravljanje javnim finansijama, kao i da je kvalitet i efikasnost implementacije reforme u porastu.
- Usvajanjem novih Akcionih planova za reformu javne uprave i javnih finansija, Vlada je potvrdila svoju posvećenost sistemskim promjenama i unapređenju transparentnosti, odgovornosti i profesionalizma u javnom sektoru - naveli su u MJU.
Izvještaj prepoznaje, dodaju oni, i usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Njime se dodatno unapređuje usklađenost sa principima zasluga i profesionalizacije javne uprave, te predstavlja važan korak ka stvaranju stabilnog službeničkog sistema - ističu u MJU.
U izvještaju je Evropska komisija, kako su kazali, pozdravila pokretanje procesa optimizacije i unapređenja administrativnih kapaciteta.
- To je neophodan uslov za usklađivanje sa pravnom tekovinom Evropske unije u kompletnom pregovaračkom procesu - naglasili su u MJU.
U Izvještaju je Evropska komisija konstatovala da je Crna Gora na dobrom nivou pripremljenosti u oblastima digitalne transformacije i sajber bezbjednosti. 
 
- Napravljen je određeni napredak u usklađivanju nacionalne zakonodavne regulative o sajber bezbjednosti sa pravnim tekovinama EU - kaže se u Izvještaju. 
 
U narednom periodu, poručuju oni, fokus mora biti na daljem usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa Direktivom o bezbjednosti mreža i informacionih sistema (NIS2) i punoj primjeni zakona, uključujući osnivanje Agencije za sajber bezbjednost. 
 
- U Izvještaju se ističe i potreba da se zapošljava dodatni kadar radi popunjavanja preostalih planiranih radnih mjesta i jačanja administrativnih kapaciteta u oblastima elektronskih usluga. U oblasti lokalne samouprave, prepoznati su napori Ministarstva javne uprave za jačanje decentralizacije i pripremu novog Zakona o lokalnoj samoupravi. Posebno je pohvaljeno što su lokalne samouprave povratile nadležnosti u oblasti prostornog planiranja, te što su uvedene EU info tačke u crnogorskim opštinama, koje doprinose informisanju građana o evropskim politikama i programima - naveli su u MJU.
Kada je riječ o slobodnom pristupu informacijama, konstatovano je da je Vlada utvrdila Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je u skupštinskoj proceduri.
- Ovim zakonom dodatno se jača pravni okvir za ostvarivanje prava građana na dobru upravu, transparentnost i djelotvornu sudsku zaštitu u upravnim postupcima. Sve to je doprinos jačanju povjerenja javnosti u institucije. Ministarstvo javne uprave ostaje posvećeno daljem jačanju povjerenja građana u institucije i stvaranju moderne, digitalne i servisno orijentisane uprave, koja će u potpunosti biti usklađena sa evropskim standardima i vrijednostima - zaključili su u saopštenju.

MJU: Izvještaj EK potvrđuje naš reformski kurs

Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je da Cetinje, kao simbol crnogorske državnosti, kulture i identiteta, kroz svoju bogatu istoriju, tradiciju i nepokolebljiv duh slobode, ostaje trajna inspiracija svima koji rade u službi građana i razvoja Crne Gore.
Dukaj je uputio čestitku povodom Dana Prijestonice Cetinje, čestitke gradonačelniku Prijestonice i predsjednici Skupštine, zaposlenima u Prijestonici, kao i svim građankama i građanima Cetinja.
- Očuvanjem svoje kulturne baštine i istovremenim otvaranjem prema savremenim tokovima razvoja, Prijestonica pokazuje da se istorijsko nasljeđe i moderna vizija mogu skladno nadopunjavati. U tom duhu, Cetinje nastavlja da bude prepoznato kao središte umjetnosti i javnog života. Uvjeren sam da će Prijestonica i ubuduće posvećeno raditi na unapređenju efikasnosti i otvorenosti prema građanima, kao prvim korisnicima njihovih usluga - kazao je Dukaj.
Poručio je da Ministarstvo javne uprave ostaje pouzdan partner u jačanju lokalne samouprave, modernizaciji upravnih procesa i razvoju kvalitetnih servisa koji građanima donose konkretne koristi.
- Želim vam uspješan dalji razvoj, nove investicije i još prilika za ostvarenje vizije savremenog, otvorenog i naprednog Cetinja - zaključio je on.

Dukaj: Cetinje trajna inspiracija svima koji rade u službi građana

Jedan od prepoznatljivih infrastrukturnih projekata u oblasti turizma žičara Kotor - Lovćen - Cetinje, uskoro ulazi u novu fazu izgradnje, saopšteno je iz Ministarstva javnih radova.
Ministarstvo javnih radova, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje, raspisalo je javnu nabavku za izradu i gradnju dionice Kuk - Ivanova korita - Cetinje, dugu gotovo 11 kilometara.&nbsp;
- Time se nastavlja trasa Kotor - Lovćen, koja je u prethodnom periodu postala nezaobilazan segment turističke ponude i jedan od prepoznatljivijih projekata u toj sferi - naveli su oni.
Projekat vrijedan skoro 50 miliona eura realizuje se, prema njihovim riječima, po modelu „projektuj i izgradi“ i uključuje kompletnu tehničku dokumentaciju i izvođenje radova u roku od tri godine.
Trasa je, kako dodaju, u potpunosti usklađena sa Prostornim planom Nacionalnog parka Lovćen i urbanističkim planovima Prijestonice Cetinje, uz poštovanje ekoloških i prostorno-tehničkih standarda.
- Nova žičara omogućiće turistima panoramske poglede i neposrednu blizinu prirodnih i kulturnih dragulja Crne Gore. Projekat otvara nove mogućnosti za lokalne zajednice i doprinosi jačanju Crne Gore kao prepoznatljive turističke destinacije na međunarodnoj mapi - naveli su u MJU.
Ovaj projekat, ističu oni, predstavlja simbol inovacije i održivog razvoja, spajajući prirodne ljepote, kulturnu baštinu i modernu infrastrukturu, te otvarajući nove prilike za turizam i lokalni razvoj.

Nastavak gradnje žičare Kotor - Lovćen - Cetinje

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: ministarstvo-javne-uprave