Napori za postizanje mirovnog sporazuma u Ukrajini su ugroženi jer Rusija i dalje odbacuje predložene uslove i ne pokazuje spremnost za pregovore u dobroj vjeri, izjavila je u četvrtak šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas.
Govoreći uoči samita Savjeta EU u Briselu, Kalas je rekla da postoji široka međunarodna podrška mirovnim naporima, ali je upozorila da pritisak ostaje jednostran.
- Nismo vidjeli nikakvu spremnost ruske strane da se pokrene ili ozbiljno razgovara o miru. Čak je i primirje za Božić odbijeno. Jasno je da moramo izvršiti pritisak na Rusiju kako bi prestali pretvarati se da pregovaraju, već da zaista sjednu za pregovarački sto i zaista pregovaraju - rekla je.
Kalas je takođe ukazala na predloženi zajam EU za reparacije za Ukrajinu, usmjeren na finansiranje obnove u naredne dvije godine, rekavši da on odgovara na zabrinutosti koje su izrazile Belgija i druge članice.
- Nadam se da ćemo ovo dovesti do kraja. (Ruski predsjednik Vladimir) Putin računa na naš neuspjeh, tako da im to ne bismo trebali dati... Jednostavno si ne možemo priuštiti neuspjeh. Moramo pokazati da smo jak. Ovo je vrlo važno jer šalje snažan signal Rusiji da nas ne mogu nadživjeti... Zajam za reparacije zasniva se na principu da onaj ko nanosi štetu mora i platiti za to - dodala je Kalas.
Oko 210 milijardi eura (246 milijardi dolara) ruske imovine ostaje zamrznuto unutar EU. Brisel je predložio korištenje prihoda od te imovine za podršku Ukrajini, iako većinu drži belgijska kompanija za finansijske usluge Euroclear, a Belgija je više puta izrazila pravne i finansijske zabrinutosti u vezi s planom.
O sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, Kalas je rekla da se diskusije kreću u "pravom smjeru", naglašavajući potrebu za konkretnim garancijama saveznika, uključujući SAD, kako bi se osigurala dugoročna sigurnost Ukrajine od budućih napada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kalas: Rusija i dalje odbacuje predložene uslove za mirovni sporazum za Ukrajinu

Američki predsjednik Donald Tramp održao je telefonski razgovor sa liderima Francuske, Velike Britanije i Njemačke o naporima za postizanje mirovnog sporazuma u Ukrajini, rekao je portalu "Aksios" zvaničnik Bijele kuće.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je poziv trajao 40 minuta i da je bio usmjeren na unapređenje diplomatskih napora za okončanje rata u Ukrajini.
Kancelarija njemačkog kancelara Fridriha Merca objavila je da su četiri šefa država i vlada razgovarala o statusu pregovora o prekidu vatre u Ukrajini.
- Intenzivan rad na mirovnom planu biće nastavljen u narednim danima. Složili su se da je ovo ključan trenutak za Ukrajinu i za zajedničku bezbjednost u evroatlantskom području - navodi se u saopštenju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je danas na mreži X razgovore SAD i Ukrajine o poslijeratnoj obnovi i ekonomskom razvoju zemlje.
On je dodao da se paralelno finalizuje rad na 20 tačaka dokumenta koji bi mogao da definiše parametre za okončanje rata i da očekuje da će taj dokument uskoro biti poslat Vašingtonu.

Tramp razgovarao sa evropskim liderima: Ključan trenutak za Ukrajinu i zajedničku bezbjednost

Demokratska Republika Kongo i Ruanda danas u potpisali istorijski mirovni i ekonomski sporazum uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, čiji je cilj okončanje sukoba u nemirnom istočnom dijelu Konga.
- Danas se obavezujemo da zaustavimo decenije nasilja i krvoprolića i započnemo novo doba harmonije i saradnje između Demokratske Republike Kongo i Ruande - rekao je Donald Tramp uoči ceremonije potpisivanja u Vašingtonu, kojoj su prisustvovali predsjednik Konga Feliks Čisekedi i predsjednik Ruande Pol Kagame.
Na pitanje novinara o tome kada će vojne trupe napustiti Kongo, Tramp je rekao: "Mislim da ćete to vidjeti vrlo brzo, i to vrlo, vrlo brzo."
Tramp je ocijenio da su Čisekedi i Kagame "sjajni lideri".
- Mislim da ćete vidjeti trenutne rezultate. Uvjeren sam da će se to i desiti - dodao je Tramp.
Sporazum je rezultat višesedmičnih diplomatskih pregovora, uz podršku Stejt Departmenta, s fokusom na prekid oružanih sukoba i podsticanje ekonomske stabilizacije u regionu.
Mirovni okvir, kako je ranije navedeno u nacrtima pregovora, podrazumijeva i prestanak vatre, reviziju bezbjednosnih aranžmana i potencijalno uspostavljanje novih ekonomskih partnerstava u području bogatom mineralima koje je decenijama bilo pogođeno sukobima, prenosi Avaz.

Kongo i Ruanda potpisali istorijski mirovni sporazum

Kako god da se ostvari najnoviji pritisak američkog predsjednika Donalda Trampa da se okonča rat u Ukrajini, Evropa se plaši mogućnosti sporazuma, koji neće kazniti ili oslabiti Rusiju kako su se njeni lideri nadali, dovodeći bezbjednost kontinenta u veću opasnost, objavila je danas britanska agencija Rojters na svom sajtu.
Evropa će možda morati da prihvati rastuće ekonomsko partnerstvo između Vašingtona, svog tradicionalnog zaštitnika u NATO savezu, i Moskve, za koju većina evropskih vlada, i sam NATO, navode da je najveća pretnja evropskoj bezbjednosti.
Iako su Ukrajinci i drugi Evropljani uspeli da se suprotstave djelovima američkog plana od 28 tačaka za okončanje borbi koji je viđen kao izrazito proruski, svaki sporazum će vjerovatno i dalje nositi velike rizike za kontinent.
Ipak, sposobnost Evrope da utiče na sporazum je ograničena, ne samo zato što joj nedostaje čvrsta moć da diktira uslove. Evropa nije imala predstavnike na razgovorima između američkih i ukrajinskih zvaničnika u Floridi tokom vikenda i samo će iz daljine posmatrati kada američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof bude bio u poseti ruskom predsednik Vladimiru Putinu tokom dana.
- Stičem utisak da se polako stiče svijest da će u nekom trenutku doći do lošeg dogovora. Tramp očigledno želi dogovor. Ono što je veoma neprijatno za Evropljane jeste to što on želi dogovor prema logici velikih sila: "Mi smo SAD, oni su Rusija, mi smo velike sile" - rekao je Luk van Midelar, osnivač i direktor tink-tenka Briselskog instituta za geopolitiku.
Šef američke diplomatije Marko Rubio rekao je da će Evropljani biti uključeni u razgovore o ulozi NATO i Evropske unije u bilo kakvom mirovnom rješenju.
Evropske diplomatije smatraju da bi skoro svaki aspekt dogovora uticao na Evropu - od potencijalnih teritorijalnih ustupaka Ukrajine do američko-ruske ekonomske saradnje.
Evropski zvaničnici rekli su da ne vide znake da Putin želi da okonča invaziju na Ukrajinu. Ali ako to učini, brinu se da bi svaki sporazum koji ne poštuje teritorijalni integritet Ukrajine mogao da ohrabri Rusiju da ponovo napadne van njenih granica.
Ipak, sada se čini vjerovatnim da bi svaki mirovni sporazum omogućio Moskvi da bar zadrži kontrolu nad ukrajinskom zemljom koju je zauzela silom, bez obzira na to da li su granice formalno promijenjene ili ne.
Trampova administracija takođe nije odmah odbacila ruske pretenzije na ostatak regiona Donbasa koji Moskva nije uspela da osvoji poslije gotovo četiri godine rata.
Štaviše, Tramp i drugi američki zvaničnici su jasno stavili do znanja da vide velike mogućnosti za poslovne dogovore sa Moskvom kada se rat završi.
Evropski zvaničnici se plaše da će okončanje izolacije Rusije od zapadne ekonomije dati Moskvi milijarde dolara za rekonstrukciju njene vojske.

Rojters: Trampov pritisak da se okonča rat u Ukrajini budi strah od lošeg sporazuma za Evropu

Evropljani će morati da odobre svaki aspekt koji utiče na njihovu bezbjednost u budućem sporazumu kojim se okončava rat u Ukrajini - upozorio je njemački kancelar Fridrih Merc.
- Važno nam je da mirovni plan za Ukrajinu ne može biti uspostavljen bez našeg dogovora o pitanjima koja utiču na evropske interese i evropski suverenitet - rekao je Merc na marginama samita EU-Afrika u glavnom gradu Angole.
Njemački kancelar je ocijenio da ne očekuje proboj tokom ove nedjelje u pregovorima o mirovnom planu za Ukrajinu, insistirajući da Rusija treba da bude uključena u razgovore.
- Rusija treba da bude za pregovaračkim stolom. Ako se to desi, svaki napor će biti opravdan, a ako ne, napori će morati da se udvostruče. To je naporan proces, ne očekujem proboj ove nedjelje - dodao je Merc.

Merc o mirovnom sporazumu Rusije i Ukrajine: Evropa će morati da odobri svaki aspekt

Rusija ne vidi razlog za razgovore o mogućem potpisivanju mirovnog sporazuma sa Japanom, kako bi se zvanično okončalo neprijateljstvo iz Drugog svjetskog rata, jer Tokio ima neprijateljski stav prema Moskvi - poručio je danas Kremlj.
Rusija je nasljednik Sovjetskog Saveza, koji nikada nije sa Japanom potpisao sporazum o zvaničnom prekidu neprijateljstava iz Drugog svjetskog rata.
Sovjetske snage su na kraju Drugog svjetskog rata zauzele četiri ostrva u blizini Hokaida, koja Moskva naziva Kurilskim ostrvima, a Tokio Sjevernom teritorijom.
Moskva i dalje kontroliše ostrva i taj teritorijalni spor je onemogućio naredak u potpisivanju mirovnog sporazuma, navodi Rojters.
Trenutno nema kontakata sa japanskim vlastima, rekao je portparol Kremlja Dmitri Peskov, odgovarajući na pitanje povodom saopštenja Ministarstva spoljnih poslova Japana da Tokio i dalje želi da potpiše sporazum i vrati ostrva.
- Znate da je Tokio požurio da se u potpunosti pridruži neprijateljskim koracima prema našoj zemlji - izjavio je Peskov, povodom odluke Japana da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Moskve, zbog ruske invazije na Ukrajinu.
S obzirom na stanje stvari i japanske sankcije mala je, kaže on, mogućnost da se razgovara o bilo kavim pregovorima.

Peskov: Mala je mogućnost za mirovni sporazum sa Japanom

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: mirovni-sporazum