Ministarstvo zdravlja Crne Gore je tokom protekle godine nastavilo snažna ulaganja u modernizaciju zdravstvenog sistema, s ciljem da se građanima obezbijedi brža, kvalitetnija i savremenija zdravstvena zaštita, saopštio je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
– To je ulaganje ne samo u zdravstvo, već i u život, nadu i dostojanstvo građana i građanki. Crna Gora je spremna da i ove godine nastavi transformaciju zdravstvenog sistema, podižući standarde na evropski nivo – poručio je Šimun.
Među najznačajnijim projektima realizovanim tokom prošle godine izdvaja se puštanje u rad novog linearnog akceleratora na Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore, vrijednog gotovo 3,9 miliona eura, čime je napravljen značajan iskorak u liječenju malignih bolesti.
Kako je naveo Šimun, taj projekat simbolizuje odlučnu i sistemsku borbu države protiv karcinoma, zasnovanu na razvoju savremene dijagnostike i terapije i unapređenju onkološke zdravstvene zaštite.
Zdravstvena infrastruktura širom Crne Gore dodatno je unaprijeđena kroz adaptacije i modernizaciju brojnih objekata, među kojima su prijemno-urgentni blok Specijalne bolnice u Risnu, vrijedan više od dva miliona eura, kao i jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Baru, Beranama, Nikšiću i Budvi, čime se povećava efikasnost hitnog odgovora i bezbjednost pacijenata.
– Adaptacija ključnih bolničkih prostora, uz proširenje, nove ambulante i savremeno opremljene prijemne sale u Specijalnoj bolnici u Risnu, omogućava osoblju rad u uslovima koji zadovoljavaju najviše standarde, a pacijentima bržu i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, po čemu je ova ustanova prepoznatljiva – kazao je Šimun.
Nabavkom novog reanimobila za Zavod za transfuziju krvi, vrijednog oko 350.000 eura, dodatno je obezbijeđena brza i sigurna isporuka krvi i krvnih derivata širom države, čime se smanjuje rizik od prekida u lancu snabdijevanja i unapređuje pouzdanost zdravstvenog sistema.
Važni koraci u razvoju zdravstvene infrastrukture uključuju i reviziju glavnih projekata novih bolničkih i dijagnostičkih objekata, među kojima su Klinika za hematologiju sa PET/CT centrom, nova Opšta bolnica u Pljevljima i Dom zdravlja u podgoričkom Siti kvartu. Ove investicije, kako navode iz Ministarstva, doprinose modernizaciji primarne i specijalističke zdravstvene zaštite, smanjenju lista čekanja i većoj dostupnosti usluga u svim regionima.
Izgradnjom Klinike za hematologiju i PET/CT centra unaprijediće se dijagnostika i terapija hematoloških i onkoloških pacijenata, smanjiti liste čekanja i troškovi liječenja u inostranstvu, te ojačati samostalnost zdravstvenog sistema.
Nova Opšta bolnica u Pljevljima, kako je saopšteno, predstavlja značajan iskorak ka dostizanju savremenih evropskih standarda i jačanju zdravstvene sigurnosti sjevera Crne Gore, dok će izgradnja Doma zdravlja u Siti kvartu rasteretiti postojeće podgoričke zdravstvene ustanove i unaprijediti dostupnost usluga u jednom od najbrže rastućih urbanih područja.
– Gradimo ustanove i modernizujemo opremu, ali istovremeno ulažemo i u medicinski kadar kroz povećan broj specijalizacija i subspecijalizacija i kontinuiranu edukaciju, kako bismo unaprijedili zdravstvene usluge od prijema pacijenata do najsloženijih medicinskih procedura. Zdravstvo mora biti sigurno, dostupno i jednako za sve građane i građanke – poručio je Šimun.
Tokom prošle godine realizovana je ukupno 221 specijalizacija i 27 užih specijalizacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šimun: Spremni da nastavimo transformaciju zdravstvenog sistema

Prijedlog zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, koji je krajem prošle godine na prijedlog Ministarstva zdravlja usvojila Vlada, predstavlja osnovu za bržu reformu zdravstvenog sistema - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
Novi zakon, prema njegovim riječima, postavlja temelj za integrisani zdravstveni sistem i pravi veliki iskorak ka modernom, digitalnom i bezbjednom zdravstvenom sistemu, koji rješava konkretne probleme sa kojima se građani godinama susrijeću - da se isti pregledi ponavljaju, da postoji nedovoljna razmjena podataka između ustanova i da pacijent često mora sam da prenosi svoju medicinsku dokumentaciju od jedne ustanove do druge.
- Predloženim zakonom predviđa se uspostavljanje integralnog zdravstvenog informacionog sistema, koji povezuje sve zdravstvene ustanove i nadležne institucije, i omogućava standardizovanu, bezbjednu i efikasnu razmjenu podataka u ukupnom zdravstvenom sistemu. Time se stvara osnov da ljekari imaju potrebne informacije na vrijeme, bez obzira na to gdje se pacijent liječi - ističe Šimun.
Prijedlog zakona, kako dodaje, između ostalog, predviđa i uvođenje elektronskog zdravstvenog kartona, kao osnove za upravljanje zdravstvenim podacima o pacijentu, čime se obezbjeđuje objedinjenost, sigurnost i dostupnost ključnih podataka.&nbsp;
- Građanima se, istovremeno, garantuje pravo na uvid i kontrolu nad sopstvenim zdravstvenim podacima - naveo je Šimun.
Poseban značaj predloženog zakona ogleda se u uvođenju modernijeg i jedinstvenog pristupa vođenju registara i evidencija u oblasti zdravstva, koji se zasnivaju na pouzdanim izvorima podataka, interoperabilnosti sistema i standardizovanim metodologijama, s obzirom na to da značajan broj zakonom propisanih registara danas ne funkcioniše u punom obimu ili se vodi djelimično.
- Na taj način se omogućava kvalitetnije planiranje zdravstvene politike, bolje praćenje zdravstvenog stanja stanovništva i donošenje odluka koje se zasnivaju na stvarnim i pouzdanim podacima, a ne na procjenama - rekao e Šimun,
Istovremeno, Prijedlog zakona obezbjeđuje pravni okvir za razvoj savremenih digitalnih zdravstvenih usluga i odgovornu primjenu novih tehnologija, uključujući i vještačku inteligenciju, uz jasno definisana pravila, nadzor i zaštitu prava pacijenata.
- Prvi put se jasno definiše kontrolisana sekundarna upotreba zdravstvenih podataka za javnozdravstvene, istraživačke i razvojne svrhe. Na taj način zdravstveni sistem postaje brži, efikasniji i pravedniji za građane, a Crna Gora se pozicionira među države koje upravljanje zdravstvenim podacima i digitalno zdravlje razvijaju u skladu sa evropskim standardima i savremenim potrebama društva - objasnio je Šimun.
Aktuelni zakon iz 2008. godine, sa izmjenama iz 2011. godine, donijet je u periodu kada digitalizacija zdravstva nije bila razvijena i bio je prvenstveno usmjeren na vođenje zdravstveno-statističkih zbirki podataka.&nbsp;
- Novi zakon odgovara savremenim potrebama zdravstvenog sistema i uvodi moderan pristup upravljanju zdravstvenim podacima, uređujući cjelokupan njihov životni ciklus – od nastanka i vođenja, preko upravljanja, razmjene, zaštite i korišćenja, do kontrolisane sekundarne upotrebe - kazali su iz Ministarstva zdravlja.

Šimun: Novi zakon o digitalnom zdravlju iskorak ka modernom i bezbjednom zdravstvenom sistemu

Današnje potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za zdravstveni sistem nije rješenje kakvo zaslužuju zdravstveni radnici obuhvaćeni ovim ugovorom, napisao je na Iks mreži potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Jevto Eraković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, zakonsko rješenje koje je ponudio DPS podrazumijevalo je veće i pravednije povećanje plata, kako za zaposlene u zdravstvenom sistemu tako i za sve ostale zdravstvene radnike zaposlene u javnom sektoru kojima se uopšte neċe poveċati plate.&nbsp;
- Nepravedni platni razredi su veliki problem u zdravstvenom sistemu - dodao je Eraković.
Potrebna su, ističe, hitna rjesenja i promjena koeficijenata kako za medicinski tako i za &nbsp;nemedicinski kadar. &nbsp;
- DPS neće odustajati od daljeg kandidovanja našeg &nbsp;zakonskog rješenja &nbsp;zaključio je Eraković.&nbsp;

Eraković: Današnje potpisivanje GKU za zdravstveni sistem nije rješenje kakvo zaslužuju zdravstveni radnici

Potpisan je jedan od najvažnijih dokumenata za zdravstveni sistem - GKU, saopštio je ministar zdravlja Crne Gore, Vojislav Šimun. Naime, ministar, predstavnica Samostalnog sindikata zdravstva, Mira Šolović i predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore, Nebojša Radonjić potpisali su danas u Podgorici Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnot, koji će početi da se primjenjuje od 1. januara 2026. godine.
- Danas je potpisan jedan od najvažnijih dokumenata za cjelokupni zdravstveni sistem, čija je suština poboljšanje finansijskog statusa zdravstvenih radnika. Granskim kolektivnim ugovorom smo povećali koeficijent zarada srednjeg medicinskog kadra 15 odsto, za medicinske sestre/tehničare sa visokim i višim obrazovanjem 10 odsto, uz dodatak za rukovodni kadar od 5 odsto -saopštio je Šimun.
Ministar je dodao da je ovim GKU obuhvaćeno skoro 6 hiljada zdravstvenih radnika zaposlenih u javnom zdravstvu.
- Potpisivanje ugovora predstavlja kontinuitet u radu Vlade i Ministarsva zdravlja u cilju poboljšanja finansijskog statusa zdravstvenih radnika - rekao je Šimun i dodao da je prije toga adekvatno sproveden program Evropa sad 2, kao i sporazum o stimulacijama za medicinski kadar.
Ministar Šimun je apostrofirao pivotalnu ulogu premijera Milojka Spajića u ovom procesu i podsjetio da je i ranije kao ministar finansija kroz program Evropa sad 1 uticao na značajno uvećanje zarada svih građana Crne Gore, pa tako i zdravstvenih radnika.
Šimun se zahvalio na izvanrednoj saradnji ministru finansija, Novici Vukoviću i ministarki rada, Naidi Nišić, za doprinos koji su dalu u ovom procesu.
Ministar je istakao i konstruktivnost socijalnih partnera tokom kvalitetnog pregovaračkog postupka donšenja GKU.
Radonjić je izjavio da se radi o do sada najvećem procentualnom povećanju zarada za medicinske sestre i tehničare.
Predstavnici oba reprezentativna sindikata zahvalili su se ministru Šimunu na dosadašnjoj podršci za zdravstvene radnike.

Šimun: Potpisan jedan od najvažnijih dokumenata za zdravstveni sistem - GKU

U Ministarstvu zdravlja tvrde da ne postoji nikakva uzročno-posljedična veza između zagađenja vazduha i srčanih udara koji su se desili nedavno u Pljevljima.
V.D. generalnog direktora u Ministarstvu zdravlja Kenan Kurtagić je, na prvoj zajedničkoj sjednici odbora Skupštine Crne Gore na kojoj se govori o odgovornosti za štetu u životnoj sredini u Opštini Pljevlja, prokomentarisao izjavu poslanika Socijaldemokrata (SD) Borisa Mugoše da je na Internom odjeljenju bolnice u Pljevljima bilo pet pacijenata koji su doživjeli infarkt miokarda.
- Prema podacima koje imamo riječ je o tri pacijenta koji su doživjeli infarkt miokarda starosti 74, 71 i 36 godina. Ne postoji nikakva uzročno posljedična veza između zagađenja i ovih dešavanja - tvrdi Kurtagić.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i ljekar internista u pljevaljskoj bolnici Dane Marković je, 24. decembra u Skupštini, izjavio u Skupštini Crne Gore da je u tom gradu povećan broj srčanih udara u posljednjih nekoliko dana.
- Ja sam redovno u Pljevljima, dolazim ovdje samo preko dana i vraćam se. Za vikend sam pozvan od strane mojih kolega da nešto pripomognem. Mogu reći da je za tri dana bilo između pet i sedam srčanih udara u Pljevljima i to samo onih koji su bili registrovani. Da bi shvatili koliki je to problem u prosjeku bi trebalo da bude pet srčanih udara na području opštine Pljevlja za mjesec dana. Znači da je jako ozbiljan problem i da me ne shvatite pogrešno ti ljudi su i ranije bili bolesni, a ovo je došlo do ispoljavanja u tom momentu onoga što se desilo - rekao je, pored ostalog, Marković.
T.K.

U MZ tvrde: Tri pacijenta u Pljevljima imali srčani udar, nijesu posljedica zagađenja

Ministarstvo zdravlja Crne Gore, u saradnji sa Domom zdravlja Glavnog grada i Domom zdravlja Budva, pokreće pilot-projekat teleoftalmologije koji će građanima omogućiti jednostavniji i brži pristup pregledima očnog dna, bez potrebe za odlaskom kod oftalmologa u prvoj fazi. U okviru pilot-projekta, u Domu zdravlja Glavnog grada i Domu zdravlja Budva nabavljene su i postavljene savremene fundus kamere za digitalno snimanje zadnjeg segmenta oka.&nbsp; - Snimanje će obavljati posebno obučeni tehničari, dok će analizu snimaka obavljati tim oftalmologa iz domova zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore, na daljinu, putem digitalne platforme - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun. Ministar je objasnio da ovakav model rada omogućava da pacijent dobije stručnu procjenu bez potrebe da fizički posjeti specijalistu.&nbsp; - Ukoliko je nalaz uredan, pacijent ne mora preduzimati dodatne korake, dok će osobe kod kojih se uoče određene promjene biti upućene na specijalistički pregled radi daljeg ispitivanja i liječenja - rekao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211141232_6ee772fc95aabd5ec5573e35f14253f55860cb0479c68bd9e9d0060f52efa5b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211141232_6ee772fc95aabd5ec5573e35f14253f55860cb0479c68bd9e9d0060f52efa5b9" data-rendition-name="original" width="1280" height="591" loading="lazy" alt="Pilot-projekat teleoftalmologije"> </figure>  Šimun je istakao da teleoftalmologija donosi brojne benefite pacijentima. Pregledi, navodi on, postaju brži i dostupniji, posebno za starije osobe, hronične bolesnike i stanovnike udaljenih područja.&nbsp; - Istovremeno, sistem omogućava rano otkrivanje ozbiljnih očnih oboljenja, poput dijabetične retinopatije i glaukoma, u fazi kada se mogu uspješno liječiti. Građani će imati manje potrebe da putuju, a oftalmološke ambulante biće rasterećene rutinskih i screening pregleda, što ostavlja više vremena za pacijente kojima je potreban detaljniji specijalistički pregled - pojasnio je Šimun. Prema njegovim riječima, ovaj projekat predstavlja prvi korak ka uspostavljanju nacionalnog teleoftalmološkog programa, posebno značajnog za pacijente sa dijabetesom i hipertenzijom, kod kojih je redovan pregled očnog dna od suštinske važnosti za očuvanje vida. - Teleoftalmologija je dio šire strategije digitalizacije i modernizacije zdravstvenog sistema, kojom uvodimo savremene alate poput teleradiologije i telekonzilijuma u svakodnevni rad zdravstvenih ustanova. Na ovaj način gradimo efikasniji, dostupniji i pravedniji sistem, koristeći digitalne tehnologije da pacijentima pružimo bržu uslugu, a ljekarima kvalitetniju podršku u radu - kazao je Šimun. Po završetku pilot faze, Ministarstvo zdravlja će na osnovu dobijenih rezultata i iskustava donijeti odluku o proširivanju sistema na druge domove zdravlja širom Crne Gore.

Šimun: Pilot-projekat teleoftalmologije za bržu i dostupniju zaštitu vida

Vlada sprovodi najveći investicioni ciklus u istoriji zdravstvenog sistema sa jasnim fokusom na modernizaciju bolnica, domova zdravlja i medicinske opreme, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.
Ističu da su u 2024. godini realizovani projekti vrijedni 26,1 miliona eura, dok su ugovoreni projekti vrijedni preko 47,3 miliona eura, čime je, navode, stvoren temelj snažnog investicionog rasta.
Kako su naveli, za 2025. godinu raspisani su tenderi od oko 17,6 miliona eura, a u narednom periodu se očekuju i novi projekti u iznosu od 20 miliona eura.
- Ova ulaganja potvrđuju usmjerenost Vlade Crne Gore ka sistematskoj modernizaciji bolničkih kapaciteta, unapređenju opreme i pružanju savremenih uslova u svim zdravstvenim ustanovama - istakli su iz Ministarstva.
Kapitalni budžet za zdravstvo — raspisani tenderi 2025:
• Adaptacija Klinike za anesteziju i intenzivnu terapiju bola (JIL) KCCG – 975.000 eura
uskoro tender za opremu: gotovo 1.000.000 eura (ukupno 2.000.000 eura)
• Rekonstrukcija i adaptacija Doma zdravlja Rožaje – 302.500 eura
• Rekonstrukcija lamela C bolnice Bijelo Polje – 15.000.000 eura
• Adaptacija dječijeg dispanzera DZ Nikšić – 326.700 eura
• Adaptacija odjeljenja pedijatrije OB Nikšić – 477.814 eura
• Adaptacija lab. mikrobiologije i biohemije DZ Tivat – 190.000 eura
• Adaptacija Doma zdravlja Kolašin – 315.000 eura
Ukupno raspisano: 17,6 miliona eura
Projekti Ministarstva zdravlja za raspisivanje tendera upućeni Ministarstvu javnih radova:
• Rekonstrukcija Klinike za onkologiju – PET CT + hematologija – 14.500.000 eura
• Novi Urgentni centar i dnevna bolnica KBC Berane – 1.900.000 eura
• Rekonstrukcija i dogradnja Doma zdravlja Berane – 820.000 eura
• Adaptacija operacionog bloka KBC Berane – 850.000 eura
• Nabavka MRI uređaja za OB Bijelo Polje i OB Nikšić – 2.400.000 eura
• Izvođenje radova i opremanje Onkološke dnevne bolnice Bijelo Polje – 726.000 eura
• Adaptacija unutrašnjeg prostora DZ Andrijevica – 220.000 eura
• Sistem grijanja i hlađenja DZ Cetinje – 460.000 eura
• Rekonstrukcija porodilišta OB Bar (“Baby friendly”) – 850.000 eura
• Izrada studije izvodljivosti za novu zgradu ZHMPCG – 50.000 eura
Ukupno poslato na raspisivanje: 23 miliona eura

Ministarstvo zdravlja: Dinamična realizacija kapitalnog budžeta u zdravstvu, najveći investicioni zamah do sada

U okviru projekta Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama, kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori organizovala je okrugli sto na kojem je predstavljena Studija izvodljivosti o održivom upravljanju medicinskim i opasnim otpadom, uključujući otpad koji sadrži živu.
Kako navode iz Ministarstva zdravlja, dokument pruža sveobuhvatan pregled životnog ciklusa otpada – od prikupljanja i privremenog skladištenja do njegovog konačnog zbrinjavanja – uz primjenu međunarodno usklađenih standarda.
V.d. direktorica Direktorata za ekologiju u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Lana Radunović, istakla je:
– Studija donosi prvi objedinjeni pregled ključnih izazova i predstavlja važnu osnovu za stvaranje modernog, bezbjednog i održivog sistema upravljanja otpadom u Crnoj Gori. Zahvalni smo SZO na podršci i nastavićemo da, zajedno sa zdravstvenim sistemom, tražimo dugoročno izvodljiva rješenja.
Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori, dr Mina Brajović, naglasila je:
– Crna Gora ovim projektom jasno bira put modernizacije i usklađivanja sa najboljim evropskim praksama. Odluke o upravljanju opasnim otpadom moraju biti zasnovane na validnim podacima i međunarodnim standardima, u suprotnom mogu nositi dugoročne rizike po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Studiju je predstavila konsultantkinja Maja Čolović-Daul (Dekonta BiH), koja je ukazala na potrebu sistematičnog prikupljanja podataka i planiranja. Posebno je predstavljena detaljna inventarizacija mjernih uređaja sa živom u zdravstvenim ustanovama, kao i konkretni koraci u prvoj fazi:
– U Domu zdravlja Bar planira se uspostavljanje prostora za privremeno skladištenje ovih uređaja, dok će iz projekta biti finansirana nabavka mjernih uređaja bez žive, u skladu sa preporukama SZO – istaknuto je na skupu.
Studija je ukazala da podaci o drugim kategorijama opasnog otpada i dalje nijesu objedinjeni, što predstavlja ključni izazov za dalju reformu. Učesnici su se saglasili da izgradnja nacionalne deponije za opasni otpad nije opravdana, te da privremeno skladištenje bez jasnog plana trajnog zbrinjavanja nosi visok rizik.
Kao održiv model predloženo je da proizvođači opasnog otpada snose punu odgovornost – od skladištenja do izvoza u zemlje koje posjeduju adekvatne kapacitete, što je praksa u više članica EU.
Zaključeno je da prioritet ostaje:
– unapređenje sistema prikupljanja i analize podataka
– jasnije definisanje odgovornosti nadležnih aktera
– jačanje tehničkih kapaciteta i stručnih kadrova
– uspostavljanje održivog finansijskog modela
Na kraju je poručeno:
– Uspjeh procesa zavisiće od kontinuirane i koordinisane saradnje svih institucija, uz zajednički cilj: zaštita zdravlja stanovništva i očuvanje životne sredine zasnovana na pouzdanim podacima i odgovornim odlukama.

Studija SZO: Crnoj Gori potreban održiv i bezbjedan sistem upravljanja medicinskim i opasnim otpadom

Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, Ministarstvo zdravlja poručuje da inkluzija nije samo zakonska obaveza, već dužnost svakog društva koje teži jednakosti. Svaka osoba ima pravo na ravnopravan pristup, puno učešće u zajednici i dostupnu, pristupačnu zdravstvenu zaštitu.
Na osnovu situacione analize i njenih preporuka, Ministarstvo je pripremilo Akcioni plan za jednakost u zdravstvu za osobe sa invaliditetom 2024–2027. godine. Dokument je izrađen u skladu sa Vodičem za akciju za osobe sa invaliditetom Svjetske zdravstvene organizacije i u potpunosti usklađen sa Strategijom razvoja zdravstva Crne Gore.
U okviru programa INTERREG EU projekta, u toku je i izrada Vodiča i protokola za pružanje kurativnih usluga osobama sa invaliditetom i mladima sa teškim nezaraznim bolestima, čime se dodatno unapređuje kvalitet i dostupnost zdravstvenih usluga.
- Zajedno gradimo bezbjedno i sigurno okruženje za sve građane - poručuju iz Ministarstva zdravlja.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun učestvovao je na današnjoj Konferenciji o zdravstvenoj jednakosti osoba sa invaliditetom, u organizaciji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG). On je istakao da će zdravstveni sistem intenzivno raditi na obezbjeđivanju kvalitetne i dostupne zdravstvene zaštite za sve osobe sa invaliditetom.

Ministarstvo zdravlja: Inkluzija nije obaveza, već dužnost društva

Na inicijativu ministra zdravlja, Vojislava Šimuna, Zdravstvena inspekcija, u saradnji sa Inspekcijom rada Ministarstva rada i socijalnog staranja, u narednom periodu sprovodiće pojačani inspekcijski nadzor nad radom privatnih zdravstvenih ustanova na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
- Cilj nadzora je provjera poštovanja važećih zakonskih propisa iz oblasti zdravstva i radnih odnosa, uključujući Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o pravima pacijenata, Zakon o zbirkama podataka iz oblasti zdravstva, Zakon o ljekovima i medicinskim sredstvima, kao i Zakon o radu, čija je primjena u nadležnosti Inspekcije rada- navode iz ovog resora.
Pojašnjavaju da će kroz zajedničke aktivnosti dvije inspekcije biti sprovedena kontrola zakonitosti rada privatnih zdravstvenih subjekata, zaštite prava pacijenata, bezbjednosti i kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga, uslova rada i poštovanja radnih prava zaposlenih.
Ministar zdravlja , Vojislav Šimun, naglasio je da je cilj ovih aktivnosti unapređenje kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zaštite građana, jačanje povjerenja u zdravstveni sistem i osiguranje da svi pružaoci zdravstvenih usluga posluju u skladu sa zakonom.
- Naš zadatak je da građanima obezbijedimo sigurnu, kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu uslugu, bez izuzetka. Pojačani nadzor nad privatnim zdravstvenim ustanovama sprovodimo kako bismo osigurali da se zakoni poštuju, da su pacijenti zaštićeni i da zaposleni rade u adekvatnim uslovima. Građani Crne Gore imaju pravo na zdravstveni sistem kojem mogu potpuno da vjeruju- &nbsp;poručio je Šimun.

Šimun: Pojačani nadzor privatnih zdravstvenih ustanova radi zaštite pacijenata i unapređenja kvaliteta usluga

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: ministarstvo-zdravlja