U vazdušnom napadu mjanmarske vojske na rudnik rubina danas na području Mogok na sjeveru zemlje, koji je pod kontrolom pobunjeničke grupe, poginulo 13 ljudi, saopštili su očevici i naoružana opozicija.
Jedan stanovnik rekao je da se napad dogodio jutros poslije 8 sati po lokalnom vremenu i dodao da je sedam ljudi poginulo na licu mjesta, dok je šestoro kasnije preminulo od zadobijenih povreda.
Prema riječima očevidaca, među poginulima je bio budistički monah, kao i otac i sin koji su prolazili na motociklu.
Neimenovani portparol Nacionalnooslobodilačke vojske Taang, koja okupira region Mogok, potvrdio je broj poginulih, navodeći da je 14 osoba povrijeđeno u napadu.
Vojna hunta za sada nije reagovala.
Građanski rat bjesni u Mjanmaru od kada je vojna hunta preuzela vlast 2021. godine, a prodemokratska oružana opozicija udružila je snage sa bivšim etničkim oružanim grupama.
Zajednička ofanziva koja je počela krajem 2023. godine omogućila im je da zauzmu djelove teritorije, uključujući grad Mogok, poznati centar trgovine rubinima.
Mjanmar je bogat dragim kamenjem i drugim rijetkim mineralima, koje naoružane grupe traže i prodaju uglavnom susjednoj Kini za finansiranje rata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Mjanmaru 13 poginulih u napadu vojne hunte na rudnik rubina

Vojni sudovi u Mjanmaru osudili su dvanaest osoba, uključujući pet kineskih državljana, na doživotni zatvor zbog umiješanosti u trgovinu ljudima, objavili su danas državni mediji.
Osude proizilaze iz niza krivičnih djela, uključujući distribuciju seks video snimaka na mreži i trgovinu ženama iz Mjanmara radi prisilnih brakova u Kini.
Trgovina ljudima, posebno ženama i djevojčicama namamljenim ili prisiljenim na brak u susjednoj Kini, čest je problem u Mjanmaru, zemlji pogođenoj građanskim ratom koji je izbio nakon što je vojska preuzela vlast od demokratski izabrane vlade Aung San Su Ći u februaru 2021. godine.
Ratni sukob u Mjanmaru ostavio je milione žena i djece ranjivim na eksploataciju.
Izvještaj Udruženja žena Kačina Tajlanda (KWAT) iz 2018. godine, koje radi na sprečavanju trgovine ljudima u sjevernim državama Kačin i Šan koje se graniče sa Kinom, procjenjuje da je oko 21.000 žena i djevojčica iz sjevernog Mjanmara bilo prisiljeno na brak u Kini između 2013. i 2017. godine.
U posljednjem izvještaju objavljenom u decembru, KWAT je zabilježio nagli pad broja žrtava trgovine ljudima od 2020. do 2023. godine. Pad je pripisan pandemiji kovida-19 i zatvaranju granica izazvanim ratom.
Međutim, izvještava se o ponovnom porastu 2024. godine, kada su mnogi ljudi iz cijelog Mjanmara počeli da migriraju u Kinu u potrazi za poslom.
General-major Aung Kjav Kjav, zamjenik ministra unutrašnjih poslova, rekao je u junu da su vlasti 2024. godine riješile 53 slučaja trgovine ljudima, prisilnih brakova i prostitucije, od kojih se 34 odnosilo na Kinu, prema izvještaju koji je objavilo Ministarstvo informisanja Mjanmara.
U izvještaju se takođe navodi da je između januara i juna ove godine zabilježeno ukupno 80 slučajeva trgovine ljudima, uključujući 14 koji uključuju bračnu prevaru od strane stranih državljana.

Vojni sudovi u Mjanmaru osudili 12 osoba na doživotni zatvor zbog trgovine ljudima

Najmanje 23 ljudi poginulo je u napadu aviona na budistički manastir u Mjanmaru, saopštili su danas članovi pokreta otpora u toj zemlji.
Napad se dogodio u selu Lin Ta Lu u centralnom delu zemlje i u njemu je povređeno oko 30 ljudi, dok je deset u teškom stanju.
U manastir, na koji je iz mlaznog aviona bačena bomba, u posljednjih nekoliko nedjelja se sklonilo više od 150 ljudi iz obližnjih sela, kako bi izbjegli kopnene napade u regionu. Vojska Mjanmara je ranije saopštila da napada samo legitimne ratne mete i optužila snage otpora za terorizam.
U toj zemlji je počeo građanski rat u februaru 2021. godine, kada je vojska preuzela vlast, što je izazvalo mirne demonstracije, koje su nasilno ugušene.
Protivnici vojske su tada počeli da se naoružavaju, a vojska im se suprotstavlja avio-napadima od kojih oni ne mogu da se odbrane.

Bombardovan budistički hram u Mjanmaru, poginule najmanje 23 osobe

Obustavu američkog finansiranja za gotovo dvadeset programa preporučila je Bijela kuća, a riječ je o programima koji se bave ratnim zločinima i odgovornošću na globalnom nivou, uključujući u Mjanmaru, Siriji i u vezi sa navodnim ruskim zločinima u Ukrajini, piše Rojters.
Preporuka Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB), koja ranije nije bila javno objavljena, ne predstavlja konačnu odluku o ukidanju programa, jer daje mogućnost Državnom sekretarijatu da uloži žalbu.
Osnovu za mogući dijalog između OMB-a i državnog sekretara SAD Marka Rubija i njegovih saradnika, postavlja ova preporuka.
Oni bi trebalo OMB-u da dostave svoje prijedloge o tome koji programi zaslužuju nastavak finansiranja. Programi takođe uključuju aktivnosti u Iraku, Nepalu, Šri Lanki i Gambiji.
Očekivanja da će Rubio zastupati nastavak velikog broja ovih programa su mala, prema navodima dva američka zvaničnika. Ipak, glavni američki diplomata mogao bi iznijeti argumente za zadržavanje ključnih programa, kao što je pomoć u potencijalnim suđenjima za ratne zločine u Ukrajini, prema jednom izvoru upućenom u ovu temu.
<h2>Nekoliko programa</h2>
Nekoliko programa koji su predloženi za ukidanje bave se projektima odgovornosti za ratne zločine u Ukrajini, uključujući i Global Rights Compliance, koji pomaže u prikupljanju dokaza o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti širom Ukrajine, uključujući seksualno nasilje i mučenja.
Još jedan program je Legal Action Network, pravna pomoćna organizacija koja podržava lokalne napore u pokretanju slučajeva protiv osumnjičenih osoba za ratne zločine u Ukrajini.
Biroi Državnog sekretarijata koji žele da očuvaju bilo koji od programa za ratne zločine i odgovornost treba da do kraja radnog dana 11. jula pošalju svoja obrazloženja, navodi se u internom mejlu Državnog sekretarijata u koji je Rojters imao uvid.
Među programima koji su predloženi za ukidanje je i grant od 18 miliona dolara za Kancelariju glavnog tužioca Ukrajine, koji implementira Inicijativa za međunarodnu krivičnu pravdu Univerziteta Georgetown.
Iako programi nemaju direktan uticaj na napore Ukrajine na linijama fronta da odbije rusku invaziju, pristalice kažu da oni predstavljaju najbolju priliku za temeljno dokumentovanje prijavljenih zločina na bojnom polju u najvećem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata, koji sada ulazi u četvrtu godinu.
<h2>Ratni zločini&nbsp;</h2>
Ukrajina je otvorila više od 140.000 slučajeva ratnih zločina od ruske invazije u februaru 2022. godine, koja je usmrtila desetine hiljada ljudi, opustošila velike djelove zemlje i ostavila mentalne i fizičke posljedice od okupacije. Rusija negira da su njene snage počinile ratne zločine u tom sukobu.
Ostali programi uključuju onaj koji se bavi odgovornošću za zločine mjanmarske vojske protiv Rohinja muslimana, kao i za progon hrišćana i drugih manjina od strane svrgnutog bivšeg predsjednika Sirije, Bašara al-Asada.
Iako bi preporuke OMB-a mogle naići na protivljenje Državnog sekretarijata, kriterijumi za žalbu su vrlo strogi.
<h2>Upozorenje administracije</h2>
U internom mejlu, administracija je upozorila da svaki pokušaj da se očuvaju programi predloženi za ukidanje mora biti temeljno obrazložen i direktno usklađen s prioritetima Vašingtona.
- Biroi moraju jasno i sažeto identifikovati direktnu usklađenost s prioritetima administracije - navodi se u mejlu koji je pregledao Rojters.

Bijela kuća zatražila povlačenje američkog novca iz finansiranja istraga o ratnim zločinima u Siriji i Rusiji

Šef vojne vlade Mjanmara amnestirao je gotovo 4.900 zatvorenika povodom obilježavanja tradicionalne nove godine u zemlji, izvijestili su u četvrtak 17. aprila državni mediji, ali nije odmah bilo jasno koliko je političkih zatvorenika zatvoreno zbog suprotstavljene vlasti vojske.
Viši general Min Aung Hlaing, šef vladajućeg vojnog savjeta, pomilovao je 4.893 zatvorenika, javio je MRTV. Trinaest stranaca će takođe biti pušteno i deportovano iz Mjanmara, navodi se u odvojenom saopštenju, prenosi Asošijejted pres (AP).
Ostali zatvorenici su dobili smanjene kazne, osim onih koji su osuđeni za teška krivićna djela kao što su ubistvo i silovanje, ili zatvorenika zbog optužbi po raznim drugim bezbjednosnim aktima.
Ukoliko oslobođeni pritvorenici ponovo prekrše zakon moraće da odsluže i ostatak prvobitne kazne uz svaku novu kaznu, u skladu sa uslovima njihovog puštanja na slobodu.
Masovne amnestije na praznik nisu neuobičajene u Mjanmaru. Puštanja će se desiti u zatvorima širom zemlje.
Desetine rođaka i prijatelja zatvorenika čekalo je rano u četvrtak ispred glavne kapije zatvora Insein, na sjevernoj periferiji Jangona, najvećeg grada u zemlji. Nisu bili dostupni detalji o broju zatvorenika puštenih iz Inseina u okviru amnestije.
Mjanmar je pod vojnom upravom od 1. februara 2021, kada je njegova vojska zbacila izabranu vladu civilnog lidera Aung San Su Ći. Preuzimanje vlasti je naišlo na masovan nenasilni otpor, koji je od tada postao široko rasprostranjena oružana borba. Zemlja je sada u građanskom ratu.
Ovogodišnje proslave Thingiana, novogodišnjeg praznika, bile su rezervisanije nego obično zbog perioda tugovanja širom zemlje nakon razornog zemljotresa prošlog mjeseca. Zemlja se bori da se oporavi od zemljotresa jačine 7,7 stepeni Rihterove skale koji se desio 28. marta u kojem je nastradalo 3.725 ljudi.
U novogodišnjem govoru emitovanom u četvrtak Min Aung Hlaing je rekao da će njegova Vlada preduzeti mjere rekonstrukcije i rehabilitacije u oblastima pogođenim zemljotresom što je prije moguće.

Mjanmar oslobodio 4.900 zatvorenika povodom obilježavanja tradicionalne Nove godine

Broj žrtava snažnog zemljotresa u Mjanmaru porastao je na više od 3,3 hiljade, javili su državni mediji, dok je šef Ujedinjenih nacija za humanitarnu pomoć Tom Flečer pozvao svijet da pomogne toj zemlji. 
 
Zemljotres jačine 7,7 stepeni, koji se dogodio 28. marta, sravnio je zgrade i uništio infrastrukturu širom države, uzrokujući 3.354 žrtve i 4.508 povrijeđenih. 
 
Prema podacima objavljenim u državnim medijima, 220 osoba se smatra nestalima, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Više od sedmicu nakon katastrofe, mnogi ljudi u Mjanmaru su još bez krova nad glavom i mnogi od njih su prisiljeni spavati na ulici jer su njihove kuće potpuno uništene ili postoji rizik da se sruše. 
 
Prema procjenama UN-a, više od tri miliona ljudi moglo je biti pogođeno zemljotresom. 
 
Flečer se danas sastao sa pogođenima zemljotresom u gradu Mandalaj u Mjanmaru i izbliza vidio štetu nanesenu tom gradu. 
 
- Uništenje je ogromno. Svijet mora pomoći narodu Mjanmara - napisao je Flečer na mreži X. 
 
Od vojnog puča 2021. godine, Mjanmarom upravlja hunta, što je izazvalo građanski sukob. 
 
Hunta je navodno izvršila desetine napada od zemljotresa, uključujući 16 napada otkako je u srijedu proglašeno privremeno primirje, saopštio je UN u petak. 
 
Godine rata dovele su do uništenja ekonomije i infrastrukture Mjanmara, što predstavlja veliku prepreku međunarodnim naporima da se pruži pomoć toj državi nakon snažnog zemljotresa. 
 
Kina, Rusija i Indija bile su među prvim državama koje su ponudile podršku, šaljući timove u Mjanmar kako bi pomogli u pronalaženju preživjelih. 
 
Sjedinjene Američke Države su u petak saopštile da povećavaju pomoć Mjanmaru, čime će pomoć dostići vrijednost od devet miliona USD.

Mjanmar: Raste broj žrtava, preko 3300 stradalo

Vojna vlada Mjanmara, pogođenog katastrofalnim zemljotresom u kome je poginulo više od 2.000 ljudi, proglasila je sedmodnevnu nacionalnu žalost, a minut ćutanja biće održan dana u 12:51 po lokalnom vremenu, tačno kada se osjetio potres, javlja Bi-Bi-Si (BBC).
Više od 2.000 ljudi u Mjanmaru poginulo je u zemljotresu jačine 7,7 stepeni Rihterove skale koji je prošlog petka pogodio područja do Tajlanda i Kine.
U susjednom Tajlandu je, prema zvaničnim podacima, poginulo 20 ljudi, a hiljade ih je evakuisano iz napuklih zgrada u Bangkoku.
Spasioci u obje zemlje i dalje nastavljaju potragu za preživjelima, iako je sve manje nade da će pod ruševinama biti preživjelih nakon što je prošao kritični period – prva 72 sata od zemljotresa.
Ujedinjene nacije ističu da je zemljotres izazvao „već strašnu krizu“ u Mjanmaru, koji je usred četvorogodišnjeg građanskog rata.
Uprkos razaranju, izvještaji sugerišu da vojni lideri zemlje i dalje izvode vazdušne napade na prodemokratske pobunjeničke grupe, navodi BiBiSi.

Sedmodnevna žalost u Mjanmaru, više od 2.000 poginulih u zemljotresu

U Mjanmaru je jutros zabilježen još jedan jak potres, objavio je Evropsko-mediteranski seizmološki zavod.
Epicentar potresa jačine 5,1 stepeni po Rihteru bio je 39 kilometara od Manalaja na dubini od deset kilometara.
Mjanmar je pogodio zemljotres jačine 7,7 stepeni po Rihteru u petak oko podneva nakon čega su uslijedila brojna naknadna podrhtavanja, uključujući jedno jačine 6,4 stepena.
Prema podacima koje je objavila vojna hunta u Mjanmaru, ukupan broj žrtava zemljotresa premašio je 1.600, povrijeđeno je više od 3.400, a 30 ljudi vodi se kao nestalo, prenosi agencija Kjodo.
U susjednom Tajlandu poginulo je najmanje 18 osoba, prenosi Tanjug.

Još jedan jači potres u Mjanmaru

Ozbiljna nestašica medicinske opreme u Mjanmaru utiče na pomoć stanovništvu pogođenom zemljotresom, saopštile su večeras agencije UN i dodale da je mnogima hitno potrebna humanitarna pomoć.
Nedostaju medicinski paketi prve pomoći, kese za krv, anestetici i drugi ljekovi, kao i šatori za spasioce, navodi se u saopštenju Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Kako se broj mrtvih popeo na 1.600, spasilačke operacije su dodatno zakomplikovane zbog oštećenja bolnica i drugih zdravstvenih ustanova, kao i puteva i komunikacione opreme, poput internet veza.
- Oštećeni putevi i ruševine otežavaju pristup humanitarnoj pomoći i komplikuju procenu potreba, dok hiljade ljudi provode noć na ulicama ili na otvorenom zbog oštećenja, razaranja, ili zbog straha od daljeg podrhtavanja - navodi se u saopštenju agencije UN.

UN: Nestašica medicinske opreme u Mjanmaru otežava pomoć stanovništvu

Više od 1.600 ljudi je poginulo u Mjanmaru, a hiljade su povrijeđene poslije zemljotresa jačine 7,7 stepeni Rihterove skale, koji se osjetio i u susjednim zemljama.
U Bangkoku na Tajlandu, spasilački napori su u toku na mjestu urušenog solitera, dok zvaničnici navode da je najmanje 100 preživjelih i dalje zarobljeno ispod ruševina, a 50 ljudi se i dalje vodi kao nestalo.
- Kopamo ljude golim rukama - izjavio je spasilački tim u Mandeleju, drugom najvećem gradu Mjanmara za BiBiSi (BBC).
Među preživjelima je 30-godišnjakinja koju su izvukli iz ruševina poslije 30 sati.
Iznijeli su je na nosilima, dok ju je sve vrijeme grlio suprug, a zatim su je odveli u bolnicu, prenosi agencija Frans pres.
- U početku nisam mislio da će biti živa. Bio sam veoma srećan kada sam čuo dobre vijesti - rekao je njen muž za AFP.
Više od 90 ljudi je i dalje zarobljeno pod ruševinama stambenog bloka u ovom gradu, izjavio je zvaničnik Crvenog krsta za isti medij.
Vojni lideri Mjanmara apelovali su za međunarodnu pomoć, a među prvima koji su se odazvali su susjedi Kina i Indija.
U međuvremenu su Narodne odbrambene snage izvijestile o vazdušnim napadima vojske u blizini epicentra zemljotresa.
Snažan zemljotres jačine 7,7 stepeni Rihterove skale pogodio je 28. marta centralni Mjanmar i okolne zemlje, saopštio je Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država.
Epicentar zemljotresa bio je 16 kilometara sjeverozapadno od grada Sagainga na dubini od 10 km, dodaju.
Desetak minuta kasnije Mjanmar je pogodio još jedan zemljotres, ali nešto blaži, magnitude 6,4 Rihtera.
Postoje izvještaji o pucanju puteva u Nejpjidu, glavnom gradu Mjanmara.
- Zemljotres se dugo osjećao. Mislim da nije napravljena neka velika šteta u centru Jangona, najvećem gradu Mjanmara - rekao je Soe Lvin iz Mjanmara.
Mjanmar je u političkim previranjima otkako je vojna hunta preuzela vlast u puču 2021. godine.
Nevladine organizacije upozoravaju na kršenje ljudskih prava, a Dejvid Jubenk iz grupe humanitarnog otpora Free Burma Rangers za BiBiSi (BBC) kaže da „od zemljotresa vazdušni udari ne prestaju“.

Više od 1.600 nastradalih u zemljotresu koji je pogodio Mjanmar i Tajland

Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske saopštilo je da je danas nepoznata osoba napala bugarsku ambasadu u Skoplju te je zatražilo od nadležnih organa u Sjevernoj Makedoniji da hitno identifikuju i kazne počinioca.
U saopštenju se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske najoštrije osuđuje čin usmjeren protiv zgrade bugarskog diplomatskog predstavništva u Skoplju, koja predstavlja simbol državnosti i zvaničnog prisustva Republike Bugarske u Republici Sjevernoj Makedoniji.
- Ovo je neprihvatljiv napad na status diplomatskog predstavništva i grubo kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Ministarstvo vanjskih poslova izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je ovakav čin rezultat sistematskog izostanka reakcije nadležnih institucija Republike Sjeverne Makedonije na ranije napade i vandalske akte usmjerene protiv objekata povezanih s Bugarskom i bugarskom zajednicom - navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da je institucionalna pasivnost, u kombinaciji s tolerisanim, pa čak i podsticanim govorom mržnje prema Bugarskoj i Bugarima u susjednoj zemlji, stvorila ambijent u kojem se ovakva krivična djela ohrabruju i eskaliraju.
Nadležni organi u Sjevernoj Makedoniji pozvani su da bez odlaganja preduzmu sve potrebne mjere kako bi identifikovali počinioca i priveli ga punoj krivičnoj odgovornosti, te da osiguraju sigurnost bugarskih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovog osoblja i imovine.
- Republika Bugarska očekuje od institucija u Republici Sjevernoj Makedoniji da se jasno i nedvosmisleno distanciraju od govora mržnje, da se efikasno suprotstave ovakvim krivičnim djelima, da ozbiljno rade na stvaranju suštinski drugačijeg javnog narativa o odnosima s Bugarskom i da bezuslovno ispunjavaju svoje međunarodne obaveze . navodi se u saopštenju.
Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske poručilo je da će nastaviti pažljivo pratiti razvoj slučaja te da zadržava pravo na preduzimanje dodatnih mjera radi zaštite bugarskih interesa.

Napadnuta ambasada Bugarske u Skoplju, iz Sofije traže hitnu reakciju

Njemačku vojsku potresa skandal u elitnoj 26. padobranskoj pukovniji u Cvajbrikenu, gdje su se pojavile optužbe za seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i korištenje droga. Skandal ozbiljno ugrožava napore Berlina da ojača oružane snage i potakne novačenje u jeku rastućih geopolitičkih napetosti.
Državno tužiteljstvo istražuje više od desetak slučajeva, uključujući nošenje nacističkih uniformi, zloupotrebu droga i neprimjereno ponašanje prema kolegama. Ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da je „užasnut“ otkrićima, naglašavajući da su u suprotnosti s vrijednostima Bundesveha.
Optužbe su prvi put dospjele u javnost u oktobru prošle godine, nakon anonimne dojave o izvođenju Hitlerovih pozdrava, fotografiranju kolega pod tuševima i korištenju droga. Vojska je internu istragu pokrenula još u junu 2025. godine nakon pritužbi vojnikinja.
Zapovjednik jedinice, pukovnik Oliver Henkel, smijenjen je, ali je u oproštajnom govoru negirao povezanost smjene s optužbama.
Mediji su otkrili da su pripadnici pukovnije koristili uvrede poput „židovska svinja“, dok su žene izložene pornografskim šalama, prijetnjama silovanjem i nasilju. Zabilježeni su i fizički napadi, uključujući udarce u genitalije i glavu.
Skandal je izazvao oštre reakcije. General Harald Gante rekao je da je bio „bez riječi“ zbog događaja, dok zastupnica Zelenih Agnješka Bruger upozorava da optužbe narušavaju ugled cijele vojske.
Bundesveh je pokrenuo „akcijski plan za zračno-desantne snage“ i istražio 55 osumnjičenika. Tri vojnika su otpuštena, protiv 19 se vode postupci za otpuštanje, a 16 slučajeva predano je državnim tužiteljima zbog kaznenih djela povezanih s drogom, govorom mržnje i ekstremizmom.
Prethodni slični slučajevi uključuju raspuštanje elitne jedinice specijalnih snaga 2020. godine zbog ekstremizma, te zatvorsku kaznu bivšem vojniku 2022. godine zbog planiranja atentata. Ipak, predsjednik obrambenog odbora Tomas Rövekamp naglašava da ovi incidenti ne predstavljaju cijelu vojsku: samo 0,4% vojnika pokazuje desničarske ekstremističke stavove, znatno manje nego u općoj populaciji.

Skandal u njemačkoj vojsci: Seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i droga u elitnoj pukovniji

Ukrajinski mediji, pozivajući se na izvore iz Obavještajne službe odbrane Ukrajine (DIU), objavili su da se zdravstveno stanje čečenskog lidera Ramzana Kadirova pogoršalo i da je trenutno na dijalizi zbog zatajenja bubrega. Prema izvorima DIU-a, Kadirov se navodno nalazi u svojoj privatnoj bolnici u Čečeniji, gdje su se okupili članovi porodice, uključujući i neke koji su doputovali iz inostranstva.
- U kontekstu prisustva Ramzana Kadirova na ulazu na koncert Iosifa Kobzona, proces određivanja kandidata za poziciju novog lidera Čečenije značajno je intenziviran- rekao je sagovornik ukrajinske agencije.
Iosif Kobzon bio je poznati ruski pjevač i dugogodišnji podržavalac Kremlja, koji je preminuo 2018. godine. U ruskom i ukrajinskom političkom žargonu, izraz „ići na Kobzonov koncert“ koristi se sarkastično da označi smrt ili blizinu smrti, implicirajući da će se osoba pridružiti Kobzonu u zagrobnom životu.
Izvori navode da su među najizglednijim kandidatima za nasljednika u Čečeniji Magomed Daudov, Apti Alauddinov i Ramzanov najstariji sin Akhmat Kadirov.

Ukrajinski mediji: Kadirov na dijalizi zbog zatajenja bubrega, Čečeni već razmišljaju o novom lideru

Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić javno je pohvalio pripadnike Službe zaštite i spašavanja ali i druge službe u gradu za angažovanje tokom prethodnog perioda koji su obilježile vremenske nepogode.
- Tokom novogodišnjih i božićnih praznika, Šavnik nijesu obilježili samo praznični dani, već i izuzetno teške vremenske nepogode koje su zahtijevale punu posvećenost i odgovornost lokalne uprave. U tim okolnostima, zaposleni opštinskih službi su pokazali visok stepen profesionalizma, požrtvovanosti i spremnosti da u svakom trenutku budu istinski servis građana- kazao je Jakić.
Kako ističe, dok su se građani suočavali sa snijegom, ledom, poplavama i otežanim saobraćajem, ekipe su bile neprekidno na terenu, izložene surovim vremenskim uslovima, sa ciljem zaštite ljudskih života i imovine, kao i očuvanja funkcionisanja opštine u vanrednim okolnostima.
- Posebno želim da istaknem pripadnike Službe zaštite i spašavanja, koji su u najkritičnijim trenucima reagovali brzo, hrabro i odlučno. Njihovo djelovanje tokom akcije u rejonu Komarnice, gdje su se suočili s nabujalom rijekom i poplavama, kao i prilikom spasavanja zavijanih građana na prevoju Semolj, pokazalo je da njihova uloga prevazilazi profesionalnu obavezu i predstavlja istinski čin solidarnosti i ljudskosti. U uslovima proklizavanja vozila i sniježnih nanosa, ovi ljudi su izlagali sopstvene živote kako bi spasili druge- poručio je Jakić.
Zato želi da se, &nbsp;kako naglašava, u ime građana Šavnika i u svoje lično ime, zahvalim Ranku, Danilu, Stefanu, Radojici, Slobodanu, Veselinu, Radenku, Siniši i svim zaposlenima koji su tokom praznika bili na terenu. Vaša posvećenost i odgovornost potvrđuju snagu i otpornost naše zajednice.
- Zahvalnost dugujemo i zaposlenima u Komunalnim djelatnostima koji su obavljanjem svojih redovnih aktivnosti doprinijeli nesmetanom funkcionisanju grada- saopštio je Jakić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.4437%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpredsjednikopstinesavnik%2Fposts%2F917048437560237%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: mjanmar