Ekonomista Mirza Krnić ocijenio je da pad inflacije sa 4,8 odsto u oktobru na 4,2 odsto u novembru ne predstavlja dobru vijest, već signal za ozbiljnu zabrinutost, jer visoke cijene u Crnoj Gori i dalje rastu bez adekvatnog odgovora države.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Krnić je kazao da crnogorska ekonomija nema otpornost ni na spoljne, ni na unutrašnje poremećaje, te da je unutrašnja inflacija započela nakon uvođenja programa Evropa sad 1.
Prema istraživanju Unije slobodnih sindikata Crne Gore, sindikalna potrošačka korpa na kraju 2025. godine iznosi 2.045 eura, što je gotovo 200 eura više nego prije dvije godine. Istovremeno, zvanični podaci Monstata o potrošačkoj korpi nijesu dostupni gotovo dvije godine.
Krnić podsjeća da građani Crne Gore već četiri godine trpe kontinuirani rast cijena i visoku inflaciju, te da podatak o inflaciji od 4,2 odsto u novembru ne ukazuje na poboljšanje životnog standarda.
- To što je inflacija u novembru 4,2 odsto ne znači da su se cijene smanjile ako je u oktobru bila inflacija 4,9 pa 4,2 u novembru ne znači da su se cijene snizile, nego je samo pitanje intenziteta rasta. Inflacija 4,2 odsto su veće cijene u novembru ove godine u odnosu na period od prije godinu dana. Visoke su cijene u zemlje, taj problem se produbljuje, počelo je od programa Evropa sad 1, ali nije to jedini razlog poskupljenja, nema nikakve reakcije države u rješavanju ovog problema i samo možemo očekivati da se problem produbljuje i tako mi se čini da Vlada čeka da vidi šta će se desiti. Nemamo nikakvu otpornost ni na spoljne uticaje, a ni na unutrašnje jer od programa Evropa sad 1 mi imamo i domaću inflaciju osim uvozne - rekao je Krnić.
Govoreći o Vladinoj mjeri „Limitirane cijene“, Krnić smatra da se radi o marketinškoj akciji bez stvarnog efekta, uporedivoj sa pokušajem gašenja požara bokalom vode.
- Građani su prepušteni sami sebi, jer se ne rješava problem od posljedice, već bi trebalo početi od uzroka. Možete ograničiti marže, i nemate nikakav mehanizam da spriječite taj krupni kapital i trgovinske lance da odgovorno nastupaju, pritom oni vrlo jednostavno mogu da prenesu na druge proizvode, mogu da se dogovore sa dobavljačem da prikažu veće troškove nego što stvarno jesu i uglavnom se na kraju dešava da to prenesu na druge proizvode i na kraju kad prestane akcija imamo druge proizvode koji su skuplji i imamo one na koje se vratila cijena od ranije - zaključio je Krnić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Krnić: „Limitirane cijene“ su kao pokušaj gašenja požara bokalom vode

Mjesne zajednice nijesu tehničko pitanje, već prva linija demokratije, saopštio je odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić, povodom izbora predsjednika mjesnih zajednica u v.d. stanju.
“Upravo zato način na koji vlast postupa prema njima razotkriva njen stvarni odnos prema zajednici. Umjesto da organizuje izbore u mjesnim zajednicama, na šta se sama obavezala, vlast je krenula putem partijskog zauzimanja prostora koji bi morao pripadati građanima. Imenovani su vršioci dužnosti predsjednika savjeta mjesnih zajednica, bez elementarno adekvatne konsultacija sa zajednicom i uprkos jasno iskazanoj većinskoj volji u pojedinim mjesnim zajednicama”, izričit je Krnić.
Sve ovo je, kaže, formalno moguće jer je vlast izmjenama Odluke o mjesnim zajednicama omogućila da se predsjednici savjeta mjesnih zajednica biraju u v.d. mandatu od strane skupštinskog odbora, na predlog predsjednice Skupštine, bez rasprave na plenumu.
“Time je građanima oduzeto pravo da biraju, a Skupštini dato pravo da odlučuje punim legitimitetom. Simbolične nadoknade za predsjednike savjeta mjesnih zajednica dodatno poručuju da se ne želi snažna, odgovorna lokalna samouprava, već struktura koju vlast može podrediti svojoj političkoj volji. To radi ista ona vlast koja je glasala protiv i da predsjednici mjesnih zajednici budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada”, naveo je Krnić.
Ovime, kako kaže, aktuelna podgorička vlast potvrđuje tezu, bježeći od izbora, da namjerava da mjesne zajednice pretvori u partijsku ispostavu.
“Time nije samo prekršeno obećanje, već je unaprijed u značajnoj mjeri obesmišljen i svaki budući izborni proces za predsjednike savjeta mjesnih zajednica. Čak i ako bi se izbori naknadno organizovali, a trebalo ih je sprovesti u četrdeset mjesnih zajednica do maja naredne godine, stvorena je očigledna “institucionalna prednost” za one koji su već postavljeni u v.d. statusu”, navodi Krnić.
Posmatrajući ovaj šablon komunikacije, kaže on, ne čudi što se od problema do problema građani postavlaju sa velikim nepovjerenjem prema aktulenoj vlasti.
“Rješenje je upravo u organizovanju direktnih izbora u mjesnim zajednicama bez v.d. demokratije, već sa glasovima građana. Upravo iz ovog razloga Preokret je već podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti amandmana koji ovoj vlasti omogućava da određuje predsjednika savjeta MZ bez neposrednih izbora”, zaključio je Krnić.

500x500

1250x600

1084x550

Krnić: Građanima oduzeto pravo da biraju predsjednike MZ

Vlast u Podgorici, koja se zaklinjala u demokratiju i učešće građana, nastavila je istim putem svojih prethodnika sa namjerom da partijski kontroliše rad mjesnih zajednica čime obesmišljava njihovu suštinu, navodi odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić.
- Umjesto da, kako su sami propisali i izglasali, u roku od 12 mjeseci organizuju izbore za organe mjesnih zajednica, oni su „na mala vrata“ sebi omogućili da cijeli proces pretvore u karikaturu. Odboru za izbor i imenovanja i predsjednici Skupštine data su ogromna ovlašćenja da samovoljno postavljaju vršioce dužnosti predsjednika Savjeta mjesnih zajednica, čime su građane potpuno izbacili iz odlučivanja - navodi Krnić u saopštenju.
Ni rok od 30 dana koji su sami odredili za tu aktivnost, kako kaže, nijesu poštovali, a ni tamo gdje su se građani pisano izjasnili koga žele za predsjednika savjeta, njihova volja nije vrijedna ni papira na kojem je napisana.
- Jasno je da lokalna vlast ne želi participaciju, već partijsku podobnost. Očigledno im je cilj da od mjesnih zajednica naprave partijske ispostave, a ne mjesta gdje ljudi slobodno odlučuju o svom okruženju. Koliko vlast poštuje građane i njihove predstavnike, pokazuje i činjenica da su odbili predlog Preokreta da predsjednici savjeta mjesnih zajednica budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada, dok su im za rad odredili 100 eura. Poruka je jasna „niste tu da doprinosite, već da nas slijedite - navodi on u saopštenju.
Preokret ističe da je ovakva praksa ne samo sporna već i opasna po demokratiju.
- Vlast koja se boji građana i njihove riječi pokazuje da je nesigurna u sebe i u ono što radi. Zato ćemo se dosljedno zalagati da se mjesne zajednice vrate građanima, da u njima ljudi odlučuju o prioritetima u svojoj sredini, a ne partijski komesari. S tim u vezi nam predstoji borba da zajedno sa građanima krenemo u oslobađanje mjesnih zajednica od ovog nauma koji je na korist partijskih struktura vlasti, ali štetan po instrumente zaštite interesa zajednice - zaključuje Krnić u saopštenju.

Krnić: Vlast u Podgorici želi da kontroliše mjesne zajednice i od njih da napravi partijske ispostave

Prije dva mjeseca, Podgorica je dobila Odluku o mjesnim zajednicama koja je predviđala neposredne izbore za mjesne zajednice i veće učešće građana, saopšteno je iz Preokreta.
- Ipak, amandman gradonačelnika, zamišljen kao tehnički, doveo je do nastavka stare prakse samovolje – sada čak i unaprijeđene. Partijskozauzimanje mjesnih zajednica biće još drastičnije - ocjenjuje Mirza Krnić, odbornik Preokreta.
Preokret je, kako navodi, na inicijativu građana inicirao da legitimni i od strana građana podržani kandidati vode mjesne zajednice i u prelaznom periodu, ali su od rukovodstva Skupštine saznali da to nije moguće.
- Tako dolazimu u situaciju da će rukovodstvo Skupštine Glavnog grada samo predložiti 40 kadrova za vršioce dužnosti predsjednika mjesnih zajednica, bez izbora, bez roka trajanja mandata i bez javne rasprave. U tom procesu Odbor za izbor i imenovanja postaje alat za legalizaciju partijsko porobljavanje mjesnih zajednica - ističe Krnić.
Prava promjena, kako kaže, ne dolazi zamjenom imena i tabli, već raskidom sa starim navikama.
- Sve drugo je obmana. Umjesto demokratije, dobijamo još dublju partitokratiju – sa novim potpisom - zaključuje Krnić.

Krnić: U Podgorici fingiraju demokratiju a produbljuju partitokratiju

Pokret Preokret zahtijeva da u Statut Glavnog grada Podgorica bude uvrštena odredba prema kojoj će biti zabranjena privatizacija preduzeća "Vodovod i kanalizacija", ali i vodovodnih instalacija.
To je saopštio lider Preokreta Srđan Perić navodeći da će, ako njihova inicijativa ne prođe, pokrenuti pitanje referenduma na nivou grada.
- Upozoravamo da u uslovima ekonomske nesigurnosti i neodgovornog upravljanja postoji realna opasnost da se voda - osnovni uslov života - prepusti privatnim kompanijama, čiji je jedini cilj profit - kazao je Perić.
Odbornik Preokreta Mirza Krnić predstavio je podatke o radu pomenutog preduzeća, navodeći kako im fizička i pravna lica duguju gotovo pet miliona eura, pri čemu gubici na mreži iznose 40 odsto.
- Prema finansijskim iskazima Vodovod i kanalizacija je imao minus u poslovnom rezultatu prethodne godine od 878,885 eura, godinu ranije 1,7 miliona eura, a primjera radi, 2019. godine je poslovni rezultat bio u plusu oko 1,2 miliona eura. To ne znači da je tada bilo sjajno stanje, daleko od toga, ali govori da se ide iz lošeg u gore - kazao je Krnić.

Preokret: Zabraniti privatizaciju Vodovoda, stvara se neopravdani narativ da je to nužnost

Glasanje za Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata je čist akt gaženja opšteg interesa, kojim se stranim investitorima daju zemlja, komunalna infrastruktura i podastire pravni sistem – bez konkursa, bez stvarne kontrole, bez minimuma zaštite domaćih interesa, poručuje Mirza Krnić iz pokreta Preokret.&nbsp;
- U manje od mjesec sa ključnih adresa vlasti smo slušali obećanja efekata investicije koji "skaču" sa 30, na 35, dok po riječima projektovanog investitora stvarna investicija može biti oko 2,5 milijarde eura i to za 15 godina- kazao je Krnić.
Pritom, dodaje on, nema argumenta za isplativost ovakvih ustupaka – samo otvorena vrata za ekstremno povlašćeno investiranje, bez rizika, širom Crne Gore.&nbsp;
- Dodajemo da ovaj posao nema realno obrazloženu dugoročnu opravdanost sa stanovišta promocije i zaštite domaćih interesa na polju ekonomije, planiranja prostora ili zaštite životne sredine. Naglašavamo da su investicije ne samo poželjne, već i potrebne, ali ne način da jedu našu supstancu- poručje Krnić ispred Pokreta Preokret.
Iz ovog Pokreta podsjećaju na to da su činioci ove vlasti, koji su dok su bili u opoziciji govorili o transparentnosti i zaštiti javnog dobra, danas sopstvenim glasovima guraju dogovor koji urušava sve te principe.&nbsp;
Ova odluka, poručuje, ne znači razvoj već prevaljivanja obaveza narednim generacijama.
- Umjesto prilike ostavljamo obaveze. Umjesto da investitor rizikuje, država garantuje. Ova situacija ide i u prilog tezi o nužnosti organizovanja referenduma o ovakvom pitanjima- dodaje Krnić.
Na kraju, da ovakve odluke više ne budu moguće, poručuje Krnić, mora se mijenjati sistem iz temelja.&nbsp;
- Ne samo da se ovakvi sporazumi ne ponavljaju, već da ih možemo opozvati – u ime javnog interesa. To je zadatak koji je od danas pred svima nama - zaključuje Krnić.&nbsp;

Krnić: Današnjim glasanjem vlast gazi ono što je branila dok je bila opozicija

Preokret se zalaže da dio budžeta Glavnog grada bude participativnog karaktera, odnosno da građani imaju mogućnost na to gdje se opredjeljuje dio sredstava iz gradske kase koju oni sami pune, izjavio je Mirza Krnić kandidat za odbornika na listi Preokret – "Ovako više ne može – Srđan Perić".
On poručuje da je decenijski ustanovljena samovolja partija dovela do toga da svaka vlast obećava i planira neizvodive projekte koje zapravo samo predstavljaju bježanje od nesposobnosti rukovodstva ne samo da rukovode gradom, već i da vladaju materijom osnovnog administrativnog funckionisanja.
Tako smo došli do toga, ističe Krnić, da budžet znači samo prostor za marketing, ali ne i za podsticaj za stvaranje uslova za bolji život građana: od kulture, rekreacije, umjetnosti, pa sve do subvencija za preduzetništvo, posbeno onog manjeg.
- Ujedno to bi bila prilika i da djelovi grada sa velikom populacijom skrenu pažnju na svoju potrebu za razvojem. Time bi funkcioneri bili obavezni ne samo prema užem gradskom jezgru, već i prema razvoju svih građana koji glasaju odbornike za Skupštinu Glavnog grada - naveo je Krnić.
Prema njegovim riječima, ne postoji opravdanje zašto Stari Aerodrom, Konik, Zlatica, Zagorič, Zabjelo, Donja ili Gornja Gorica čekaju komunalne sadržaje koje su, kako ističe, odavno trebalo da dobiju.
- Od sportskih terena, parkova, biciklističkih staza, zelenih pijaca ili drugog sadržaja za koji garađani smatraju da su im priritetni – a koje sada nemaju - dodao je Krnić.
U tom pravcu, saopštava Krnić, participativni budžet predstavlja priliku da građani učestvuju u kreiranju gradskog budžeta koji sami pune, a kojim se trenutno raspolaže onako kako partije nalažu – "a između ostalog i za potrebe partijskog zapošljavanja, pa sve do forsiranja projekata koje bi im služili za predizborne svrhe – dobri za reklamiranje, ali ne i da postanu stvarni u skorijoj budućnosti".
- Ovako više ne može, građani moraju biti dio odluke i kontrole u donošenju i sprovođenju odluka koje se tiču upravo njih. Ne postoji opravdanja da i u budućnosti bude tako - poručio je Krnić.

Krnić: Participativni budžet kao brana od samovolje partijskog rukovodstva

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

Na pojedinim dionicama u Crnoj Gori jutros se saobraća usporeno, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili vozače na mjestimično prisustvo vode na putevima i povećanu opasnost od odrona.
Iz AMSCG su upozorili i da je na sjeveru, uz slab snijeg mjestimično izražena poledica.
- Neophodna je krajnje oprezna vožnja, prilagođena uslovima i stanju na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja - naveli su iz AMSCG.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica), na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona, usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Zbog radova na regionalnom putu R-30 Petnjica - Bioča, potez Bioča - Lješnica, saobraćaj se obustavlja od osam do 12 i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-17 dionica Čevo - Ridjani, zbog adaptacije puta, saobraćaj je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara, odobrena je promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu „Princeza Ksenija“, vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo.
U ulici Vojislavljevića u Podgorici, zbog izgradnje bulevara, saobraćaj je obustavljen i obavlja se alternativnim putevima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Tag: mirza-krnic