Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici donijela odluku o Savjetu za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija.
To je učinjeno na prijedlog Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama (MIRN).
U tom resoru su kazali da je Strategijom saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija 2022-2026 i Akcionim planom za realizaciju ove strategije 2024-2026 planirano uspostavljanje međuresornog i međusektorskog savjetodavnog tijela u cilju unapređenja dijaloga i saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija u svrhu jačanja podsticajnog okruženja za djelovanje nevladinih organizacija.
- Formiranje ovog tijela će omogućiti razmatranje svih važnih pitanja i akata od značaja za rad i funkcionisanje nevladinih organizacija a koje se odnosi na davanje mišljenja, savjeta i preporuka u cilju unapređenja prakse u ovoj oblasti - istakli su oni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MIRN: Vlada donijela odluku o Savjetu za saradnju organa drzavne uprave i nevladinih organizacija

Aktivnosti Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama će se ove godine odnositi na intenziviranje i kontinuitetno analiziranje uslova poslovanja preduzeća, kako bi pokrenuli inicijative i predložili konkretne mjere za podršku investicijama, najavio je resorni ministar, Ernad Suljević.
On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da će identifikovati ključne šanse i izazove, i to prije svega na osnovu neposredne komunikacije sa kompanijama, kako bi radili na unapređenju poslovnog ambijenta.
- Konkretno, u tom cilju, Ministarstvo će u ovoj godini kreirati Program podrške investicionim aktivnostima, za koji je opredijeljen budžet u iznosu od 1,2 miliona eura. Kroz podsticajne mjere ove podrške realizovaće se dodjela bespovratnih sredstava za ulaganja u opremu, kao i druga nematerijalna ulaganja malih, srednjih preduzeća i preduzetnika u cilju jačanja njihove konkurentnosti, poboljšanja proizvodnih kapaciteta i unapređenja njihovog poslovanja, što treba da doprinese kreiranju novih radnih mjesta u budućem periodu, poštujući principe ravnomjernog regionalnog razvoja - rekao je Suljević.
Prema njegovim riječima, podrška će biti definisana intenzitetima u skladu sa Zakonom o državnoj pomoći, a u skladu sa de minimis pravilima definisaće posebne uslove za preduzeća iz opština sa niskim indeksom razvijenosti, kao i preduzeća u većinskom vlasništvu žena i mladih.
- Takođe, u planu je kreiranje Programa podsticaja razvoja lokalnih samouprava, za čije namjene je u budžetu za ovu godinu opredijeljeno 150 hiljada eura. Prioritet će biti zahtjevi manje razvijenih lokalnih samouprava i projekti međuopštinskog karaktera, uz uslov da su oni planirani Strateškom planom razvoja opštine. Shodno navedenom, ova mjera imaće konkretne efekte na veći stepen realizacije pomenutog lokalnog Plana - naveo je Suljević.
On je rekao da će nastaviti i saradnju sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj, kroz koji će realizovati više komponenti podrške lokalnim samoupravama, a primarno podršku u izradi Strateških planova razvoja lokalnih samouprava.
- Kada govorimo o manje razvijenim lokalnim samoupravama, iskoristiću priliku da najavim da je ova klasifikacija, odnosno indeks razvijenosti, pod posebnom pažnjom u našem resoru i imamo u planu izmjene u smislu povećanja opsega manje razvijenih lokalnih samouprava i zalaganja da podrška bude usmjerena upravo na ove lokalne samouprave, to jest one kojima je najpotrebnija - dodao je Suljević.
On je naveo da, imajući u vidu da je politika regionalnog razvoja sada podignuta na nivo Ministarstva, imaju dobar osnov da prije svega rade na unapređenju zakonodavnog i strateškog okvira ove politike.
- Upravo smo finalizovali rad na izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju, koje ćemo početkom ove godine da prezentujemo i iskomuniciramo sa svim lokalnim samoupravama i resorima koji su nosioci ove politike. Riječ će zapravo biti o novom zakonu, jer smo pripremili značajan broj izmjena i novosti u odnosu na važeće zakonsko rješenje - objasnio je Suljević.
Na pitanje kakvu saradnju Ministarstvo ima sa lokalnim samoupravama i ostalim nosiocima politika regionalnog razvoja, Suljević je odgovorio da su lokalne samouprave i značajan broj državnih resora upravo prepoznati Zakonom o regionalnom razvoju kao organi koji učestvuju u pripremi i sprovođenju politike regionalnog razvoja.
- Polazeći od sveobuhvatnosti ove politike, međuresorna saradnja i saradnja sa lokalnim samoupravama od ključnog je značaja za kvalitetno planiranje i implementaciju politike. Trenutno, saradnju sa lokalnim samoupravama imamo primarno u vezi izrade Strateških planova razvoja na lokalnom nivou, što kontinuirano pratimo i podržavamo - kazao je Suljević.
Kokretno, u posljednjem kvartalu prošle godine odobrili su podršku u izradi planova za opštine Kotor i Zeta.
- Sa ostalim nosiocima ove politike saradnja se trenutno uglavnom odnosi na predstavljanje naših planova u vezi sa unapređenjem politike regionalnog razvoja, koji jesu ambiciozni, ali smatramo i opravdani, kako bi obezbijedili razumijevanje, prihvatanje i podršku ostalih resora da ovu politiku pozicioniramo i uspostavimo na adekvatniji način, koji će omogućiti i rezultate - rekao je Suljević.
U tom kontekstu, pomenuo je Partnerski savjet za regionalni razvoj, kao Vladino tijelo koje treba dodatno da unaprijedi kreiranje i implementaciju politike regionalnog razvoja.
Suljević je, na pitanje kako komentarišete predloženi kapitalni budžet za ovu godinu, odgovorio da njegov resor konkretno nema planirane projekte za ovogodišnji kapitalni budžet.
- Međutim, mogu reći da kapitalni budžet pokazuje posvećenost Vlade unapređenju infrastrukture i regionalnog razvoja. Planirani iznos od 280 miliona eura veći je 15 odsto u odnosu na prošlu godinu, što ukazuje na značajne napore za jačanje ekonomije i poboljšanje kvaliteta života građana. Brojni projekti iz oblasti saobraćajne infrastrukture ključni su za bolju povezanost regiona i podsticanje ekonomskog rasta u manje razvijenim opštinama. Značajan fokus na projekte na lokalnom nivou doprinosi ravnomjernijem regionalnom razvoju - smatra Suljević.
Prema zvaničnim informacijama, u prvih 11 mjeseci prošle godine utrošeno je 157 miliona eura, odnosno 66 odsto ukupno planiranog iznosa. Očekuje se da će realizacija kapitalnog budžeta do kraja prošle godine premašiti 93 odsto uz dodatno ulaganje u kapitalne projekte od nekih 50 miliona eura.
- Realizacija od 93 odsto predstavlja pozitivan signal u odnosu na prethodne godine kada je procenat realizacije bio niži, što dalje ukazuje na bolje planiranje, organizaciju, upravljanje i sprovođenje infrastrukturnih projekata - ocijenio je Suljević.
On je naveo da je zadovoljan planiranim infrastrukturnim projektima na nivou države, a pogotovo kada je u pitanju sjeverni region, imajući u vidu da je na listi kapitalnih projekata planiran 41 novi, a od toga su 24 projekta u vezi sa opštinama na sjeveru, koji je ujedno i najmanje razvijen region.
- Najveći broj projekata odnosi se na putnu infrastrukturu, pri čemu bih naročito izdvojio nastavak auto-puta od Mateševa prema Andrijevici, za šta je opredijeljeno stotinu miliona eura. Takođe, što se tiče putne infrastrukture, kao jedan od najznačajnijih projekta, u planu je rekonstrukcija magistralnog puta Berane-Rožaje - precizirao je Suljević.
Osim putne infrastrukture, u planu ove Vlade su takođe i projekti iz oblasti jačanja zdravstvene i obrazovne infrastrukture u Crnoj Gori, a kada je u pitanju sjeverni region, Suljević je istakao planiranu izgradnju Opšte bolnice u Pljevljima, zatim adaptaciju i opremanje Opšte bolnice u Bijelom Polju i rekonstrukciju i adaptaciju Doma zdravlja u Rožajama.
- Planirani projekti bi trebalo da doprinesu poboljšanju kvaliteta obrazovanja i zdravstvene zaštite, zatim otvaranju novih radnih mjesta, povećanju broja poljoprivrednika, povećanju konkurentnosti regiona i diverzifikaciji turističkog proizvoda - dodao je Suljević.
Takođe, kada su u pitanju investicije u sjevernom regionu, Suljević je pomenuo razvojne projekte u oblasti turizma koji se realizuju kroz Posebni program ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore (ekonomsko državljanstvo).
- Ovaj projekat je od samog početka izazvao veliku pažnju javnosti, i Crnu Goru je predstavio kao zemlju koja je atraktivna za investiranje, a to dokazuje i broj podnijetih aplikacija za vrijeme trajanja Programa od 1,11 hiljada aplikacija, kao i prihod koji je država ostvarila kroz ovaj Program, oko 80 miliona eura - naveo je Suljević.
Na pitanje da li rade na promociji potencijala za domaće i strane investitore i na stvaranju povoljnijeg biznis ambijenta, Suljević je odgovorio da je opšte poznata činjenica da je Crna Gora atraktivna investiciona destinacija, sa transparentnim i konkurentnim poreskim sistemom, jednakim tretmanom domaćih i stranih investitora, eurom kao zvaničnom valutom i liberalizovanim spoljno-trgovinski sistemom.
- Vlada nastoji da kroz brojna zakonska rješenja, inicijative i programe utiče na poboljšanje poslovnog ambijenta i jačanje konkurentnosti privrede, kako domaćih, tako i stranih investitora. Tu su prije svega olakšice koje se mogu ostvariti programima Evropa sad 1 i 2, podsticaji za ulaganja u visoko kvalitetni turizam, kao i direktna, bespovratna podrška koja se svake godine nudi kroz programe podrške privredi, koji će i ovo Ministarstvo ponuditi u ovoj godini - kazao je Suljević.
U dijelu unapređenja investicionog ambijenta prepoznati su izazovi i barijere koji se odnose na administrativne i regulatorne prepreke, smanjenje sive ekonomije, uspostavljanje digitalnih procesa, kao i smanjenje parafisklanih nameta na nacionalnom i lokalnom nivou.
- Kao ministar u Vladi mogu sa sigurnošću reći da se svi resori u Vladi, u domenima svoje nadležnosti, trude da rade na smanjivanju barijera ili na njihovom eliminisanju - ocijenio je Suljević.
On je naglasio važnost postojanja Registra nameta, koji sadrži popis nameta na državnom i lokalnom nivou koje su u obavezi da plaćaju građani i preduzeća.
- Cilj ovog Registra jeste transparentnost i unapređenje poslovnog i investicionog ambijenta, da svi nameti budu na jednom mjestu, i da se olakšaju analize koje će ubrzati donošenje odluka koje se odnose na uvođenje, smanjenje ili ukidanje nameta - rekao je Suljević.
Takođe, za privredne subjekte je ovaj Registar značajan jer omogućava da na transparentan način imaju uvid u listu nameta i iznose istih za oblasti koje se odnose na njihovo poslovanje. Registar trenutno sadrži preko 1,7 hiljada grupisanih, i preko 25 hiljada razvrstanih nameta, koji su preuzeti iz preko 780 zakonska i podzakonska akta.
Na pitanje da prokomentariše kritike koje su se čule u javnosti da nijedna nova investicija nije pokrenuta od promjene vlasti, 2020. godine, Suljević je odgovorio da je Crna Gora atraktivna investiciona destinacija, sa najpovoljnijim poreskim sistemom u regionu, sa brojnim mogućnostima za ulaganja i nove investicije.
- Međutim, to nije dovoljno. Svaki investitor želi predvidiv poslovni ambijent, želi transparentnu poresku politiku, želi stabilizaciju političkih prilika, kvalifikovanu radnu snagu, bolju putnu infrastrukturu, bolju avio povezanost - naveo je Suljević.
On je rekao da moramo biti svjesni da ni Crna Gora nije ostala imuna na globalna dešavanja, što je uz političku nestabilnost koja je obilježila prethodne godine i sve ostale barijere, uticalo da dođe do pada stranih direktnih investicija (SDI) i uopšte pada investicionih aktivnosti.
- Uzimajući sve ovo, jasno je da je za kreiranje povoljne investicione klime potrebno da svi akteri iz različitih sektora u državi rade u cilju unapređenja kako poslovnog, tako i investicionog ambijenta. Tu se prije svega misli na resor zadužen za poreski sistem i poresku politiku, resor finansija kao kreator Zakona o strateškim inveticijama, resor ekonomije, energetike i turizma, ali i mnogi drugi koji direktnim ili indirektnim politikama i djelovanjem utiču na sveukupni ambijent - precizirao je Suljević.
On je, govoreći o resornom Ministarstvu, pomenuo koordiniranje Registrom podsticajnih mjera za investicije sa sveobuhvatnim pregledom dostupnih finansijskih i nefinansijskih programa podrške od Vlade namijenjenih privatnom sektoru.
- Dakle, radi se o javno dostupnoj bazi podataka o investicionim podsticajima koje državni organi pružaju domaćim i stranim investitorima u različitim sektorima. Registar za prošlu godinu sadrži podatke o 65 podsticajnih mjera - rekao je Suljević.
Zbog svega toga, zajednički zadatak je da, kako je zaključio, u narednom periodu dodatno rade na kreiranju još boljeg poslovnog i investicionog ambijenta koji će stvoriti sigurnost budućem investitoru da ulaže svoj kapital u Crnu Goru.

Suljević: Predložićemo konkretne mjere za podršku investicijama, opredijeljeno 1,2 miliona eura

Crna Gora i Turska mogu i dalje jačati saradnju u cilju otvaranja novih prilika za razvoj - poručio je ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević.
On je to rekao na panelu “Stabilni odnosi i nove prilike: ekonomija, diplomatija i obrazovanje između Republike Turske i Crne Gore”.
U uvodnom dijelu penela govorio je i ambasador Turske Bariş Kalkavan, dok su panelisti na događaju bili Naim Gjokaj, državni sekretar u Ministarstvu javne uprave, Sajma Ademović, profesorka na UDG- u, Selda Jahjagić, predsjednica MASAT- a, Cuneyt Tabak iz TurkCham Montenegra i Cemal Aslan iz KTID.
- Današnja diskusija, posvećena je stabilnosti i razvoju odnosa između naše dvije zemlje,i od izuzetnog je značaja, jer su Turska i Crna Gora povezane dugogodišnjim prijateljstvom, uzajamnim poštovanjem i zajedničkom vizijom. Ovi odnosi počivaju na čvrstim temeljima, izgrađenim kroz decenije saradnje u oblasti ekonomije, kulture, obrazovanja i diplomatije - kazao je Suljević.
Ekonomska i trgovinska saradnja između Crne Gore i Turske bilježe, rekao je on, značajan rast - dok je, kako je naglasio, broj turskih investitora i kompanija prisutnih u Crnoj Gori je u stalnom porastu.
Suljević je uvjeren da takvo djelovanje donosi nove prilike za otvaranje radnih mesta, razvoj infrastrukture i podizanje standarda.
Osvrnuo se i na bilateralne ekonomske odnose koji, kako je rekao, doprinose rastu i stabilnosti, a samim tim i obogaćuju iskustva i znanja koja nesebično djele ove dvije zemlje.
- Jednako važna je i saradnja u obrazovanju, gde naši mladi, kroz programe razmjene i školovanje u Turskoj, donose kući znanje, veštine i inspiraciju, gradeći mostove razumjevanja između naših kultura i naših naroda. MASAT Montenegro je primer posvećenosti u povezivanju mladih profesionalaca i pružanju podrške onima koji žele da doprinesu našim društvima - istakao je Suljević.
Osvrnuo se i na prioritete funkcionisanja svih zemalja, gdje su, kako je naveo, stabilnost i inovacije jedne od ključnih vrijednosti. Uvjeren je, dodaje, da Crna Gora i Turska mogu i dalje jačati međusobnu saradnju u cilju otvaranja novih prilika za razvoj.
- Naša vizija uključuje ne samo održavanje postojećih odnosa, već i njihovo proširenje u oblastima novih tehnologija, održive ekonomije i investicija, nauke i kulture - kazao je Suljević.
Kalkavan je naglasio da su odnosi između Turske i Crne Gore na zavidno visokom nivou i da je osnov dobrih odnosa i jako dobra saradnja između dvije zemlje u domenu kulture i obrazovanja.
Dobrim odnosima umnogome su, ocijenio je on, doprinijeli i studenti koji su diplomirali u Turskoj, i koji su, kako je rekao, pravi most saradnje između dvije države.
Ambasador je istakao da je važno formiranje TurkCham- a i vrlo bliska saradnja sa MASAT-om.

Suljević: Crna Gora i Turska mogu da jačaju saradnju zarad novih prilika za razvoj

Asistenciju policije u Botunu, 30. decembra, tražio je načelnik Službe komunalne policije Radenko Radenović, kadar Demokratske narodne partije (DNP), navodi se u dokumentu koji je medijima dostavila Uprava policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1152px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fibb.co%2F1JbVVrrQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je na lokalnim izborima u Podgorici, održanim u septembru 2024. godine, bio na odborničkoj listi koalicije “Za budućnost Podgorice – za grad svih nas”.<a href="https://ibb.co/1JbVVrrQ">
</a>
Podsjećamo, Uprava policije saopštila je danas su policijski službenici 30. decembra 2025. godine u Zeti i Botunu postupali isključivo u skladu sa zakonom, pružajući asistenciju Komunalnoj policiji Glavnog grada.

UP: Asistenciju policije u Botunu zatražio načelnik Službe komunalne policije, kadar DNP-a

Košarkaši Budućnosti Voli nastavili su sa pobjedama u AdmiralBet ABA ligi. Crnogorski prvak rutinski i ubjedjivo je savladao Zadar u gostima – u dvorani “Krešimir Ćosić” meč 14. runde završio se 87:66.
Ekipa Andreja Žakelja vezala je šestu pobjedu u regionalnom takmičenju i sada je na skoru 10-2.
Presudio je sjajan početak gostiju. Nakon dva minuta igre poveli su 13:0. Zadar se serijom 9:0 brzo vratio u utakmicu. To je bilo kratkog daha, Budućnost Voli je nastavila sa dobrom igrom, pa je sredinom druge dionice bilo 36:21.
Zadar je prijetio, prilazio na sedam, osam poena minusa, ali dalje od toga nije mogao.
Aksej Butej je predvodio "plave" sa 18 poena. Jogi Ferel je dodao 16, a Nikola Tanasković 12. U domaćem timu, najefikasniji je bio Lovro Mazalin.
Budućnost u narednom kolu, 17. januara, gostuje Cedevita Olimpiji, dok će već za tri dana dočekati Litkabelis u Eurokupu.

Budućnost slavila u Zadru

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o prodaji narkotika koja se više ne odvija samo na ulicama nego i putem QR-kodova i anonimnih sajtova. Pitamo kako zakon prepoznaje i tretira ovu digitalno-uličnu prodaju i na koji način se pravni sistem bori sa tom pojavom?&nbsp;
 
Otvaramo i pitanje povjerenja u informacije na društvenim mrežama koje se šire brže nego ikad - kako prepoznati tačnu vijest?&nbsp;
 
Biće riječi i o tome koliko je Crna Gora napredovala u tehnološkom smislu, ali i sa kojim se izazovima suočava na tom putu.
 
Vraćamo se i vrijednostima koje traju – kroz „Školu zlatnih vrijednosti“, gdje se uče vez i šivenje, pa pitamo koliko tradicija pronalazi svoje mjesto u savremenom društvu?&nbsp;

Budilnik na TV E: O uličnoj prodaji narkotika, tehnološkom napretku i tradiciji

Napajanje strujom u podgoričkom naselju Zagorič normalizovano je, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
No, zbog novog ispada, bez struje su ostali još neki djelovi Podgorice.
- Zbog ispada KB 10 kV “Malo Brdo” iz TS 35/10 kV “Gorica A”, trenutno su bez napajanja električnom energijom zgrade kod Ruskog konzulata, bivše Pazarište, Siti Kej i dio iza njega, dio između Morače i puta za Spuž, naselje oko Ars Medike, dio Momišića kod ambasade Ukrajine i Malo brdo- naveli su iz CEDIS-a.

Tag: ministarstvo-regionalno-investicionog-razvoja