Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je američkom sekretaru za vojsku Danu Driskolu da je spreman da sarađuje sa administracijom američkom predsjednika Donalda Trampa na njenom novom planu za mir u Ukrajini.
Zelenski je u objavi na Telegramu naveo da će ukrajinski i američki timovi da rade na mirovnom planu od 28 tačaka za okočanje rata.
- Spremni smo na konstruktivan, iskren i brz rad - naglasio je Zelenski, prenosi ukrajinski javni servis Suspilne.
Plan predviđa, prema pisanju američkog Aksiosa, velike ustupke Ukrajine, uključujući predaju teritorija koje trenutno kontroliše Rusiji. Međutim, umjesto da ga odmah odbije, Zelenski je, kako piše američki portal, pristao na pregovore, a njegov kabinet je naveo da očekuje razgovor sa predsjednikom Trampom u narednim danima.
Driskol je Zelenskom predao pisanu verziju plana, prema riječima jednog ukrajinskog zvaničnika za Aksios.
Američki izvor je dodao da su se Zelenski i Driskol "dogovorili o agresivnom vremenskom okviru za potpisivanje".
Kabinet ukrajinskog predsjednika saopštio je da je Zelenski "izložio osnovna načela koja su važna za narod" i da su se strane dogovorile da rade na odredbama plana na način koji bi doveo do pravednog završetka rata.
Delegacija Driskola prvobitno je planirala posetu Ukrajini radi razgovora o vojnim tehnologijama i strategiji, prije nego što je Bijela kuća tražila da pomogne "pokretanju pregovora" sa Zelenskim u ime američkog izaslanika Stiva Vitkofa i američkog državnog sekretara Marka Rubija.
Plan, koji su sastavili Vitkof i drugi američki zvaničnici u konsultaciji sa Rusima, izazvao je "šok u Kijevu i evropskim prestonicama" kada je njegov sadržaj otkrio Aksios u utorak. Raniji pokušaj sastanka između Zelenskog i Vitkofa ove nedjelje nije uspio jer američka strana smatra da Zelenski tada nije pokazao ozbiljnu spremnost za angažman.
Međutim, ukrajinski zvaničnik je rekao Aksiosu da je Zelenski bio popustljiviji tokom susreta sa Driskolom.
- Odluka je da se pokuša zajednički rad kako bi mir bio moguć - naveo je zvaničnik.
Vitkof je u četvrtak ujutru u telefonskom razgovoru uvjeravao njemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula da je plan "okvir ideja" koji uključuje pozicije Ukrajine i Rusije.
- Vitkof je istakao da Trampova administracija djeluje odgovorno i traži načine za okončanje sukoba u Ukrajini - naveo je američki zvaničnik.
Tokom razgovora s Driskolom, Zelenski je takođe prenio informacije o raketnom napadu Rusije na Ternopolj i dostavio podatke o kompanijama koje proizvode kritične komponente koje i dalje dolaze u Rusiju mimo sankcija, kao i o zemljama porijekla djelova koje Rusija koristi u svojim raketama.
Predsjednik Ukrajine je takođe istakao napore predsjednika SAD Donalda Trampa i njegovog tima u "obezbjeđivanju sigurnosti u Evropi".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zelenski spreman da sarađuje na Trampovom novom planu za mir u Ukrajini

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da se mnogi širom svijeta pitaju i nagađaju zašto je Mađarska izabrana kao mjesto sastanka predsjednika SAD i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina, a da je odgovor jednostavan - Mađarska je jedina u Evropi na stazi mira.
Fides nikada nikome nije držao lekcije ni dok je bio na vlasti, ni dok je bio u opoziciji, napisao je Orban na Fejsbuku, prenosi MTI.&nbsp;
- Nikada nijesmo zatvarali kanale za pregovore - istakao je on. 
 
Rekao je da je teško ubijediti bilo koga u bilo šta ako se sa njim ne razgovara. 
 
- I što je najvažnije, godinama dosljedno i istrajno stojimo na strani mira. Saradnja umjesto konfrontacije, međusobno poštovanje umjesto stigmatizacije. To je put ka miru - rekao je Orban. 
 
On je naglasio da je Mađarska sada zemlja u Evropi u kojoj postoji ozbiljna šansa da pregovori između SAD i Rusije na kraju dovedu do mira i gdje bi čak evropske perspektive mogle da prevladaju. 
 
- Brisel se možda izolovao, ali mi ćemo nastaviti da pregovaramo - dodao je on.

1250x600

1084x550

Orban: Mađarska jedina u Evropi na stazi mira

Predsjednik SAD-a Donald Tramp je upravo na sastanku kabineta u Bijeloj kući izjavio da je sinoć na Bliskom istoku postignut "istorijski uspjeh".
- Okončali smo rat u Gazi i zapravo, u mnogo većim razmjerama, stvorili mir. Mislim da će to biti trajan mir, nadam se vječni mir - rekao je Tramp.
Dodao je da bi preostali taoci trebalo da budu pušteni "u ponedjeljak ili utorak".
- Njihov povratak je komplikovan proces, nalaze se na mjestima gdje ne želite da budete - rekao je on i naglasio da će to biti "dan radosti".
On je potom najavio da će pokušati da otputuje u region: "Idemo u Egipat, gdje ćemo imati potpisivanje. Jedan je već potpisan u moje ime, ali ćemo obaviti formalno potpisivanje."
On je potom govorio o budućnosti Gaze, rekao je da će se ta oblast "polako obnavljati".
- Mislim da ćete vidjeti neke izvanredne zemlje koje dolaze, ulažu mnogo novca i rješavaju stvari. Sve se posložilo da dođe do dogovora. Mislim da je napad na Iran u junu bio jako važan jer, da se to nije dogodilo, oni bi vjerovatno do sada imali nuklearno oružje, više njih, i zato bi, čak i da smo potpisali sporazum, nad njim visio veliki mračni oblak. To ne bi bilo isto - objasnio je Tramp.
Dodao je da vjeruje kako Iran "sada želi da radi na miru".
- Obavijestili su nas i potvrdili da u potpunosti podržavaju ovaj dogovor. Smatraju da je to sjajna stvar. Voljeli bismo da i oni mogu obnoviti svoju zemlju, ali ne mogu da imaju nuklearno oružje - rekao je Tramp.

Tramp tvrdi: Mir stvoren u većim razmjerama, nadamo se vječnom

Ako djelujemo odgovorno i zajednički vještačka inteligencija može postati snaga za mir, a ne prijetnja - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija tokom debate o vještačkoj inteligenciji i međunarodnom miru i bezbjednosti.
On je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, naglasio da nove tehnologije nose ogroman potencijal u jačanju mirovnih misija, ranom upozoravanju i humanitarnom odgovoru, ali i ozbiljne rizike, te da zahtijevaju globalnu odgovornost i partnerstvo. U tom kontekstu je podsjetio da Crna Gora priprema prvu Nacionalnu strategiju za vještačku inteligenciju, usklađenu sa evropskim standardima.&nbsp;
Tokom boravka u Njujorku učestvovao je i na Transatlantskoj večeri koju je, u okviru zasijedanja Generalne skupštine UN, organizovao državni sekretar SAD-a Marko Rubio.&nbsp;
- U razgovorima sa učesnicima, ukazao je na strateški značaj transatlantskog jedinstva za očuvanje bezbjednosti i zajedničkih vrijednosti, naglašavajući važnost kontinuiranog angažmana NATO-a i EU na Zapadnom Balkanu - kazali su u njegovom kabinetu.
Posebno je, kako su naglasili, istakao modernizaciju crnogorskih oružanih snaga i razvoj projekta u oblasti dronova u partnerstvu sa SAD, koji doprinosi kako sopstvenoj, tako i kolektivnoj bezbjednosti Alijanse.&nbsp;
Razgovarano je, kako su kazali, i o ratnim dešavanjima u Gazi, uz naglašen značaj prekida vatre, oslobađanja talaca, nesmetanog humanitarnog pristupa i zaštite civila i civilne infrastrukture, a Ibrahimović je ponovio posvećenost Crne Gore trajnom miru zasnovanom na dvodržavnom rješenju.
- Ibrahimović je podsjetio da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena podršci Ukrajini, kroz humanitarnu i bezbjednosnu pomoć, učešće u NATO misijama i usklađivanje sa svim paketima EU sankcija - zaključili su u njegovom kabinetu.

Ibrahimović: Vještačka inteligencija može postati snaga za mir, a ne prijetnja

Predsjednik SAD Donald Tramp i izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof predstavili su večeras na sastanku s arapskim i muslimanskim liderima plan za okončanje rata u Gazi, prema tri izvora koji su prisustvovali sastanku ili su upoznati s njegovim sadržajem, piše izraelski Kanal 12.
Ovo je prvi put da je Tramp predstavio američki plan za okončanje rata u Gazi od preuzimanja dužnosti u januaru.
Prema jednom izvoru, Tramp je rekao arapskim i muslimanskim liderima da rat mora hitno završiti, napominjući da predstavlja ovaj plan jer svakim danom dok rat traje, Izrael postaje sve izolovaniji u svijetu.
Načela američkog plana uključuju: Oslobađanje svih zarobljenika, trajno primirje, postupno izraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze, plan za dan nakon toga uključuje mehanizam upravljanja u Gazi bez Hamasa, sigurnosne snage koje će uključivati ​​i vojnike iz arapskih i muslimanskih zemalja, arapsko finansiranje nove vlade u Gazi i obnova Pojasa, bilo kakvo učestvovanje Palestinske uprave.
Izvor koji je prisustvovao sastanku rekao je da su mnogi od predstavljenih principa bili dio plana "dan poslije" na kojem su radili Trampov zet Džared Kušner i bivši britanski premijer Toni Bler.
Izvori su primijetili da je Tramp tražio podršku arapskih i muslimanskih lidera za ove principe i njihovu predanost da budu dio plana za dan poslije u Gazi.
Arapski lideri predstavili su Trampu nekoliko uslova za podršku njegovom planu: Izrael neće anektirati djelove Zapadne obale ili Gaze, Izrael neće okupirati djelove Gaze, Izrael neće osnivati ​​naselja u Gazi, Izrael će prestati kršiti status quo u džamiji Al-Aksa, humanitarna pomoć Gazi odmah će se povećati.
Dva izvora koja su prisustvovala sastanku rekla su da je Tramp jasno dao do znanja arapskim liderima da neće dopustiti Izraelu da anektira djelove Zapadne obale.
Na kraju sastanka, arapski i muslimanski lideri izrazili su podršku američkim principima i obećali učestvovati u programu za dan poslije.
Arapski zvaničnik koji je prisustvovao sastanku rekao je: "Svi su napustili sastanak puni nade. Prvi put smo osjetili da je na stolu ozbiljan plan. Predsjednik Tramp želi da rat završi. Da ovo strašno poglavlje bude iza nas i da možemo krenuti naprijed prema boljim stvarima u regiji".
Danas je održan sastanak između američkog državnog sekretara Marka Rubia, američkog izaslanika Vitkofa i ministara vanjskih poslova Saudijske Arabije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta i Jordana kako bi se načela koja je predstavio Tramp pretvorila u detaljniji i praktičniji plan.
Izraelski zvaničnici primijetili su da je premijer Izrael Benjamin Netanjahu uopšteno upoznat s američkim načelima, te da je ministar Ron Dermer nedavno razgovarao o toj temi s Kušnerom i Blerom.
Predsjednik Tramp rekao je arapskim liderima da je sljedeći korak rasprava o planu s Netanjahuom u Bijeloj kući u ponedjeljak kako bi se dobila njegova podrška, prema izvoru upoznatim sa sastankom.

Detalji prve Trampove ponude za mir: Oslobađanje svih zarobljenika, trajno primirje, postupno izraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze...

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da će biti potrebno strpljenje da bi se postigao mir u Ukrajini i naglasio da će to biti prilično težak zadatak.
- Niko danas ne bi trebalo da kaže da razgovaramo samo o isporukama oružja - rekao je Merc na kongresu Hrišćansko-demokratske unije u Donjoj Saksoniji i dodao da potencijalni mir u Ukrajini zahtijeva strpljenje.&nbsp;
On je poručio da svi moraju da shvate koliko će taj zadatak biti težak tokom narednih nedjelja ili čak mjeseci.
- Napravili smo prve korake, ali dozvolite mi da vam dam analogiju - nalazimo se na dionici od 10 kilometara i vjerovatno smo prešli tek prvih 200 metara - rekao je Merc, prenosi Tass.

Merc: Teško do mira u Ukrajini - nalazimo se na dionici od 10 km, a prešli smo 200 metara

Predsjednik Rusije Vladimir Putin zahtijeva da Ukrajina odustane od cijelog Donbasa, od želje za pridruživanjem NATO savezu, da ostane neutralna i ne dopusti zapadnim trupama ulazak u zemlju, piše Rojters, pozivajući se na tri izvora upoznata sa razmišljanjem najviših zvaničnika u Kremlju.
Podsjetimo, Putin se u petak na Aljasci sastao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom na prvom rusko-američkom samitu u više od četiri godine. Tokom skoro trosatnog sastanka razgovaralo se o tome kako bi mogao izgledati dogovor o miru u Ukrajini, kažu anonimni izvori za Rojters.
Nakon sastanka sa Trampom, Putin je rekao da se nada da je ovaj susret jedan veliki korak ka dogovoru, ali nijedan od lidera nije otkrio detalje njihovog razgovora.
Kako piše Rojters, Putinovi uslovi da Ukrajina mora predati cijelu oblast Donbas (Donjeck i Lugansk), odustati od članstva u NATO-u, ostati neutralna i zabraniti prisustvo zapadnih trupa na svojoj teritoriji.
Rojters sada otkriva obrise onoga što bi Kremlj želio da vidi u mogućem mirovnom sporazumu kojim bi se završio rat.
Ruski izvori su rekli da je Putin napravio kompromis u vezi sa teritorijalnim zahtjevima koje je iznio u junu 2024, a koji su od Kijeva tražili da ustupi četiri oblasti koje Moskva smatra dijelom Rusije: Donjeck i Lugansk u istočnoj Ukrajini – koje čine Donbas – plus Herson i Zaporožje na jugu.
Putinovi “kompromisi” su navodno, da će zaustaviti liniju fronta u oblastima Herson i Zaporožje, te da će vratiti male okupirane djelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti.
Kijev je te zahtjeve odbacio i nazvao ih ravnom predaji.
U svom novom prijedlogu, ruski predsjednik ostaje pri zahtjevima da se Ukrajina potpuno povuče iz djelova Donbasa koje još kontroliše. Moskva bi zauzvrat zamrzla liniju fronta u Zaporožju i Hersonu i odustala od daljeg prodora prema jugu.
Izvori kažu da je Moskva, kao dio mogućeg sporazuma, takođe spremna da preda male djelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti Ukrajini koje sada kontroliše.
Putin se drži i prethodnih zahtjeva da Ukrajina odustane od svojih ambicija za članstvo u NATO-u, kao i ograničenja ukrajinske vojske i dogovora da se nijedna zapadna vojska neće rasporediti na teritoriji Ukrajine kao dio mirovnih snaga.
<h2>Dombas kao tvrđava</h2>
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova za sada se nije oglasilo o tim prijedlozima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta odbacio ideju povlačenja s međunarodno priznate ukrajinske zemlje kao dijela sporazuma i dodao je da Donbas služi kao tvrđava koja sprječava ruski napredak dublje u Ukrajinu.
- Ako govorimo o povlačenju s istoka, to ne možemo učiniti. To je pitanje opstanka naše zemlje, što uključuje najjače obrambene linije - poruka je iz Kijeva.
Zelenski je dodao i da nije na Rusiji da odlučuje o članstvu u NATO savezu.
O ruskim se prijedlozima još se nijesu oglasili ni iz Bijele kuće, kao ni iz NATO saveza.
Ruske snage trenutno kontrolišu petinu Ukrajine, što je područje veliko otprilike kao američka savezna država Ohio.
Izvori bliski Kremlju ističu da je samit na Aljasci bio najbolja prilika za mir od početka rata jer su se vodile konkretne rasprave o ruskim uslovima, a Putin je pokazao i spremnost na popuštanje.
Jedan od tih izvora kaže da je poruka koja je prenesena Trampu poruka o kompromisu, da je Putin spreman za mir.
Izvori su upozorili da Moskvi nije jasno hoće li Ukrajina biti spremna ustupiti ostatak Donbasa te da će se rat nastaviti ako to ne učini. Takođe je nejasno hoće li Sjedinjene Države priznati ukrajinsku teritoriju koju drži Rusija, dodali su.

Rojters objavio nove Putinove uslove za mir: Zahtijeva da Ukrajina odustane od cijelog Donbasa...

Cetinjanin Duško Glendža demantovao je tvrdnje bivšeg funkcionera bezbjednosnog sektora Milana Paunovića iznesene pred poslanicima Anketnog odbora i kazao da mir i stabilnost na Cetinju nijesu rezultat njegovog djelovanja, već odlučnosti i hrabrosti samih građana.
Paunović je izjavio da je sačuvao mir na Cetinju 1999. godine, u vrijeme kada se Vojska Jugoslavije pod komandom Slobodana Miloševića obračunavala sa neistomišljenicima i patriotama.
Glendža, jedan od Cetinjana koji su se 1999. godine otvoreno suprotstavili Miloševićevom režimu, u izjavi za Televiziju E demantuje Paunovića i otkriva što se tada dešavalo u prijestonici.
Plan Beograda, koji je podržavao i tadašnji premijer Savezne Republike Jugoslavije Momir Bulatović, bio je da se svi koji se suprotstave vojsci budu uhapšeni i odvedeni u vojni zatvor u Nišu. Grupa Cetinjana odlučila je da se organizuje, brani Crnu Goru i suprotstavi se Miloševićevim paravojnim i vojnim formacijama. Među njima je bio i Dušan Glendža koji kaže da je neistina ono što je Paunović govorio pred Anketnim odborom.
- U to vrijeme Milan Vujanović, koji je bio načelnik OB Cetinje, pozvao me u stanicu policije i rekao da je trenutak i da država traži da se formira jedinica koja bi pružila otpor prosrpskim snagama, među kojima je bio najopasniji Sedmi bataljon. Ja sam to odmah uradio i za nekih dva dana uspio sam da okupim oko 200 mojih rođaka, kumova, drugova i prijatelja kojima sam zahvalan dok sam živ jer su u pravo vrijeme i na pravom mjestu bili u odbrani svoje zemlje - istakao je Glendža..
On tvrdi da Paunović nije ubirao simpatije policije i građana, te da ga niko nije doživljavao ozbiljno.
Na Anketnom odboru Paunović je tvrdio da je on taj koji je od Vojske Jugoslavije spasio tadašnjeg vođu Druge pobunjene patriotske grupe na Cetinju Božidara Boba Bogdanovića, za koga je Vojska planirala da ga odvede u Niš. To je, kaže Glendža, još jedna u nizu Paunovićevićevih manipulacija.
- Postojala je druga ekipa mog brata i druga Boba Bogdanovića koji je išao na Lovćen da bi pokušao da očuva naš simbol slobode. Međutim, policija je odigrala svoju igru. Bio je dogovor da Sedmi bataljon ne može ići gore na Lovćen da se ne bi sukobili. Međutim, gospodin Paunović i njegova ekipa su propustili Sedmi bataljon, prebili su našeg brata, a kasnije, oko četiri sata ujutro, zvao me je njegov saradnik i borac, patriota Željko Kaluđerović i rekao što su sve uradili i da moram pod hitno blokirati Lovćensku ulicu da ne bi odveli u Niš njega i još jednog momka koji je bio član DB-a. Ja sam odmah okupio svoju jedinicu. Tom prilikom nijesam obavijestio policiju, tj. Milana Vujanovića o tome, nego smo samoinicijativno otišli i blokirali Lovćensku ulicu - napominje Glendža.
Duško Glendža, koji je učestvovao u patriotskim pobunama protiv režima Slobodana Miloševića, uputio je otvoreno pismo medijima u kojima demantuje tvrdnje Milana Paunovića pred poslanicima Skupštine Crne Gore. Jedino što je očigledno, kaže Glendža, jeste da sve ovo Paunović radi uz pomoć aktuelne vladajuće većine.
T.K.

Glendža: Mir i stabilnost na Cetinju očuvali hrabri građani, a ne Paunović, njega niko nije doživljavao ozbiljno

Američki predsjednik Donald Tramp ublažio je upozorenje državnog sekretara Marka Rubija da je strpljenje Vašingtona u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini pri kraju i nije želio da kaže da li postoji krajnji rok za to.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frubio-ako-nije-moguce-okoncati-rat-u-ukrajini-sad-moraju-da-krenu-dalje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tramp je na današnjoj konferenciji za medije rekao da je Rubio u pravu, ali je pokazao više optimizma oko izgleda za postizanje dogovora - na pitanje kada bi tačno SAD mogle odustati od pokušaja da se dođe do mira, Tramp je rekao da nema određenog roka, ali da želi to brzo da riješe.
- Ako, iz nekog razloga, jedna od dvije strane to veoma oteža, reći ćemo: ‘glupi ste, užasni ste ljudi’ i odustaćemo, ali se nadam da to nećemo morati da uradimo - rekao je Tramp.
On nije želio da kaže da li je spreman da potpuno odustane od pregovora i da li bi, u tom slučaju, nastavio vojno da podržava Ukrajinu.
- I dalje mislim da imamo stvarno dobre šanse da ostvarimo mir - rekao je Tramp.

Tramp: I dalje mislim da imamo dobre šanse da ostvarimo mir u Ukrajini

Sjedinjene Američke Države (SAD) za nekoliko sedmica, a ne mjeseci, znaće da li je Rusija ozbiljna u namjeri da postigne mir s Ukrajinom, rekao je američki državni sekretar Mark Rubio. 
 
- Vrlo brzo ćemo znati po njihovim odgovorima da li su ozbiljni u vezi sa stvarnim mirom ili je to samo taktika odlaganja. Ako je riječ o taktici odlaganja, predsjednik za to nije zainteresovan - rekao je Rubio, na konferenciji za novinare nakon NATO ministarskog sastanka u Briselu, javlja Rojters. 
 
On je dodao i da će, ukoliko Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom, SAD morati da preispitaju svoj stav. 
 
Rubio je kazao i da bi Kopenhagen trebalo da se “usresredi na činjenicu” da stanovnici Grenlanda ne žele da budu dio Danske. 
 
- Grenlanđani će donijeti odluku - dodao je Rubio.

Rubio: Preispitaćemo stav ako Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: mir