Nivo Skadarskog jezera je normalan i može bez problema prihvatiti vodu koja se ispušta danas iz Albanije - saopšteno je iz Ministarstva unutaršnjih poslova (MUP).
Danas je, kažu oni, ispuštanje znatno manje - oko 500 kubika u sekundi.&nbsp;
- U Dunavskom slivu su vodostaji u padu - naveli su u MUP-u.
Saopštili su da se u mjestu Orja Luka, na magistralnom putu Danilovgrad - Nikšić, stabilizovalo stanje i da je prohodno za sve kategorije vozila.
- Putni pravci u opštini Danilovgrad koji su i dalje zavoreni za saobraćaj su prema Glavi Zete i alternativni putevi prema Plani - naveli su oni.
U mjestu Drenošnica na magistralnom putu, došlo je do odrona pa policija naizmjenično propušta vozila.
- U mjestu Sekulići su neke kuće poplavljene. Evakuisano je nekoliko kuća u Pažićima, a voda se u tom mjestu kao i u mjestu Klikovača postepeno povlači - kazali su u MUP-u.
U Podgorici je, ističu, bilo je nekoliko intervencija u Berima, Komanima i Lužnici gdje je bila evakuacija nekoliko osoba.
- Juče je izvršena evakuacija petočlane porodice u Tološima. Stanje se može okarakterisati kao stabilno pod kontrolom - kazali su u MUP-u.
Inženjerska jedinica Vojske postavlja pontonski most u Donjoj Gorici i za danas je planiran nastavak čišćenja Mareskog kanala oko jednog km kako bi se oslobodila voda iz Tološa.
U nikšićkim naseljima Grebica i Duklo ima, kažu, ugroženih kuća, a vodostaj stagnira.&nbsp;
U Mojkovcu u mjestu Prošćenje došlo je do izlivanja korita rijeke Tare pa je zatvoren saobraćaj.&nbsp;
- U mjestu Sokolovina, na putu Mojkovac – Đurđevića Tara je došlo do odrona usljed čega je zatvoren saobraćaj. U mjestu Slatina i Kaludra zatvoren je saobraćaj zbog izlivanja rijeke Tare - naveli su u MUP-u.&nbsp;
Sa druge strane, kažu da je u Šavniku put uspostavljen prema Komarnici.
- Zbog urušavanja puta obustavljen je saobraćaj na putu Kolašin-Berane preko tunela Klisura, u toku je sanacija te dionice - naveli su u MUP-u.
Na primorju, naglašavaju, nije bilo intervencija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Nivo Skadarskog jezera normalan, u nikšićkim naseljima Grebica i Duklo ima ugroženih kuća - a vodostaj stagnira...

Na osnovu informacija Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS), u narednom periodu očekuju se obilne padavine. Kako su naglasili u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), svakodnevno će u svim predjelima biti obilne kiše, praćene jakim vjetrom, pa su ponegdje moguće i kratkotrajne vremenske nepogode.
- Najviše padavina je predviđeno za danas. Akumulativno u većini mjesta će pasti najmanje 100-150, a u pojedinim i preko 250l/m2 . U srijedu krajem dana je predviđeno jače zahlađenje - naveli su u MUP-u.
Oni su poručili da se građanima i ustanovama preporučuje da prilagode &nbsp;aktivnosti trenutnim vremenskim uslovima i izbjegavaju boravak na otvorenom tokom najintenzivnijih padavina i udara vjetra, da prate zvanična saopštenja i preporuke nadležnih službi putem medija i zvaničnih kanala komunikacije, da obrate posebnu pažnju na stanje vodotokova, atmosfersku odvodnju i stabilnost objekata, naročito na područjima sklonim poplavama i klizištima, kao i jakim talasima, te da osiguraju slobodan pristup vatrogasnim i spasilačkim službama u slučaju intervencije.
U pripravnosti su, kažu oni, opštinski operativni timovi.
- Trenutno nema ispuštanja vode sa vještačkih jezera na teritoriji opštine Nikšić, te porast nivoa vodostaja rijeke Zete nije u korelaciji sa radom hidroelektrane - istakli su u MUP-u.
OKC 112 je, dodaju oni, u komunikaciji sa nadležnim organima u Albaniji vezano za informisanje o nivou ispusta vode sa brana na rijeci Drim, radi praćenja situacije sa vodostajima na Bojani i Skadarskom jezeru.
- Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova obavještava javnost da ovakva situacija može značajno otežati obavljanje svakodnevnih aktivnosti i izazvati određene posljedice na terenu - naveli su MUP-u.
- Direktorat je proslijedio navedeno upozorenje svim subjektima u sistemu zaštite i spašavanja, uz preporuku za podizanje operativne spremnosti i pojačan monitoring situacije na terenu - naveli su u MUP-u.

1250x600

MUP: Građnima se preporučuje da izbjegavaju boravak na otvorenom tokom najintenzivnijih padavina i udara vjetra

Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je novi javni poziv za zapošljavanje 514 novih policijskih službenika, koji će trajati 20 dana, odnosno do 20. januara.
- Prethodni javni poziv za zapošljavanje policijskih službenika uspješno je okončan i oko 360 kandidata zasnovaće radni odnos u Upravi policije, čime je napravljen važan iskorak u jačanju kadrovskih kapaciteta i obnovi povjerenja u bezbjednosni sektor - saopšteno je iz MUP-a.
Novi javni poziv je, kažu u MUP-u, za sve koji žele da budu dio suštinskih promjena, koji su spremni da preuzmu odgovornost i da profesionalno i časno služe građanima i državi.&nbsp;
- Ministarstvo unutrašnjih poslova nastavlja da rješava ne samo pitanje kadrovskog deficita, već i pitanje kvaliteta i integriteta policijskog sastava. Kroz potpuno transparentan, zakonit i rigorozan postupak selekcije, u policijsku službu mogu ući isključivo kandidati sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, spremni da bez kompromisa štite ustavni poredak, zakon i bezbjednost svih građana Crne Gore - navedeno je u saopštenju MUP-a.
Na javni poziv mogu se prijaviti kandidati do 30 godina starosti, kao i kandidati do 40 godina starosti koji su ranije radili u policiji, završili pripravnički staž, Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u Upravi policije.
Kada je riječ o nivou obrazovanja, na javni poziv mogu se prijaviti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacije obrazovanja, bez obzira na oblast ili fakultet koji su završili.
Proces selekcije biće sveobuhvatan i strogo kontrolisan, a obuhvata: provjeru psihofizičkih sposobnosti, detaljne bezbjednosne provjere, procjenu integriteta kroz pisana testiranja i intervjue i provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja prilagođena policijskim poslovima.
Sve detaljne informacije o uslovima i načinu prijave dostupne su na internet stranici <a href="http://www.gov.me/mup">www.gov.me/mup</a>, putem e-mail adrese javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona 067/284-471, svakog radnog dana u periodu od sedam do 15 sati.

MUP zapošljava 514 novih policajaca

Predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, i pored najava o profesionalizaciji policije, ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, a upućene su po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i mišljenja Evropske komisije. Poslanici u raspravi moraju otvoriti pitanja usklađenosti sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i tražiti obimne amandmanske intervencije, saopšteno je iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Institut alternativa podržava na Ustavu i zakonu zasnovane mjere i postupke kojima se iz policijske službe namjeravaju udaljiti službenici koji su se ogriješili o zakon, koji sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama ili službama drugih država. Međutim, odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera, eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika, moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu – uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu, a što predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima ne garantuju.&nbsp;
Iz Insituta podsjećaju da je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović 5. novembra ove godine kazao da je “profesionalizacija policije potvrđena kroz proces koji uključuje veting, provjerljive kriterijume integriteta i jasnu liniju odgovornosti”, i dodao da je “to prepoznato u izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, za koji uskoro očekuju odobrenje EK, kako bi bio upućen Skupštini na izglasavanje, što je preduslov za ostvarenje zadataka koje je neophodno ispuniti do kraja pregovaračkog procesa.”&nbsp;
Međutim, dodaju, u obrazloženju Predloga zakona i materijalima koji su objavljeni na sajtu Skupštine nema ni riječi o mišljenju Evropske komisije na predložene izmjene i dopune.
- Podsjećamo da je raniji Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima (u daljem tekstu: Zakon) podnijet u julu ove godine od strane poslanika Duška Stjepovića, čime se nastojala izbjeći javna rasprava. Sada se podnošenjem novog Predloga zakona od strane Vlade po hitnoj proceduri, takođe nastoji isključiti da zainteresovana javnost utiče na predložene odredbe koje suštinski mijenjaju način na koji se uređuju određena pitanja. &nbsp;Neprihvatljivo je obrazloženje Vlade da javna rasprava nije sprovedena iz razloga postojanja vanrednih, hitnih odnosno nepredvidljivih okolnosti. Prošlo je skoro pet mjeseci od kada je prethodni zakon povučen sa dnevnog reda Skupštine. Tada je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao da je vladajuća većina, iako podržava izmjene, povukla predloge cijeneći “da nije dobro iskomunicirana javnost”, dodajući, “Potrudićemo se da do novog stavljanja u proceduru (predloga) iskomuniciramo bolje javnost, da bolje iskomuniciramo naše međunarodne partnere”. Tokom navedenog perioda, od avgusta do decembra, bilo je dovoljno vremena da se organizuje javna rasprava u vezi sa predloženim rješenjima. &nbsp;Sva dodatna obrazloženja kojim se pokušao odbraniti izostanak javne rasprave, ukazuju upravo da se radi o sistemskim problemima, te da nisu u pitanju vanredne i nepredvidive okolnosti - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Prethodno predložene izmjene ovog Zakona od strane poslanika parlamentarne većine nikad nijesu formalno povučene iz skupštinske procedure, te se sada u skupštinskoj proceduri nalaze dva predloga zakona.
- Iako je Predlog Zakona podnijet od strane Vlade u određenim članovima uveo detaljnije izmjene u odnosu na raniji predlog poslanika, ovako predložene izmjene su i dalje sporne i ostavljaju brojna otvorena pitanja. &nbsp;Zbog toga, smatramo da poslanici tokom rasprave moraju da potraže odgovore od ministra, ali i da pozovu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i predstavnika Crne Gore u Evropskom sudu za ljudska prava i razmotre da li su predložena rješenja u skladu sa zahtjevima Evropskog suda za ljudska prava u pogledu kvaliteta zakona. Pred poslanicima je mogućnost da odustanu od usvajanja ovakvog Predloga zakona ili da izvrše obimne amandmanske intervencije kojima bi bila izvršena neophodna unapređenja - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kod utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, ističu iz Instituta Alternativa, Predlog zakona propisuje da Komisija za bezbjednosne smetnje ima pet članova, od kojih troje službenika Policije, jedan zaposleni u oganizacionoj cjelini za unutrašnju kontrolu i jedan iz druge organizacione cjeline. &nbsp;
Kako su naveli, smatraju da je neophodno propisati da se tri člana Komisije koji su službenici policije imenuju na predlog direktora Policije, kako bi se obezbijedilo da se većina članova imenuje na predlog direktora policije koji je profesionalac.
- Odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu – uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu. To naročito važi za odredbu koja propisuje da će se o postojanju bezbjednosne smetnje obavijestiti policijski službenik, “pri čemu ne postoji obaveza obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje“ ne predstavlja takvu garanciju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako se ističe, pitanje detaljnog preciznijeg uređenja postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji u cjelosti izostalo u Zakonu o unutrašnjim poslovima tako i Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak.&nbsp;
- Crna Gora, za razliku od npr. Republike Hrvatske nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera, kao što je njihov poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama.Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili bez njih) sprovode određeni postupak i donose mišljenje o postojanju (ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem (razlozima) se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi odnosno provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. &nbsp;Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije - pojasnili su iz Instituta.&nbsp;
Zabrinuti su, ističu, da predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret, da povodom toga iznesu “odbranu” i da imaju priliku da u postupku zaštite svoja prava.&nbsp;
- Ovo naročito jer dosadašnja sudska praksa Upravnog i Vrhovnog suda, u odnosu na negativne bezbjednosne pocjene u slučajevima iz Zakona o državljanstvu, pokazuje da su se sudovi ograničavali na puko formalističko ispitivanje spornih odluka odnosno da “nisu iskoristili dostupne procesne mehanizme” kako bi građane “zaštitili od prozvoljnosti u odlučivanju”. O takvoj praksi svjedoče relevantna mišljenja Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Ustavnog suda. Pored toga, odredba kojom se produžava rok za zapošljavanje po posebnom postupku do 2027. godine, u direktnoj je suprotnosti sa Operativnim zaključcima Posebne radne grupe za reformu javne uprave između Crne Gore i Evropske unije, koji su usvojeni u novembru ove godine. &nbsp;U zajedničkom dokumentu su operativni zaključci koje treba da budu ispunjeni do kraja III kvartala 2026. godine, kao dio kriterijuma za zatvaranje Poglavlja 23 u oblasti reforme javne uprave. Jedan od zaključaka je da će Crna Gora obezbijediti zapošljavanje i izbor kandidata u državnoj upravi zasnovano na zaslugama, između ostalog kroz „obezbjeđivanje transparentnosti i dostupnosti podataka o broju decentralizovanih zapošljavanja, posebno u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, i ponovno uspostavljanje centralizovanog zapošljavanja u ovoj oblasti.“ Iz navedenog jasno proizlazi da produženje trajanja posebnog postupka zapošljavanja direktno utiče na ispunjavanje kriterijuma u okviru poglavlja 23 - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Predlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima zadržava sporna rješenja - uprkos obećanjima izostala javna rasprava i mišljenje Evropske komisije

Nezavisni sindikat policije Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da iz skupštinske procedure povuče Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima jer cijene da je izrazito rigidan, te da se njime krše ljudska prava, ali i da nije usklađen sa međunarodnim konvencijama.
- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji, prema predlogu koji dostavlja Vlada, može da ih zadesi svakog dana - naglasili su u Nezavisnom sindikatu policije.
Na ovaj način se, cijene oni, vraćamo 20-30 godina unazad.
- Kada su policijski službenici radili na osnovu ugovora koji su im produžavani na mjesec, dva ili tri. Potpuno je jasno da su u situaciji stalnog straha za posao službenici vrlo zavisni od tuđe dobre volje, podložni manipulaciji svake vrste ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što značajno utiče na kvalitet njihovog rada - istakli su u Nezavisnom sindikatu.
Bezbjednosne smetnje za rad u policiji svakako, dodaju oni, bi trebalo da budu jedan od kriterijuma za čišćenje policijske organizacije, ali smatraju da način na koji Vlada predlaže njihovo utvrđivanje sigurno nije dobar.&nbsp;
- Naprotiv. Predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava. Pet izabranih ljudi i onaj koji ih je izabrao u svojim rukama imali bi moć da odlučuju o sudbinama policajaca u svakom trenutku. Svaki pokušaj čak i drugačijeg mišljenja mogao bi dovesti do gubitka posla. Gdje su tu demokratija, sloboda, ljudska prava? - pitaju u Nezavisnom sindikatu.
Poštovanje prezumpcije nevinosti, pravo na odbranu, pravo na pravično suđenje i konačno pravo na pravni lijek su, podvlače oni, elementi svakog postupka kojim se utvrđuje neka odgovornost.
- Ali su svi oni poništeni ovim predlogom Vlade. Ako policijski službenik nema pravo da zna razloge zbog kojih gubi posao njemu se uskraćuje pravo na odbranu. Donošenjem odluke pod velom tajne potpuno se ukida pravo na pravično suđenje i pravo na pravni lijek - ukazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dodaju i da zabrinjava isključivanje iz čitavog postupka Agencije za nacionalnu bezbjednost čije mišljenje je sada važećim zakonom obavezno.
- A predloženim izmjenama to neće biti - već komisija za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sama može donijeti odluku. Na ovaj način se ukida mogućnost dodatnih provjera informacija koje posjeduje i na osnovu kojih odlučuje komisija - naveli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Ustav i zakoni naše države zabranjuju, decidni su oni, retroaktivnost propisa.
- Zakonik o krivičnom postupku određuje da će se na učinioca primijeniti onaj zakon koji je važio u trenutku izvršenja djela ili ona koji je povoljniji po njega. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima koje predlaže Vlada i ova pravila se ruše već se i na disciplinske postupke koji su započeti po starom zakonu primjenjuje novi i ako je on značajno nepovoljniji po polocijske službenike protiv kojih se ti postupci vode - kazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dovoljno je, kažu, poznavati našu istoriju samo u zadnjih 100 godina, mentalitet i način razmišljanja našeg naroda, tačnije ljudi koji se nađu na nekoj poziciji odlučivanja, da bi se sasvim sigurno zaključilo da predložene izmjene vode ka potencijalno vrlo teškim zloupotrebama.
- Ukoliko Vlada istraje na svom predlogu pozivamo poslanike u Skupštini Crne Gore da se odupru pokušaju uvođenja jedne potencijalno jako opasne prakse u vrlo značajan sektor bezbjednosti. Jedino na taj način pokazaćemo da smo zemlja koja poštuje ljudska prava i svima pruža iste mogućnosti da u precizno definisanim postupcima imaju mogućnost na pravnu zaštitu - zaključili su u Nezavisnom sindikatu policije.

Nezavisni sindikat policije: Vlada da povuče predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, donose stalni strah od gubitka posla

Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova je u periodu od 8. do 19. decembra sproveo prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica. Teorijski dio osposobljavanja realizovan je u Trening Centru za zaštitu i spašavanje u Podgorici, dok je praktični dio sproveden na poligonima Trening Centra u Rogamima kao i na rijekama Zeti i Morači.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219141212_748ea72268781ab500a1cdd3ad13d0757dbc63ff1d20e14dff7d498453e9c99e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251219141212_748ea72268781ab500a1cdd3ad13d0757dbc63ff1d20e14dff7d498453e9c99e" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="obuka"> </figure>  Učesnici obuke bili su pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava Bijela, Tivat i Crna Gora iz Podgorice kao i pripadnici Crvenog krsta iz Kolašina i Danilovgrada. - Ova važna edukacija pripadnika specijalističkih i dobrovoljnih jedinica sprovodi se po prvi put u Crnoj Gori, a kandidati su imali priliku da steknu teorijska i praktična znanja iz oblasti sistema zaštite i spašavanja, pružanja prve pomoći, zaštite i spašavanje od požara kao i spašavanje od vode i na vodi - saopšteno je iz MUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219141212_ce902ee6e5080ec6a0151e8ca35d178e266bc8b1b96a0c1e8f8a25a19b2d64f7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251219141212_ce902ee6e5080ec6a0151e8ca35d178e266bc8b1b96a0c1e8f8a25a19b2d64f7" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="obuka"> </figure>  Obuku su sprovodili licencirani predavači i instruktori iz Direktorata za zaštitu i spašavanje, Crvenog krsta Crne Gore kao i Službi zaštite i spašavanja Podgorice, Cetinja, Tivta i Plužina. - Nakon obuke spašavanje od rušenja i ruševina koja je planirana za februar 2026. godine, polaznici će dobiti certifikat da su obučeni za poslove zaštite i spašavanja - navedeno je u saopštenju MUP-a.

Završen prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović poručio je na drugoj Međunarodnoj konferenciji za sprečavanje krijumčarenja migranata, koja se održava u Briselu, da u budućnosti ne smijemo da dozvolimo da organizovane kriminalne grupe budu moćnije od institucija sistema.
Govoreći na panelu „Fokus na suzbijanje krijumčarenja migranata u digitalnoj oblasti“, kojim su predsjedavali izvršna direktorica EUROPOL-a, Ketrin de Bol i ministar unutrašnjih poslova Pakistana Saida Nakvija, Šaranović je istakao da digitalizacija, iako korisna, istovremeno postaje najveći prostor za djelovanje krijumčarskih mreža, koje koriste kriptovalute, društvene mreže i zatvorene komunikacione kanale za organizovanje ilegalnih ruta.
- Vrijeme reakcije je postalo ključni faktor bezbjednosti. Krijumčari evoluiraju svakog dana - i zato države moraju evoluirati brže. Crna Gora je zemlja koja više nije slaba karika na krijumčarskim rutama, već zemlja koju krijumčari migranata zaobilaze, poručio je Šaranović i dodao: „Crna Gora je mala zemlja, ali snažan i odgovoran saveznik. Zajedno sa evropskim partnerima, među državama koje postavljaju standarde, a ne onima koje ih samo slijede - naveo je on.
Šaranović je naglasio da Crna Gora već sprovodi intenzivnu modernizaciju policije, te da su pokrenute intenzivne aktivnosti na digitalinoj transformaciji sistema bezbjednosti sa ciljem da se kroz digitalizaciju procesa rada stvore uslove za dobijanje pravovremenih informacija koje će omogućiti snažan odgovor na sve oblike kriminala. 
Dodao je da crnogorska policija u onlajn prostoru već sprovodi aktivnosti koje uključuju online patroliranje, analizu digitalnih tragova, pristup elektronskim dokazima.
Kao jedan važan korak ka bržoj i efikasnijoj razmijeni operativnih podataka sa međunarodnim partnerima ministar je govorio o formiranju Međunarodnog operativnog 24/7 centra po EU standardima, a koji je prvi takav na Zapadnom Balkanu.
Sagovornici na panelu uputili su zajedničku poruku da je borba protiv digitalnog krijumčarenja migranata izazov koji nijedna država ne može voditi sama, te da je neophodno jačati partnerstva, razmjenu podataka i sinhronizovane operacije.

Šaranović: Crna Gora među državama koje postavljaju standarde, a ne onima koje ih samo slijede

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) raspisalo je tender za radove na prilagođavanju standardima prostorija za zadržavanje u stanicama policije na Cetinju i u Baru, vrijedan više od 73.000 eura bez PDV-a.
Rekonstrukcija pritvorskih prostorija u odjeljenjima bezbjednosti Cetinje i Bar podrazumijeva građevinske, električne, bezbjednosne i instalaterske radove, sa ciljem unapređivanja bezbjednosti, uslova boravka i nadzora pritvorenih osoba, kao i boljih radnih uslova za službenike.
Radovi, prema tenderskoj dokumentaciji, obuhvataju sanaciju postojećih prostorija, izgradnju novih pregradnih zidova, ugradnju industrijskih podnih obloga, sanaciju zidnih i fasadnih površina, te postavljanje specijalnih antivandal elemenata — od prozora do sanitarne opreme.
Poseban dio projekta čini modernizacija bezbjednosnih sistema. Planirana je ugradnja savremenog video-nadzora sa kamerama visoke rezolucije, digitalnim snimačima, UPS napajanjem, kao i kompletnim sistemom kontrole pristupa, interfonije i IP telefonije namijenjene za bezbjednu komunikaciju. Sistem će omogućiti pouzdan i kontinuiran nadzor nad svim pritvorskim prostorijama.
U segmentu elektroinstalacija predviđena je ugradnja nove razvodne table, LED antivandal rasvjeta, kao i sigurnosna i anti-panic rasvjeta u skladu sa standardima. Biće izvršena i detaljna ispitivanja instalacija, uz izradu projekta izvedenog stanja.
Rekonstrukcija uključuje i poboljšanje klimatskih uslova u pritvorskim prostorijama kroz ugradnju kanalskog sistema za grijanje, hlađenje i ventilaciju.
Poseban dio zahvata odnosi se na ugradnju novih bravarskih elemenata – metalnih vrata sa sigurnosnim šalterom, fiksnih sigurnosnih prozora sa „pancir” staklom i vanjskih zaštitnih rešetki od punog željeza.&nbsp;
Izvodiće se i radovi na vodovodnim i kanalizacionim instalacijama, uključujući ugradnju senzorskih česmi i novih umivaonika, uz sprovedena testiranja i ateste.
Završnom fazom obuhvaćena su testiranja i puštanje kompletnog sistema u rad, kao i obuka nadležnog osoblja za upravljanje novom opremom.
T.K.

MUP modernizuje pritvorske prostorije u Baru i Cetinju: Novi video-nadzor i sigurnosne barijere

Nasilje nad ženama predstavlja nedopustivo kršenje ljudskih prava i jedan od najozbiljnijih društvenih izazova sa kojima se suočavamo, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, iz MUP-a poručuju da nasilje nad ženama ne može i ne smije biti tolerisano. Svaki čin nasilja, poručuju, biće adekvatno, dosljedno i pravovremeno sankcionisan.
- Iako je porodično nasilje i dalje najrasprostranjeniji oblik nasilja nad ženama u Crnoj Gori, važno je naglasiti da ono ne poznaje prostor i vrijeme. Nasilje se dešava i u javnom prostoru, na radnim mjestima, u političkoj i društvenoj sferi, u medijima i digitalnom okruženju. Njime su pogođene aktivistkinje, političarke, novinarke, zaposlene žene — sve one koje se suočavaju sa neravnopravnošću, prijetnjama, pritiscima ili zloupotrebom moći - navedeno je u saopštenju MUP-a.
Nasilje, kako kažu u tom resoru, nije samo fizički napad, kako ga često percipiramo, već obuhvata psihičko i emocionalno zlostavljanje, prijetnje i ucjene, ekonomsko uskraćivanje, seksualno uznemiravanje, digitalno nasilje i svaki oblik ponašanja kojim se žena dovodi u stanje straha, podređenosti ili kontrole.
- Svi ovi oblici nasilja su zakonom zabranjeni i ostavljaju duboke posljedice — ne samo na žrtve, već i na društvo u cjelini - podsjećaju u MUP-u.
Poručuju da žene u Crnoj Gori moraju uživati puna, Ustavom garantovana ljudska prava, zaštićena i međunarodnim dokumentima koje je država ratifikovala. Uloga institucija je, podsjećaju, da obezbijede sigurnost, dostojanstvo i život bez straha za svakog građanina i građanku.
Prepoznajući složenost ovog problema, kao i ranije uočene nedostatke u institucionalnom odgovoru, Ministarstvo unutrašnjih poslova iniciralo je formiranje Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. 
- Ovo međuresorno tijelo aktivno djeluje, bilježi konkretne rezultate i predstavlja važan korektivni mehanizam u radu nadležnih službi. Operativni tim kontinuirano prati pojedinačne slučajeve nasilja kako bi se obezbijedilo brzo, usklađeno i odgovorno postupanje svih institucija - navedeno je u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova se i ove godine priključuje globalnoj kampanji ”16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”. U okviru kampanje biće emitovana tri videa, koji prikazuju različite oblike nasilja nad ženama. 
Iako su priče različite, poruka je, kažu, ista: Prijavite nasilje.
- Ohrabrujemo sve žene koje trpe bilo koji vid nasilja da ga prijave pozivom na broj 122 ili putem mobilne aplikacije Policija CG. Samo prijavljivanje omogućava institucionalnu reakciju i obezbjeđuje da svaki nasilnik bude priveden pravdi. Država stoji uz svaku ženu koja odluči da prekine ćutanje. Ministarstvo unutrašnjih poslova nastavlja da gradi sistem koji prepoznaje, razumije i efikasno reaguje na nasilje nad ženama, sistem koji štiti svaku ženu, bez izuzetka - poručeno je iz MUP-a.

MUP: Svako nasilje nad ženama biće adekvatno, dosljedno i pravovremeno sankcionisano

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Svetlana Đokić

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Na proslavi pravoslavnog Božića, koju je organizovao srpski prorežimski tabloid Informer, prisustvovao je veliki broj visokih zvaničnika vlasti u Srbiji, kao i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj.&nbsp;
Program obilježen četničkim pjesmama i huškačkom retorikom prenošen je uživo.
Među zvanicama su bile predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, ministar informisanja Boris Bratina, ministar za javna ulaganja Darko Glišić, kao i ministarka rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
Tokom večeri se, prema navodima medija, nakratko pojavio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Muzički dio programa činile su brojne četničke pjesme, među kojima i „Vrati se vojvodo na Dinare ponovo“, koja je, kako je istaknuto tokom prenosa, bila posvećena upravo Vojislavu Šešelju.
Šešelj, koji je čest gost Informer televizije, tokom večeri je javno kritikovao Sjedinjene Američke Države, uz istovremeno veličanje Rusije. U jednoj od rasprava uživo izjavio je: „Otjerasmo ovo đubre“, na šta mu je ministar Ivica Dačić odgovorio: „Što si se toliko sad ti uznemirio… Pa, ćuti, bre, ti si ovdje gost, čovječe.“
Informer je objavio i snimak na kojem Dačić uzima mikrofon i pjeva pjesmu „Miljacka“, dok su se tokom večeri nizale i druge pjesme sa četničkom simbolikom, poput „Gdje si, đeda, sakrio kokardu“, „Nad Kraljevom živa vatra seva, da vidimo kog četnika nema“ i „Morem plovi jedna mala barka“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fradomir_martin%2Fstatus%2F2008998543680512126%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Posebnu pažnju izazvao je trenutak kada je Šešelj jednom od pjevača dao 100 eura, što je zabilježeno kamerama tokom prenosa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FJZ8f1icz%2FJZ8f1icz.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Božić po Informeru: Četničke pjesme, ratni zločinac i državni vrh u jednom kadru

Američki zvaničnici razgovarali su o mogućnosti isplate jednokratnih novčanih naknada stanovnicima Grenlanda kako bi ih podstakli da se odvoje od Danske i eventualno pridruže Sjedinjenim Američkim Državama, izjavila su danas (8. januara) za Rojters četiri izvora upoznata sa tim razgovorima.
Prema navodima dva izvora, razmatrani iznosi kretali su se od 10.000 do 100.000 dolara po osobi, iako tačan iznos i logistika eventualnih isplata još nisu definisani.
Izvori navode da su razgovori unutar administracije o načinima preuzimanja Grenlanda intenzivirani poslednjih dana, pri čemu se razmatraju i modeli posebnih sporazuma o slobodnom udruživanju, kakvi postoje između SAD i pojedinih pacifičkih država.
U tim slučajevima, SAD zemljama potpisnicama pruža mnoge osnovne usluge, kao što su dostava pošte i vojna zaštita, a zauzvrat, američka vojska slobodno djeluje u tim zemljama, dok je trgovina sa SAD uglavnom oslobođena carine.
Ideja o direktnom plaćanju stanovnika Grenlanda, autonomne teritorije Danske sa oko 57.000 stanovnika, predstavlja jedan od scenarija o tome kako bi SAD mogle da pokušaju da "kupe" ostrvo, uprkos jasnim stavovima vlasti u Kopenhagenu i Nuku da Grenland nije na prodaju.
Ovaj prijedlog dio je šireg spektra opcija o kojima se razgovara u Bijeloj kući u vezi sa preuzimanjem Grenlanda, uključujući i potencijalnu upotrebu američke vojske, navode izvori.
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen poručio je da je "dosta fantazija o aneksiji", nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp ponovo izjavio da je Vašingtonu potrebno to ostrvo.
Reakcije iz Kopenhagena i drugih evropskih prestonica bile su oštre, posebno imajući u vidu da su SAD i Danska saveznice u NATO-u.
U zajedničkom saopštenju Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španije, Velike Britanije i Danske navedeno je da samo Grenland i Danska mogu da odlučuju o svojim međusobnim odnosima, prenosi Tanjug.
Iako istraživanja pokazuju da većina stanovinka Grenlanda podržava nezavisnost, ekonomske posljedice razdvajanja od Danske i dalje izazivaju zabrinutost, dok ankete ukazuju i da većina stanovnika ne želi da Grenland postane dio Sjedinjenih Američkih Država.

Isplivao plan za otcjepljenje Grenlanda: SAD nudi novac, Evropa oštro reaguje

U emisiji Srećan dan – tema je kako vratiti vaspitanje u javni prostor i zašto su kultura ponašanja, poštovanje i odgovornost postali goruća tema savremenog društva?
O tome govori Milica Kojičić, osnivačica NVO Dama, uz konkretne primjere i prijedloge kako promjene mogu početi od svakog pojedinca.&nbsp;
Pogled unaprijed donosi astrologija - šta nas očekuje u 2026. godini, koje energije će dominirati i na šta bi trebalo obratiti pažnju u ličnim i kolektivnim planovima.
Muzički dio emisije obilježava nova etapa benda Simply the Band. Sa Mihom Radonjićem, osnivačem benda i Milicom Šćepanović pjevačicom, razgovaramo o novom zvuku, kreativnom pravcu i planovima koji slijede.
Gledajte Srećan dan na TV E.

Srećan dan na TV E: Kako vratiti vaspitanje u javni prostor

Dragoslav Šćekić, sad već bivši ministar za sport i mlade, potpisao je tokom 2024. i 2025. godine više ugovora o djelu sa nekim zaposlenim u medijskim kućama. &nbsp; Iako su ugovori o djelu sa ljudima iz crnogorske medijske zajednice sklopljeni - formalno u interesu propagiranja Ministarstva za sport i mlade - suštinski je tim ugovorima Šćekić gradio i vlastitu poziciju kod onih koji utiču na rad medija. &nbsp; POLITIČKA I LIČNA MOTIVACIJA Naročito je Šćekiću to bilo značajno nakon političkog razlaza sa Vladimirom Jokovićem, predsjednikom Socijalističke narodne partije i stvaranja novog političkog subjekta – Pokreta narodnog povjerenja. &nbsp; Televizija E raspolaže ugovorom koji su potpisali ministar Dragoslav Šćekić i predsjendik Savjeta Radio televizije Crne Gore Veselin Drljević. Shodno članovima ugovora o djelu, za svoje usluge je Drljević u 2024. godini dobio ukupni honorar od 2.340 eura. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010819018_3be35ec9699b879bb6bd96bd60178125b27b16cd07aecb9daf11f95121362776.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010819018_3be35ec9699b879bb6bd96bd60178125b27b16cd07aecb9daf11f95121362776" data-rendition-name="original" width="1080" height="765" loading="lazy" alt="DOKAZ: Potpisi Drljevića i Šćekića"> <figcaption>DOKAZ: Potpisi Drljevića i Šćekića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U potrazi za informacijom o broju ugovora o djelu koje je ministar Šćekić potpisao, Televizija E je još 23. decembra uputila pitanja Ministarstvu sporta i mladih. &nbsp; -Molimo Vas da za potrebe informativne emisije 24 sata odgovorite na sljedeća pitanja: 1. Koliko je konsultantskih ugovora i ugovora o djelu trenutno aktivno i na koji vremenski period? 3. Koliko novca se izdvaja iz Ministarstva? 4. Na koje se poslove odnose? 5. Da li su ugovori sa Veselinom Drljevićem... u periodu 01.10.2024. do 31. 12.2024. obnovljeni i da li se njime ,,kupovala” medijska naklonost – piše, između ostalog, u pitanjima &nbsp;Televizije E za Ministarstvo sporta i mladih. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010819018_45999bc8e03773557378fc6ddd2db150a85a699e7759f27f87e3a4fc0751eb83.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010819018_45999bc8e03773557378fc6ddd2db150a85a699e7759f27f87e3a4fc0751eb83" data-rendition-name="original" width="883" height="348" loading="lazy" alt="UZALUDNI UPITI: Pitanja Televiziji E upućena Ministarstvu sporta i mladih "> <figcaption>UZALUDNI UPITI: Pitanja Televiziji E upućena Ministarstvu sporta i mladih(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,ĆUTANJE ADMINISTRACIJE" Iako je proteklo 15 dana, nije bilo odgovora iz Ministarstva sporta i mladih. Nije poznato i da li je ugovor sa Drljevićem obnovljen i tokom 2025. godine. Na upit naše Televizije, Drljević je samo lakonski odgovorio: ,,Pitajte Ministarstvo!” &nbsp; Moguće da je premor uzrok Drljevićevog odbijanje da govori za Televiziju E, jer je ugovorom predviđeno baš puno poslova za predesjednika Savjeta RTCG. &nbsp;&nbsp; Između ostalog: poslovi podizanja svijesti o značaju bavljenja sportom u školskom uzrastu kao značajnom segmentu za zdravlje djece... poslovi koji se odnose na utvrđivanje statusa, prava, obaveza sportista iz mlađih kategorija...sprovođenje postupka sufinansiranja programa za bavljenje djece sportskim aktivnostima u okviru sportskih klubova... podizanje i promocija sporta kod djece, studenata i lica sa invaliditetom, unapređenje sportske rekreacije... Sudeći prema planovima iz ugovora, ministar Dragoslav Šćekić je bezrezervno vjerovao u sposobnosti Veselina Drljevića kao sportskog radnika. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010819018_034738fb48aa021c29fd58b32df8822bbe603e005a7b8fa3ac62e2bedfb872ce.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026010819018_034738fb48aa021c29fd58b32df8822bbe603e005a7b8fa3ac62e2bedfb872ce" data-rendition-name="original" width="1205" height="1600" loading="lazy" alt='KAD NADLEŽNI ĆUTE: urgencija zaposlenih radnika RTCG u ,,slučaju Drljević"'> <figcaption>KAD NADLEŽNI ĆUTE: urgencija zaposlenih radnika RTCG u ,,slučaju Drljević"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  OPTUŽBE ZA PLAGIJAT Međutim, dostupni podaci bacaju sjenku na Drljevićevu stručnost. &nbsp; Naročito nakon objave da je više zaposlenih u Javnom servisu februara prošle godine podnijelo Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv predsjednika Savjeta Javnog servisa Veselina Drljevića, zbog krivičnog djela protiv intelektualne svojine, odnosno povrede prava autora i interpretatora. &nbsp; - Veselin Drljević se crnogorskoj javnosti predstavlja kao doktor i docent. Prostim uvidom u doktorat „PERSPEKTIVE RAZVOJA SPORTSKOG TURIZMA U CRNOJ GORI“ koji je branio na Alfa Univerzitetu u Beogradu vidi se da je prepisao 36 strana Master plana crnogorskog turizma koje je objavilo Ministarstvo turizma Crne Gore 2008. godine – piše, između ostalog u prijavi koju su podnijeli Srđan Čović, Snežana Rakonjac, Tanja Šuković, Mladen Vukčević, Vesna Banović, Slaven Knezović, Časlav Vujotić, Vesna Terić, Nataša Baranin i Žarko Božović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260108190112_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260108190112_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KOGA BRIGA ZA ZAKONITOST: Drljević i Raonić"> <figcaption>KOGA BRIGA ZA ZAKONITOST: Drljević i Raonić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U krivičnoj prijavi se precizira da je Drljević u tobožnjem „doktoratu“’ od 103-e do 138-e strane u cjelosti prenio tekst od 33 do 64 strane Master plana crnogorskog turizma. &nbsp; -Plagijator Veselin Drljević predstavio je sebe kao zaslužnog doktora nauka i sportskog radnika Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore koji ga je birao za člana, a potom predsjednika Savjeta RTCG – zapisano je u prijavi dugogodišnjih novinara i radnika Javnog servisa. &nbsp; Iako je prijava podnijeta još u februaru prošle godine Osnovno državno tužilaštvo nije reagovalo. Nije se oglašavao ni Etički odbor Univerziteta Crne Gore, niti izvršni deirektor Javnog servisa Boris Raonić. &nbsp; A kakvi su rezultati Drljevićevog rada sa mladim sportistima Crne Gore tokom oktobra, novembra i decembra 2024. godine – i to javnosti nije dostupno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: ministarstvo-unutrasnjih-poslova