Policija je jutros u Botunu, u crnogorskoj opštini Zeta, rasturila blokadu mještana koji su tijelima sprječavali početak radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ono što se čini kao lokalno komunalno pitanje izazvalo je burne reakcije u susjednoj Srbiji. Predsjednik Aleksandar Vučić i ministar kulture Nikola Selaković javno su stali uz lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koji je učestvovao u blokadi, a predsjednica parlamenta Ana Brnabić iskoristila je ovaj incident za napad na Evropsku uniju.
Predstavnici Vodovoda stigli su rano jutros, oko četiri sata, sa mašinama u Botun kako bi otpočeli radove na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali su ih mještani spriječili da priđu lokaciji.
Nakon više sati, policija je rasterala građane i građanke koji su tijelima branili početak radova. Privedeno je više građana, među njima i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, dok je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević samovoljno ušao u policijsku maricu i poručio da će njegova stranka izaći iz vladajuće koalicije.
- Milan Knežević je branio samo na referendumu jasno iskazanu volju građana i zbog toga je uhapšen- rekla je predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić, koja se zbog dešavanja u susjednoj Crnoj Gori telefonski uključila u program prorežimske televizije Informer.
U Srbiji, samo tokom ove godine, imamo preko 23.000 neprijavljenih skupova, blokada i terora nad stanovništvom, i EU nam svaki put spočitava prekomjernu upotrebu sile. Vjerujem da će ovo što se desilo u Crnoj Gori, nažalost, biti pohvaljeno od strane EU. To su vam te evropske vrijednosti i to su vam ti dupli standardi. Dakle, ako radite kako neko drugi svira, onda ste dobri. Ako pokušavate da poštujete institucije, vladavinu prava i volju građana i naroda, ali ne igrate kako neko drugi svira, onda ste uvijek krivi, ocijenila je Brnabić.
Zatim je svoje kritike usmjerila prema Evropskoj uniji, poručujući da je sada sasvim jasna odluka predsjednika Vučića da Srbija ovog mjeseca ne učestvuje na Samitu EU i Zapadnog Balkana u Briselu.
- Ovo što se danas desilo, što se jutros desilo Milanu Kneževiću i drugima koji su privedeni i maltretirani — iako, ponavljam, samo su branili volju većine iskazanu na demokratskom referendumu — dokazuje da je Aleksandar Vučić bio u pravu kada nije otišao. Ovo je ogromna sramota: sramota za EU, sramota za Crnu Goru i sramota uopšte za neke ljude koji nam svakog dana spočitavaju vladavinu prava i demokratske vrijednosti, a ovako se ponašaju prema izabranim zvaničnicim- aporučila je Brnabić.
Osvrnula se i na raniju izjavu premijera Crne Gore Milojka Spajića da će njegova zemlja 2028. godine čekati Srbiju u EU.
- Samo ako takva bude EU, čekaće nas dugo. Nijesam sigurna da Srbija uopšte želi da uđe u takvu EU. Svaka im čast. I njima i Evropskoj uniji- kazala je predsjednica parlamenta i ocijenila da su današnja dešavanja u Zeti „nažalost, dobar način da se pokaže kako izgleda vladavina prava u zemlji kandidatu za članstvo 2028. godine“.
Podršku Kneževiću prethodno je pružio i predsjednik Vučić, koji je ocijenio da je predsjednik Demokratske narodne partije branio volju naroda iskazanu na referendumu.
- Danas je u Crnoj Gori uhapšen lider Demokratske narodne partije i, što je važnije, lider srpskog naroda Milan Knežević. Branio je volju naroda iskazanu na referendumu. U teškim trenucima uvijek sam bio i biću uz svoje prijatelje. Milan to jeste i ponosim se našim drugarstvom i nadam se da će uskoro biti na sloboda- napisao je Vučić na Instagram nalogu BudućnostSrbijeAV.
Reagovao je i ministar kulture Nikola Selaković, koji je ocijenio da privođenje Kneževića predstavlja grubo kršenje volje naroda i nasilje nad čovjekom koji se za prava svog naroda bori bez kompromisa i zazora.
- Izražavam punu podršku mom dragom bratu, prijatelju i saborcu, uz očekivanje da pravda bude što prije ispunjena njegovim puštanjem na slobodu i da Srbi u Crnoj Gori napokon postanu ravnopravni građani- &nbsp;rekao je Selaković.
U mjestu Botun, u crnogorskoj opštini Zeta, nadomak glavnog grada Podgorice, planirana je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u industrijskoj zoni nekadašnjeg Kombinata aluminijuma (KAP).
Ipak, ovaj projekat, koji finansira Evropska unija, naišao je na protivljenje lokalnog stanovništva koje, kako je izvijestio BBC na srpskom, strahuje da bi zastarjela tehnologija mogla ugroziti njihove živote. Zećani su na nedavnom lokalnom referendumu ubjedljivo rekli „ne“ ovom projektu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučić i Selaković podržali Milana Kneževića; Brnabić: Sramota za EU, sramota za Crnu Goru

Iz Uprave policije saopšteno je da su u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica dovedene 54 osobe koje su se danas okupile u Botunu protiveći se postavljanju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednost Podgorica su preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti, i u službene prostorije doveli 54 lica, koja su danas onemogućila službenicima Komunalne policije izvršenje službene radnje i odbila da postupe po naređenjima službenika Uprave policije - kazali su u policiji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.3819%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ffoto-policija-pocela-obezbjedivanje-lokacije-u-botunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su, nakon prikupljanja obavještenja na okolnosti događaja pušteni bez zadržavanja.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su prikupili obavještenja od svih ranije dovedenih lica, koja su danas onemogućila službenicima Komunalne policije izvršenje službene radnje i odbila da postupe po naređenjima službenika Uprave policije. Sva lica su puštena bez zadržavanja - saopšteno je iz Uprave policije.
Dodali su da je poslanik i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević svojevoljno napustio policijsko vozilo za grupni prevoz lica u koje je prethodno, na isti način, samoinicijativno ušao.

Policija privela 54 osobe u Botunu, svi su pušteni nakon prikupljanja obavještenja

Mi što smo pogriješili neka nam se vrati. Ako smo svojom voljom i mi ako smo grešni, neka nam se vrati. Mi smo ovdje samo pijuni - poručio je policajac pred građanima Botuna.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDRyxauWVFxU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Oni su mu odgovorili da se ogriješio o njih.
Policija je obezbijedila lokaciju u Botunu gdje je planiran početak gradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Policajac je rekao direktoru Vodovoda Aleksandru Nišaviću da može reći investitoru da uvede mašine da izvode radove.
Oko tri sata iza ponoći u pratnji Komunalne policije iz Podgorice su krenule mašine Vodovoda koje treba da počnu izgradnju kolektora u Botunu, a krajnji rok je 31. decembar. Međutim mještani su spriječili da priđu lokaciji. Policija je u Botunu privela građane koji su protestovali, među kojima i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović.

(VIDEO) Policajac mještanima Botuna dok leže na asfaltu: Mi smo ovdje samo pijuni; Građani: Ogriješili ste se

Demantujemo medijske tvrdnje nakon današnjeg sastanka sa mještanima Botuna, koji je organizovao Predsjednik Jakov Milatović a EU podržava promjenu lokacije postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, finansiranog od strane EU, ili odlaganje projekta, poručeno je iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Oni su reagovali na izjave mještana Botuna nakon održanog sastanka, da im je predočeno da se EU zalaže samo za izgradnju, ali da im nije bitno gdje će postrojenje biti.
- Stav EU je jasan: riječ je sigurnom i modernom postrojenju. Ono ne predstavlja zdravstveni rizik; naprotiv, štiti javno zdravlje i životnu sredinu i ključni je korak ka ispunjavanju standarda EU za tretman otpadnih voda prema Poglavlju 27- poručili su na objavi na mreži X.
Iz Delegacije EU ponovili su da realizacija projekta treba da počne što je prije moguće, u interesu javnog zdravlja, zaštite životne sredine i evropskog puta Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEUAmbME%2Fstatus%2F2003899044142502180%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003899044142502180%7Ctwgr%5E334692187d72e0b5a4f319cb5acce76701edae60%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Delegacija EU: Netačno da podržavamo promjenu lokacije postrojenja, početi izgradnju što prije

Na sastanku koji je danas održan u kabinetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, a čija je tema bila izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, nije pronađeno konstruktivno rješenje, kazao je predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović.
Kako prenosi portal Vijesti, sastanku mještana Botuna sa Milatovićem prisustvovali su i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, predsjednik Skupštine opštine Zeta Aleksandar Kojičić i predstavnik Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri.
Na sastanku nije bilo predstavnika Vlade, iako su bili pozvani.
Asanović je rekao da kao opština zahvaljuju Milatoviću, "koji nema direktne nadležnosti, ali je pokušao da konstruktivno dođe do rješenje".
- Nijesmo našli konstruktivno rješenje i nemoguće ga je naći na jednom sastanku- kazao je Asanović novinarima nakon sastanka.
On je podsjetio da je u Zeti održan referendum gdje je, kako je naveo, demokratski rečeno da građani te opštine ne žele postrojenje.
&nbsp;- Mi ne želimo državi Crnoj Gori i Glavnom gradu da izgube sredstva. Ono što smo htjeli je da Delegacija EU utiče na investitore da se produži rok kako Glavni grad ne bi gubio sredstva- kazao je Asanović.
On je rekao da su doveli vještaka građevinske struke koji je zastupao Crnu Goru.
&nbsp;- Tačno je da ne bismo dobili grant, ali grant nijesu naša sredstva. Dio sredstava je već uložen u kanalizacione cijevi, što opet nijesu izgubljena sredstva. Gubitak bi bio oko 15 miliona, što bi dobio izvođač iz Turske. Delegacija je rekla da mogu da utiču na kredit. Kredit je Glavni grad dobio i već je od njega gradio most Luča. Večeras smo čuli da je 35 miliona već isporučeno- naveo je Asanović.
On je kazao da je Mujović napustio sastanak, jer je u toku sjednica Skupštine Glavnog grada.
Mještanin Botuna Slavko Vukčević rekao je da Glavni grad ne odstupa od toga da se na lokaciji u tom zetskom selu gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
&nbsp;- Glavni grad ne odstupa od lokacije u Botunu. Njima je novac na prvom mjestu, a ne životi građana Botuna. Razmijenili smo argumentaciju. Ostali smo čvrsto pri stavu- kazao je Vukčević novinarima nakon sastanka.
On je naveo da Glavni grad licitira sa troškom koji je upitan.
- Došli smo do zaključka da je trošak od 200 miliona, ako dođe do izmještanja, nemoguć i da se radi o mnogo manje. Predstavnici Evropske komisije su bili prisutni, kazali su da investiraju u razvoj, ali ne određuju lokaciju. Kazali su da za njih bilo koja lokacija dolazi u obzir- rekao je Vukčević.
Savjetnik Milatovića za unutrašnju politiku i privredni razvoj, Nebojša Vuksanović, naveo je da ne može da kaže da li je došlo do pomaka, ali da je došlo do otvorenog razgovora i da je “ostalo snage da se razgovor nastavi kako bi došlo do konkretnog rješenja”.
- Nažalost, sastanku nijesu prisustvovali predstavnici Vlade, iako su bili pozvani- dodao je Vuksanović.
Kako je rekao, inicijativa za održavanje sastanka potekla je od Milatovića, “koji je uvidio da problem oko kolektora eskalira”.
- Imamo stav ljudi iz Opštine Zeta i građana, koji su iskazali kroz referendum. Obje strane su ostale u rovovima, zabetonirane i zato je predsjednik pokrenuo dijalog- kazao je Vuksanović.
On je dodao da se nije očekivalo da se sve riješi na jednom sastanku.
- Predsjednik je vrlo jasno stavio do znanja da su njegova vrata otvorena. Dobro je da je došlo do ponovnog sastanka svih strana- rekao je Vuksanović.

Asanović: Na sastanku sa Milatovićem nijesmo našli konstruktivno rješenje

U toku je sastanak predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa delegacijom mještana zetskog sela Botun.
Sastanku, uprkos pozivu, ne prisustvuju članovi Vlade.
Ti su i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, predsjednik Skupštine opštine (SO) Zeta Aleksandar Kojičić, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i predstavnik Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri.

Sastanak o Botunu kod Milatovića u toku, došao i Mujović

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je Vladu Crne Gore, Glavni grad Podgoricu, Opštinu Zeta, predstavnike mještana Botuna, Delegaciju Evropske unije i predstavnike međunarodnih partnera ključnih za realizaciju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda da se sastanu u srijedu, u 15 sati, u zgradi Predsjednika u Podgorici.
On je, nakon sastanka sa predstavnicima mještana Botuna, pozvao sve na dijalog.&nbsp;
Milatović je saopštio da da su predstavnici mještana izrazili zabrinutost što se, i nakon jasno iskazane volje građana Zete na referendumu, i dalje insistira na realizaciji projekta na istoj lokaciji, uz podsjećanje na ranija javna obećanja svih predstavnika aktuelne vlasti. &nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2003196618242212181%3Ft%3DAUuCY7WngTom_IfnsZo6FQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Istovremeno, Milatović napominje da je Podgorici potrebno savremeno rješenje za prečišćavanje otpadnih voda.
- Moja obaveza i odgovornost kao Predsjednika Crne Gore je da saslušam sve strane i doprinesem iznalaženju rješenja, do kojeg se može doći jedino dijalogom. Zato pozivam Vladu Crne Gore, Glavni grad Podgoricu, Opštinu Zeta, predstavnike mještana Botuna, Delegaciju Evropske unije i predstavnike međunarodnih partnera ključnih za realizaciju ovog projekta, da se sastanemo već ove sedmice, u srijedu u 15 sati u zgradi Predsjednika, kako bismo došli do prihvatljivog rješenja. Posebno naglašavam, očuvanje mira i bezbjednost građana su apsolutni prioritet - poručio je Milatović u objavi na mreži X.

Milatović pozvao na razgovor u srijedu o kolektoru u Botunu

U ,,slučaju Botun“ situacija sa pravne strane prilično je jasna. O tome se nije moglo izjašnjavati na referendumu. On svakako ima političku težinu i značaj i legitimitet u smislu stava mještana prema tom pitanju, ali sve drugo je sporno. Uprkos tome, građani su pozvani da se izjasne o pitanju koje se, sa stanovišta prava, uopšte nije moglo staviti na referendum. Time je referendum iskorišćen kao političko sredstvo, dok su mještani dovedeni u zabludu i faktički zloupotrijebljeni u političke svrhe – kazao je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/radulovic-mjestani-botuna-dovedeni-u-zabludu-i-zloupotrijebljeni-u-politicke-svrhe">Pobjedu </a>advokat Veselin Radulović povodom referenduma u Zeti o tome da li su građani za ili protiv izgradnje kolektora.
Referendum u Botunu, koji je proteklog vikenda organizovan povodom odluke o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, otvorio je niz pitanja koja prevazilaze lokalni problem i zadiru u suštinu odnosa prava, politike i demokratskih procedura u Crnoj Gori.
O ovom pitanju prema navodima predsjednika opštine Zeta Mihaila Asanovića od 12.747 mještana, koliko je imalo pravo glasa, njih 7.834 se izjasnilo protiv izgradnje postrojenja na toj teritoriji. U situaciji u kojoj se volja građana sudara sa već donijetim zakonitim odlukama i jasno definisanim nadležnostima organa vlasti, postavlja se pitanje da li se ovakvim praksama jača demokratska kultura ili, naprotiv, narušava povjerenje u pravni poredak i obesmišljava pravo građana na stvarno odlučivanje. Posebno zabrinjava mogućnost da se referendumi raspisuju o pitanjima o kojima se, po zakonu, ne može odlučivati na tom nivou, čime se otvara prostor za političke manipulacije i uzaludno trošenje javnih sredstava.
Veselin Radulović ukazuje na razliku između političkog legitimiteta i pravne obaveznosti referenduma, te da je institut neposrednog izjašnjavanja građana u ovom slučaju suštinski zloupotrijebljen.
On podsjeća da Zakon o referendumu i drugim oblicima neposrednog izjašnjavanja građana jasno propisuje da se referendum može raspisati samo o pitanjima koja su u nadležnosti organa koji ga raspisuje. Kako odluka o izgradnji kolektora u Botunu ne spada u nadležnost lokalne zajednice, niti je mogla biti riješena referendumskim izjašnjavanjem, pravna situacija je, prema njegovim riječima, bila „prilično čista“.
- U ,,slučaju Botuna“ situacija sa pravne strane prilično je jasna. O tome se nije moglo izjašnjavati na referendumu. On svakako ima političku težinu i značaj i legitimitet u smislu stava mještana prema tom pitanju, ali sve drugo je sporno - dodao je on.
Uprkos tome, građani su pozvani da se izjasne o pitanju koje se, sa stanovišta prava, uopšte nije moglo staviti na referendum a time je, prema riječima Radulovića, referendum iskorišćen kao političko sredstvo, dok su mještani dovedeni u zabludu i faktički zloupotrijebljeni u političke svrhe.
Posebno problematičnim ocjenjuje pitanje informisanosti građana, navodeći da je otvoreno da li su oni koji su izašli na referendum imali potpune i tačne informacije o pravnom okviru i realnim efektima svog glasanja, odnosno da li su uopšte znali da njihov stav ne može proizvesti obavezujuće posljedice.
Kada je riječ o finansijskom aspektu, Radulović ističe da postoji osnov da se ispita da li su sredstva utrošena na organizaciju referenduma bila zakonito i racionalno potrošena.
- Nije riječ o zanemarljivom iznosu, a organizatori su morali biti svjesni da se novac troši na proces koji nema pravnu svrhu, već isključivo političku - naveo je Radulović.
Iako smatra da bi takva potrošnja trebalo da bude predmet kontrole nadležnih organa, naš sagovornik izražava ozbiljnu sumnju da će se u ovom slučaju pokrenuti inspekcijski ili tužilački postupci radi utvrđivanja eventualne odgovornosti.
- Čisto sumnjam da će se u ovom slučaju to provjeravati i da će se u cijelu priču uključiti bilo koja inspekcija ili tužilaštvo i provjeravati da li u radnjama onih koji su sve to organizovali ima elemenata nekog krivičnog djela - kazao je Radulović.
U pogledu mogućnosti da se odluka o izgradnji kolektora ospori ukoliko bude donijeta suprotno referendumskom izjašnjavanju, Radulović je kategoričan u stavu da se takva odluka ne može pravno osporiti.
- U ovom slučaju se sudaraju politički i pravni koncept. U državama koje počivaju na vladavini prava prednost mora imati zakonitost, čak i onda kada odluka nije popularna ili se percipira kao nepravična - smatra on.
Ishod referenduma, kako naglašava, sa pravnog aspekta nema veći značaj od bilo kog drugog neobavezujućeg izjašnjavanja građana o infrastrukturnim projektima koji nijesu u njihovoj nadležnosti.
Radulović upozorava da ovakva praksa ima dugoročno štetne posljedice po povjerenje u demokratske procese.
- Kada se građani pozivaju da odlučuju o pitanjima o kojima realno ne mogu odlučivati, obesmišljava se pravo na neposredno izjašnjavanje i šalje poruka da se zakonite i ustavne odluke mogu blokirati ili relativizovati ukoliko za to postoji politička volja i dovoljan pritisak - poručio je on.
<h3>Politički dogovor mimo prava</h3>
Veselin Radulović smatra da postoje dva moguća epiloga ,,slučaja Botun“. Prvi, koji, kako navodi, podrazumijeva sprovođenje zakonito donijetih odluka u skladu sa pravnim poretkom, i drugi, koji se u crnogorskoj praksi često pokazuje realnijim – politički dogovor mimo prava.
Iako kao pravnik ne smatra takav ishod prihvatljivim jer podrazumijeva kršenje zakonitih odluka, Radulović ne isključuje mogućnost da upravo takav kompromis bude konačno rješenje i u slučaju Botuna.

Radulović: Mještani Botuna dovedeni u zabludu i zloupotrijebljeni u političke svrhe

Lider DNP-a Milan Knežević komentarisao je izjavu poslanika Vasilija Čarapića iz PES-a da mještani Botuna treba da oslobode parcelu i omoguće početak gradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
- Za kad ti to treba- pitao je Knežević.
U objavi na mreži X u pozadini se čuje replika iz kultnog filma "Ko to tamo peva": "Dalje nećes moći, oranje ne smeš da mi gaziš, decoooo, buši ha-ha-ha."
Takođe, Knežević je u objavi postavio sliku Čarapića sa bivšim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2001201095180226803%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001201095180226803%7Ctwgr%5Eb353043c069fa7be60d9cb4db3f37376b4ddd782%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević o Čarapićevoj izjavi da Botunjani oslobode parcelu i omoguće gradnju: ''Za kad ti to treba''

Poslanik Evrope sad Vasilije Čarapić pozvao je mještane Botuna da oslobode parcelu i omoguće da počnu radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda.
On je rekao kako su svi preduslovi za početak radova stvoreni.
- Botunjani su dobili garancije kakve do sada nije dobio niko, i od Glavnog grada i od Vlade i od Evropske unije- rekao je on gostujući na televiziji Vijesti.
Otud, kako on ističe, ostalo je da se oslobodi parcela na kojoj će biti građeno postrojenje.
- Mještane Botuna pozivam da ne narušavaju zdravlje izlažući se hladnom vremenu- poručio je on.

Čarapić: Mještani Botuna da oslobode parcelu i omoguće početak gradnje postrojenja

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

U novom izdanju emisije „Jutro s Majom“ na Televiziji E, gledaoce očekuju zanimljivi sagovornici iz svijeta mode, muzike i umjetnosti.
Gost emisije biće poznati modni dizajner Igor Todorović, prepoznatljiv po autentičnom izrazu i stavu, koji dosljedno njeguje kako u modnim trendovima, tako i u životnim pogledima.
Voditeljka Maja Popović ugostiće i srpskog kompozitora i multiinstrumentalistu Saleta Sedlara, povodom njegove nove pjesme „Svetli beli grad“, koja predstavlja intimni i društveno angažovani muzički portret Beograda – grada koji, uprkos ranama i izazovima, ostaje ponosan, ali polako gubi sjaj po kojem je bio prepoznat.
U emisiji će učestvovati i panelisti: glumica Jovana Brnović, muzičarka Jovana Ćupić i muzičar Lazar Nenezić, koji će sa gostima i voditeljkom razgovarati o aktuelnim temama iz svijeta umjetnosti i društva.

Tag: mjestani-botuna