Manjinska vlada Mišela Barbinijea nije dobila povjerenje francuskog parlamenta na današnjem glasanju i time je postala prva administracija koja je na taj način smijenjena od 1962. godine.
Ukupno 331 poslanik, i lijevih i desnih partija, glasao je za prijedlog nepovjerenja ovoj vladi - koji je podnijela ljevičarska koalicija NFP.
Za pad vlade bila potrebna većina od 288 glasova.
Barnije, koji je na funkciji proveo jedva tri mjeseca, sada je dužan da podnese svoju ostavku, kao i ostavku svoje vlade, predsjedniku Emanuelu Makronu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pala francuska vlada, Barnije dužan da podnese ostavku

Francuski poslanici glasaće danas o povjerenju vladi premijera Mišela Barnijea. 
 
Ako parlament izglasa nepovjerenje, Barnijeova koalicija biće prva francuska vlada koja će na taj način biti smijenjena u više od 60 godina, u vrijeme kada se zemlja bori s budžetskim deficitom, piše Rojters. 
 
Rasprava će početi u 16 sati, a glasanje se očekuje oko tri sata kasnije. 
 
Barnije je sinoć, u televizijskom intervjuu, rekao da ostaje otvoren za pregovore o budžetu s krajnje desničarskim Nacionalnim okupljanjem (RN) Marin Le Pen i drugim strankama, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
- Zavisi o poslanicima koji svaki ima dio odgovornosti pred Francuzima, pred glasačima, a i pred Francuskom koja je u prilično ozbiljnom trenutku - rekao je Barnije o izglasavanju povjerenja. 
 
On je upozorio da je "mnogo napetosti, osjećaja nepravde i bijesa u vazduhu". 
 
Barnije je odbacio je ideju koju su iznijeli neki članovi njegove vlastite stranke desnog centra da bi predsjednik Francuse Emeanuel Makron trebalo da da ostavku kako bi deblokirao krizu, nazvavši ga "jednim od garanta stabilnosti zemlje". 
 
Nakon sedmica napetosti politička kriza došla je do vrhunca kada je Barnije rekao da će pokušati progurati dio budžeta koji se odnosi na socijalno osiguranje kroz parlament bez glasanja nakon što nije uspio dobiti podršku RN-a. 
 
Barnijeova koalicija i tabor Le Pen, koji podržavaju manjinsku koaliciju, okrivili su jedni druge. 
 
- Blokiranje budžeta za nas je jedini način na koji nam ustav daje pravo da zaštitimo građane - rekla je Le Pen novinarima po dolasku u parlament. 
 
Ljevica i krajnja desnica zajedno imaju dovoljno glasova da sruše Barnijea, a Le Pen je potvrdila da bi njena stranka trebalo da glasa za predlog zakona o nepovjerenju, koji je iznio lijevi savez.

1250x600

1084x550

Francuski poslanici glasaju o povjerenju Vladi

Francuska Vlada je danas odbila da odgovori na pitanje da li bi na svojoj teritoriji uhapsila predsjednika Rusije Vladimira Putina i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koje je Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu optužio za ratne zločine.
Prošle nedjelje je MKS optužio Netanjahua za ratne zločine nad Palestincima u Pojasu Gaze, navodi AP.
Francuski premijer Mišel Barnije je izjavio u parlamentu da Francuska poštuje obaveze zasnovane na međunarodnom pravu.
Poslije toga je Ministarstvo spoljnih poslova u Parizu poručilo da Netanjahu ima imunitet, jer Izrael nije članica MKS u Hagu
Ministarstvo spoljnih poslova u Parizu je navelo da Francuska i Izrael imaju istorijske veze, kao demokratske države, opredijeljene za vladavinu prava i poštovanje nezavisnog pravosuđa.
Francuska namjerava da nastavi blisku saradnju sa Netanjahuom, radi ostvarenja mira na Bliskom Istoku, saopšteno je iz Pariza.

Francuska Vlada odbila da odgovori da li bi na svojoj teritoriji uhapsila Putina i Netanjahua

Čudi nas žučna reakcija odbornice BS gospođe Kurtagić Kalender oko 
pozicije potpredsjednik SO koju naziva nevažnom i izmišljenom iako je to 
zapravo to zapravo uža specijalnost BS u Vladi - izmišljene pozicije - poručili su u Evropskom savezu Bara nakon što je Sehera Kurtagić Kalender tvrdila da je izbor Amara Borančića iz Liberalne partije za potpredsjednika loklanog parlamenta nastavak prakse diskriminacije, te da su u pitanju političke kombinatorike.&nbsp;
U Evropskom savezu Bara kažu da ih čudi da je ona odlučila da umjesto direktno na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine, svoje stavove saopštava putem medija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborancic-bs-u-ocigledno-nijesam-dovoljno-dobar-musliman-za-bosnjacku-stranku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ili su to pak odlučili njeni nadologodavci, očigledno se plašeći snage 
Evropskog saveza u Baru, pa se kriju iza imena drugih? Ni nas mnogo ne zanima šta misli bilo ko od njih pojedinačno, ali nećemo dozvoliti nikom, pa ni BS da u kontinuitetu pokušava da naruši multietnički sklad u Bar zarad sitnih partijskih poena i kojeg glasa na izborima. Za njih imamo jedonstavan savjet i recept, ukoliko bi se funkcioneri BS, a posebno najbliži članovi njihovih porodica, povukli sa funkcija, bilo bi sasvim dovoljni funkcija za sve Bošnjake u Baru ali i širom Crne Gore - naveli su u Evropskom savezu.
Iz pristojnosti, kažu, neće govoriti o imenama i porodičnim vezama koje su poznate.
- Ali varaju se ako misle da građani to ne vide, te da danas iko više želi da podržava porodični biznis zvani Bošnjačka stranka - dodali su oni.
Zato su, podvlače, u BS najmanje pozvani da bilo koga prozivaju zbog fotelja.
- Kad čitav Bar i Crna Gora znaju da se upravo zarad fotelja rukovodstva njihove partije, koje u tom slučaju zaista jesu izmišljene, čvrsto politčki 
prigrlili čak i četnickog vojvodu Andriju Mandića, i postali njegov 
vjeran koalicioni partner. Ne prezajući da taj čin pravdaju navodnom 
brigom za Bošnjake. Koliko im je ta priča pila vodu najbolje svjedoči 
rezultat u Podgorici, gdje su izgubili vise od polovine biračkog tijela, 
a sva je prilika isti rezultat će ponoviti i u Baru pa otud nervoza - poručili su u Evropskom savezu Bara. 
 
Bar je, dodaju, uvijek bio grad otvoren za svakog čovjeka i dao je širokogrudo svima dio sebe ne pitajući za ime i prezime.
- A to je potvrdio upravo i jučerašnji izbor na Skupštini. Na kraju, rukovodeće pozicije dobijaju se na izborima, poverenjem građana i biografijom koja gospođi Kurtagić Kalender očito nije mjerilo, a ne nikako na popisu stanovništva - zaključili su u saopštenju.

Evropski savez Bar: Ukoliko bi se funkcioneri BS i članovi njihovih užih porodica povukli, bilo bi sasvim dovoljno funkcija za sve Bošnjake

Francuska je dobila novu vladu desnog centra na čelu sa Mišelom Barnijeom danas, gotovo dva mjeseca nakon parlamentarnih izbora koji nisu donijeli jasnog pobjednika, a produbili su političke podjele dok se zemlja bori sa ekonomskim i diplomatskim izazovima.
Nova 38-člana vlada ima najviše ministara iz Makronovog centrističkog saveza i konzervativne republikanske partije.
Žan Noel Baro, novi ministar spoljnih poslova je centristički političar poznat po svom radu u digitalnoj transformaciji i evropskim poslovima.
Novi ministar finansija je Antoan Armand, koji će morati da predloži budžet za 2025. godinu usred pritiska Brisela da riješi sve veći dug Francuske.
Sebastijen Lekornu ostaje na mjestu ministra odbrane. On je dosad bio ključan u jačanju vojnih kapaciteta Francuske, uključujući modernizaciju odbrambenih sistema i slanje vojne pomoći Ukrajini.
Posao ministra unutrašnjih poslova pripao je Brunu Retaillju, konzervativcu koji će se sada baviti kritičnim domaćim pitanjima kao što su nacionalna bezbjednost, imigracija i sprovođenje zakona.
Barnijeova sposobnost da efikasno vlada već je pod lupom, a njegovi politički protivnici na ljevici poručili su da će ga izazivati na svakom koraku.
Stranka krajnje ljevice Žan-Lika Melanšona, Francuska Nepokorna, održala je danas proteste protiv njegove vlade i naziva Barnijeovo imenovanje negiranjem volje birača.
Nacionalni okupljanje krajnje desničarska partija Marin Le Pen saopštila je da će pažljivo pratiti rad vlade i da ima dovoljno glasova u parlamentu da je sruši, ali je izrazila spremnost da sarađuje po ključnim budžetskim pitanjima.

Francuska dobila novu vladu desnog centra dva mjeseca nakon izbora

Hiljade ljudi izašlo je u subotu na ulice širom Francuske protestujući protiv odluke predsjednika Emanuela Makrona da imenuje političara desnog centra Mišela Barnijea za premijera, a ljevičarske stranke optužuju ga za krađu parlamentarnih izbora.
Makron je u četvrtak imenovao 73-godišnjeg Barnijea, konzervativca i bivšeg pregovarača Evropske unije o Bregzitu, za premijera, čime je okončana dvomjesečna potraga nakon njegove odluke da raspiše parlamentarne izbore koji su doveli do podijeljenog parlamenta u tri bloka.
U svom prvom intervjuu kao šef vlade, Barnije je u petak naveče kazao da će njegova vlada, kojoj nedostaje jasna većina, uključivati konzervativce, članove Makronovog tabora, i kako se nada, neke iz ljevice.
Barnije se suočava s zastrašujućim zadatkom pokušaja pokretanja reformi i budžeta za 2025, dok je Francuska pod pritiskom Evropske komisije i tržišta obveznica da smanji svoj deficit, prenosi Rojters.

Protest u Francuskoj nakon što je Makron izabrao Barnijea za premijera

Predsjednik Francuske Emanuel Makron imenovao je bivšeg evropskog komesara Mišela Barnijea za premijera te države, saopšteno je iz Jelisejske palate. 
 
Barnije (73) je postavljen na funkciju predsjednika Vlade Francuske skoro dva mjeseca od održavanja parlamentarnih izbora, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
U saopštenju se navodi da je Barnije dobio zadatak da formira vladu jedinstva koja će služiti zemlji i francuskom narodu. 
 
- Imenovanje je uslijedilo poslije nezapamćenog niza konsultacija tokom kojih je, u skladu sa svojim ustavnim obavezama, predsjednik osigurao da premijer i buduća vlada ispunjavaju sve uslove da budu što je moguće stabilniji i dobiju priliku da stvore što šire jedinstvo - navodi se u saopštenju. 
 
Makron i njegovi savjetnici tražili su kandidata koji bi u parlamentu mogao da pridobije podršku poslanika iz različitih grupa, kako bi se spriječilo da opozicija brzo obori novu vladu. 
 
Barnije je bio glavni pregovarač Evropske unije u vrijeme Bregzita i izlaska Velike Britanije iz Unije. 
 
On je uticajna ličnost u republikanskoj konzervativnoj partiji i za sobom ima političku karijeru dugu decenijama. 
 
Bio je ministar ekologije tokom mandata predsjednika Fransoa Miterana, ministar spoljnih poslova u vrijeme Žaka Širaka i ministar poljoprivrede u mandatu predsjednika Nikole Sarkozija.

Barnije novi premijer Francuske

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: misel-barnije