Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.
To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).
- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.
Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive.&nbsp;
Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.
Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Kancelarija Interpola u Parizu izdala je međunarodnu potjernicu za bivšim moldavskim premijerom Vladom Filatom, koji je u Francuskoj osuđen na dvije godine zatvora zbog optužbi za pranje novca povezanog sa korupcijom, saopštio je moldavski Generalni policijski inspektorat.
Sud u Francuskoj je Filatu izrekao i novčanu kaznu od 100.000 eura, prenosi danas moldavski portal Njuzmejker.
Prema istražiteljima, između 2012. i 2014. godine, Filat i njegova bivša supruga su kupili nekoliko nekretnina u Francuskoj, uključujući i u regionu Gornja Savoja, preko kompanija i posrednika, a vjeruje se da su za to koristili sredstva kanadske kompanije, kojoj je 2011. godine, kada je Filat bio premijer, dodijeljen ugovor za upravljanje Moldavskom nacionalnom lutrijom.
U sudskoj presudi se navodi da je Filat "namjerno prikrio porijeklo novca" dobijenog "kao rezultat korupcije, tokom perioda kada je bio na čelu vlade i trebalo je da djeluje u interesu društva".
Filat se nije pojavio na ročištu, pa je sud izdao nalog za njegovo hapšenje i kaznio ga novčanom kaznom, dok je njegova bivša supruga dobila uslovnu kaznu od 18 mjeseci i novčanu kaznu od 150.000 eura.
Sud im je takođe naložio da solidarno plate 10.000 eura naknade moralne štete državi Moldaviji.
Filat, koji je predsjednik Liberalno-demokratske partije Moldavije (LDPM), nazvao je odluku politički motivisanom, odbacio je optužbe i istakao da je podnio žalbu.
Prema Ustavu Moldavije, moldavski državljani ne mogu biti izručeni drugim zemljana ili protjerani iz Moldavije, navodi Njuzmejker.

Kancelarija Interpola u Parizu izdala potjernicu za bivšim moldavskim premijerom

Moldavski operater za prenos električne energije Moldelektrika ima velike teškoće zbog ruskih napada prošle noći na energetski sistem susjedne Ukrajine i tražio je pomoć Rumunije u struji.
- Velika elektrana je isključena, a međusobne veze se približavaju svom limitu. Zbog prekoračenja planiranog protoka, Moldelektrika je tražila hitnu pomoć Rumunije - piše u saopštenju, prenio je pariski list Mond (Le Monde).
Rusija je prošle noći napala energetsku infrastrukturu u Černigovskoj, Zaporoškoj, Lavovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, po njenim podacima.
Ukrajinsko Ministarstvo energetike je saopštilo da je nekoliko oblasti (Kijev, Černigov, Lavov, Odesa, Zaporoško, Dnjepropetrovsk i Nikolajev) pogođeno napadima, koji su izazvali nestanak struje.
Rusko Ministarstvo odbrane je navelo da su napadnute kompanije "ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa i energetske infrastrukture koja podržava njegovo funkcionisanje", kao i lučki objekti koji se koriste "u interesu ukrajinskih oružanih snaga".

1250x600

U Moldaviji problemi sa strujom zbog ruskih napada na Ukrajinu

Moldavska policija sprovela je više od 50 pretresa širom zemlje u okviru akcije protiv organizovane grupe koja je navodno planirala destabilizaciju i masovne nerede u Moldaviji, a prethodno je obučavana u Srbiji.
Nakon prikupljenih dokaza, sprovedeni su pretresi koji su obuhvatili više od 35 osoba, starosti između 21 i 54 godine, a akciju su sproveli pripadnici Inspektorata za borbu protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju moldavske policije.
Zaplijenjeni su mobilni telefoni sa relevantnim informacijama za istragu, SIM kartice, bankarske kartice (neke izdate od finansijskih institucija Rusije), strane valute (uključujući 3.350 dinara), više od 20 biometrijskih pasoša sa pečatima za prelaz granice sa Srbijom, radio stanice, daljinski prsten, puška, meci različitih kalibara, kao i drugi relevantni dokazi za slučaj, dodali su.
Moldavska policija tvrdi da je njihov cilj bio da izazovu društvenu napetost, što bi dovelo do nasilnih protesta, prijeteći time javnom redu i sigurnosti građana Moldavije, navodi se u saopštenju i dodaje da su obuke grupe sprovedene pod nadzorom stranih instruktora u kampu u Banji Koviljači, u Srbiji.
Prema informacijama iz istrage, od jula ove godine organizovana grupa djelovala je s namjerom da, u zamjenu za finansijsku naknadu, sprovede ilegalne aktivnosti velikih razmjera.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je 26. septembra da je policija u saradnji s Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA) i nadležnim tužilaštvima, uhapsila dvije osobe zbog sumnje da su u blizini Loznice obučavale grupu od oko 150 do 170 državljana Rumunije i Moldavije za pružanje fizičkog otpora moldavskoj policiji u slučaju nereda tokom izbora u toj zemlji.
Po navodima Ministarstva, borbeno-taktička obuka grupe državljana Rumunije i Moldavije sprovedena je od 16. jula do 12. septembra.

U Moldaviji policija pretresa članove grupe obučavane u Srbiji da pravi nerede u toj zemlji

Gdje god postoji prostor za destabilizaciju, Rusija će ga iskoristiti, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa analitičar crnogorskog Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Draško Jabučanin.
Iz DFC-a su u posljednjoj analizi o ruskom uticaju ukazali na strategiju te zemlje prema državama koje su u različitim stadijumima evroatlantskih integracija.
Posebno su istakli sličnosti u slučaju Crne Gore i Moldavije.
- Zapadni Balkan i Moldavija u ruskoj strategiji destabilizacije služe istom cilju – da pokažu Zapadu da su poluge moći i uticaja i dalje u rukama Kremlja uprkos sankcijama i političkoj izolaciji - ističe Jabučanin.
Rusija se gotovo četiri godine nalazi pod sankcijama, nakon invazije na susjednu Ukrajinu.
Bez obzira koja je država bila meta u posljednjih deset godina, Moskva, prema njegovim riječima, koristi iste metode kako bi uticala na demokratske procese, prije svega dezinformacije, vjerske organizacije i tajne službe.
Iz Ambasade Rusije nijesu odgovorili na upit RSE - da li je njihov cilj slabljenje proevropskog kursa Crne Gore, kompromitovanje institucija i kreiranje atmosfere političke nestabilnosti.
Ambasador Rusije nedavno je optužio vlasti za neprijateljstvo prema Moskvi.
<h2>Izborne paralele</h2>
U Moldaviji su u septembru 2025. održani parlamentarni izbori koji su viđeni kao ključno opredjeljivanje ove istočnoevropske zemlje između Brisela i Moskve.
Nedjelju dana uoči izbora, moldavske vlasti su uhapsile desetine osoba zbog sumnje za pripremanje masovnih nemira. Ispostavilo se da je većina obučavana u Srbiji.
Naime, istraga je pokazala da su ruske službe bezbjednosti formirale u Srbiji kamp za specijalnu obuku moldavskih i rumunskih državljana pod plaštom vjerskog hodočašća.
Instruktori su ih podučavali taktikama uličnih nemira, probijanja policijskih kordona i upotrebe oružja: "Glavni cilj ruske paraobavještajne operacije bio je podsticanja nereda i nemira u slučaju pobjede proevropske većine na izborima u Moldaviji".
Ubjedljivu pobjedu na tim izborima je osvojila proevropska stranka predsjednice Maje Sandu.
Ove izbore u DFC-u su uporedili su pokušajem "državnog udara" na dan izbora 2016. u Crnoj Gori.
Taktike nasilnih protesta i specijalnih sredstava planiranih u Moldaviji identične su onima u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore u slučaju poznatom kao državni udar iz 2016, ističe DFC.
Optuženi su namjeravali da na dan parlamentarnih izbora izazovu nemire, sukobe sa policijom i spriječe članstvo Crne Gore u NATO.
Za organizaciju i finansiranje operacije optuženi su ruski agenti Eduard Šišmakov i Vladimir Popov.
Među optuženima je osam srpskih državljana i tri crnogorska, među kojima i sadašnji predsjednik Skupštine Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević.
Viši sud ih je najprije osudio na zatvorske kazne, a u ponovljenom suđenju oslobodio. Odluka nije pravosnažna.
<h2>"Srbija kao centralno čvorište za aktivnosti GRU"</h2>
I u slučaju Moldavije 2025. i Crne Gore 2016, zabilježena je aktivnost agenata ruske vojne obavještajne službe GRU sa ciljem destabilizacije države izazivanjem nemira, finansiranjem kriminogenih struktura i nasilnim protestima, ističe DFC.
- U oba slučaja Srbija je poslužila kao centralno čvorište za paraobavještajne aktivnosti GRU. Među dokazima o planiranim nelegalnim aktivnostima u Crnoj Gori su fotografije, snimci, uniforme, direktna priznanja i zaplijenjeni novac u iznosu 125.000 eura, što su potvrdili istražni organi Srbije - kazali su u DFC-u.
Zajednički imenitelj nije samo taktičko djelovanje operativaca na terenu, već integraciona faza u kojoj su se nalazile obje države.
Crna Gora je 2016. godine bila na pragu ulaska u NATO, a izbori u Moldaviji 2025. godine bili su ključni za buduću integraciju te države u EU.
<h2>"Moldavski scenario"</h2>
U DFC-u upozoravaju da se u Crnoj Gori od 2020. kreiraju uslovi za potencijalni moldavski scenario, koji ima za cilj slabljenje proevropskog kursa države i kreiranje političke nestabilnosti koja pogoduje interesima Rusije.
- Instrumentalizacija proruskih partija, infiltracija vjerske zajednice u političku sferu, snažna propagandna kampanja kroz proruske medije i društvene mreže, te ciljano podsticanje društvenih i etničkih podjela neosporno se reflektuju i u crnogorskom kontekstu - navodi se u analizi DFC-a.
Te 2020. godine smijenjena je trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, a vlast je preuzela koalicija čija su okosnica partije prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta i Demokrata.
Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU.
Godinu prije toga trebalo bi da budu održani redovni parlamentarni izbori.
<h2>Uticaj preko Moldavske i Srpske pravoslavne crkve</h2>
DFC je paralelu konstatovao i u djelovanju crkve.
U slučaju posljednjih moldavskih izbora septembra 2025, ključnu ulogu u širenju antievropske propagande imali su sveštenici Moldavske pravoslavne crkve.
Novinska agencija Rojters piše da su sveštenici godinu uoči tih izbora išli na plaćena hodočašća u Rusiju a potom, po povratku u Moldaviju, dobijali sredstva za osnivanje desetina Telegram kanala putem kojih su upozoravali na opasnosti od evropskih aspiracija moldavskih vlasti.
Zajednički narativ bio je borba za tradicionalne vrijednosti pod plaštom predavanja o zajedničkoj vjeri i ljubavi pravoslavlja.
U balkanskom kontekstu, Srpska pravoslavna crkva (SPC) ima identičnu mobilizacionu moć koja je čini ključnim posrednikom ruskog uticaja, ističe DFC.
- Prije lokalnih izbora u Kotoru i Podgorici septembra 2024, SPC je iskoristila kompletnu svešteničku mrežu koja je na ceremonijama i liturgijama isticala ključnu ulogu čuvanja vjere, naroda i svetinja kao uvod u izbornu kampanju - navode u DFC-u.
Dodaju da su se ključni ljudi crkve stavili u funkciju prosrpskih i proruskih partija, pokušavajući da direktno utiču na izborni rezultat.
Vlast u tim gradovima čine partije bliske SPC.
<h2>Odgovor Mitropolije SPC u Crnoj Gori</h2>
Iz Mitropolije SPC su na upit RSE o navodima da su ključni posrednik ruskog uticaja odgovorili da su navodi DFC "prazni, lažni i zlonamjerni"
- Neutemeljene tvrdnje tzv. DFC o Crkvi ... su opasne i, očigledno, sračunate laži, koje za cilj imaju samo nanošenje štete SPC, iz ko zna kakvih i ko zna čijih interesa - navodi se u odgovoru.
Potom tvrde da crkva nije bila angažovana u izbornim kampanjama ni u Podgorici ni u Kotoru.
- Crkva se, zbog ozbiljne pravne ugroženosti, vrlo otvoreno zalagala za promjenu vlasti 2020. godine, ali se ni tada ni sada nije bavila niti će da se bavi stranačkim kampanjama - ističe se.
Navode da je besmislica prozivati Crkvu da njena zalaganja za "vjeru, narod i svetinje" predstavljaju uvod u izbornu kampanju.
- U Crnoj Gori ne postoji hibridna aktivnost Srpske pravoslavne crkve - zaključuju u odgovoru RSE.
<h2>Država ključna u borbi protiv ruskog uticaja</h2>
Ključnu ulogu u suzbijanju napora Kremlja treba da imaju institucije sistema, smatra Draško Jabučanin iz DFC-a.
- Koje bi djelovale proaktivno protiv posredničkih (proksi) pokušaja destabilizacije i operacija uticaja na javno mnjenje. Sa druge strane, strateška komunikacija donosioca odluka treba da ukaže građanima na važnost EU integracija, kao i na motive trećih stana da zaustave taj proces - kazao je on.
Evropska komisije je u posljednjem izvještaju preporučila Crnoj Gori da uloži dodatne napore u borbi protiv stranog miješanja i dezinformacija. U cilju izgradnje otpornosti na hibridne prijetnje, predloženo je usvajanje strategije i akcionog plana.
Crna Gora je u ovom trenutku najbliža članstvu u EU, sa otvorenim svim i zatvorenim sedam od 33 pregovaračka poglavlja.
Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU.

Ruski uticaj– zajednički izazov Crne Gore i Moldavije

Aleksandru Munteanu je danas položio zakletvu kao premijer Moldavije tokom ceremonije kojoj su prisustvovali predsjednica Maja Sandu i predsednik parlamenta Igor Grosu.
Munteanu, 61-godišnji ekonomista koji je radio u Svjetskoj banci i Narodnoj banci Moldavije, prvi put preuzima političku funkciju kako bi pomogao u vođenju napora svoje zemlje ka članstvu u EU.
Moldavski parlament je imenovao Munteanua za premijera, nakon što su septembarski izbori donijeli vladajućoj Partiji akcije i solidarnosti (PAS) ubjedljivu pobjedu nad njenim proruskim rivalima.
"Imamo jedinstvenu priliku da postanemo vlada koja će uvesti Moldaviju u Evropsku uniju", rekao je Munteanu prije glasanja o povjerenju.
Novoizabrani premijer je dobio podršku 55 od 101 poslanika.
PAS je na septembarskim izborima osvojio više od 50 odsto glasova.&nbsp;
Sa druge strane, uprkos hibridnoj kampanji i ogromnim uticajima Moskve, prosuski Patriotski izborni blok (BEP) imao je podršku tek 24,2 procenata birača.

Moldavija dobila novog premijera

Moldavski parlament izabrao je danas za premijera Aleksandrua Munteanua.
Munteanu je u obraćanju parlamentu rekao da će biti premijer koji radi, a ne populistički, prenio je portal Moldova live.
Istakao je da je glavni cilj njegove vlade da pripremi Moldaviju za pristupanje EU.
Munteanu je predstavio program svoje vlade pod nazivom "EU, mir, razvoj".
Zahvalio je predsjednici Moldavije Maji Sandu na ukazanom povjerenju, kao i građanima, čija odlučnost, kako je naveo, omogućava evropski put.
Ekonomista Munteanu, koji je osnovao investicionu firmu, ranije nije obavljao političku funkciju.
On je radio van Moldavije oko 20 godina.

Moldavija dobila premijera

Neočekivano ubjedljiva većina građana u Moldaviji glasala je za zapadnu orijentaciju zemlje i protiv ruskog uticaja. Jasna pobjednica izbora je vladajuća proevropska stranka Akcija i solidarnost (PAS), koja je, suprotno predviđanjima, osvojila nešto više od 50 odsto glasova i time odbranila apsolutnu većinu.
U novom parlamentu će, iako gubi osam mjesta u odnosu na izbore 2021, najvjerovatnije imati većinu od 55 od ukupno 101 poslaničkog mjesta.
Proruska izborna koalicija Patriotski blok, koju predvodi bivši predsjednik Igor Dodon, osvojila je samo 24 odsto glasova. U novom parlamentu biće zastupljen i nominalno neutralni, ali faktički takođe proruski blok Alternativa, kojeg predvodi gradonačelnik glavnog grada Kišinjeva Jon Čeban (oko osam odsto), kao i stranka populističkog preduzetnika Renata Usatija (Naša stranka, šest odsto).
Drugo veliko iznenađenje izbora je ulazak u parlament stranke s kojom nije računala nijedna anketa niti posmatrač: desno-populistička stranka Demokratija kod kuće (PPDA) osvojila je 5,6 odsto glasova.
Ova stranka se zalaže za ponovno ujedinjenje Republike Moldavije s Rumunijom i povezana je s rumunskom krajnje desnom strankom Savez za ujedinjenje Rumuna (AUR), čijem je čelniku Đorđu Simjonu zabranjen ulazak u Moldaviju.
<h2>Ne samo pobjeda u dijaspori</h2>
Konačno prebrojavanje glasova pokazalo je da je PAS osvojio ne samo veliku većinu glasova u snažnoj moldavskoj dijaspori u zapadnoevropskim zemljama, nego i većinu glasova u tri četvrtine okruga u zemlji.
Patriotski blok uspio je da pobijedi samo na tradicionalno proruskom sjeveru zemlje, u autonomnoj regiji Gagauziji, te među relativno malobrojnim biračima iz separatističke regije Pridnjestrovlja.
Ovakav rezultat je težak poraz za Kremlj, koji je uložio golema sredstva u prorusku kampanju.
Predsjednik PAS-a i predsjednik parlamenta Igor Grosu oduševljen je rezultatom.&nbsp;
- Moldavijo, klanjam ti se, pobijedila si bitku za bitkom protiv neprijatelja zemlje koji su se činili nepobjedivima. Rusija je uložila sve prljavo što posjeduje u ovu borbu: tone novca, laži, nezakonitosti - naveo je Grosu.
Grosu je izborni rezultat nazvao jasnom porukom da kod njih u zemlji odlučuju sami, a ne Rusija. Dodao je da „nije samo PAS pobijedio na izborima, nego ljudi“.
<h2>„Moldavija – 3, Putin – 0“</h2>
Jedan od popularnih kandidata PAS-a Radu Marjan napisao je u noći na ponedjeljak na Fejsbuku: „Moldavija 3 - Putin 0. Čestitke Moldavcima!“
Bila je to aluzija na predsjedničke izbore u novembru 2024, na kojima je pobijedila proevropska predsjednica Maja Sandu, kao i na istovremeno održani referendum o EU, na kojem je tijesna većina bila za evropsku perspektivu Moldavije, te na kraju i na parlamentarne izbore.
U proteklim nedjeljama i mjesecima Moldavija je bila preplavljena proruskim sadržajima na društvenim mrežama.
Veliki dio njih širio je Patriotski blok, ali mnoge su objave stizale i s nepoznatih profila. Osim toga, preduzetnik Ilan Šor, pravosnažno osuđen zbog „krađe milijarde“, organizovao je iz Moskve opsežnu kupovinu glasova.
<h2>Trening za nemire</h2>
Koordinatori njegove mreže više su puta u proteklim nedjeljama uhapšeni, posljednji put prošle nedjelje tokom velike racije širom zemlje, prilikom koje su zaplijenjene velike količine gotovine, propagandni materijali, falsifikovani glasački listići, pa čak i oružje.
Moldavska i srpska policija takođe su uhapsile učesnike jednog kampa za obuku u Srbiji, u kojem su moldavski i rumunski državljani bili obučavani za izazivanje nereda uoči parlamentarnih izbora.
Osim toga, moldavska izborna komisija (CEC) zabranila je učešće na izborima brojnim proruskim strankama zbog ilegalnog finansiranja kampanja i stranaka.
Posljednji put to se dogodilo samo nekoliko dana prije izbora, kada su zabranjene dvije stranke, među njima i proruska stranka Srce Moldavije (IM) Irine Vlah, bivše guvernerke autonomne regije Gagauzije, čija je politička elita usko povezana s Kremljom.
<h2>Emotivna poruka predsjednice</h2>
Predsjednica Moldavije Maja Sandu obratila se biračima na izborni dan na neuobičajeno emotivan i dramatičan način, između ostalog i putem videa na Fejsbuku, u kojem je rekla: „Rusija nije naš prijatelj. Napala je susjednu zemlju bez ikakvog razloga, zatvorila nam je gasovod i želi da kupi naše glasove i našu zemlju“.
Kasnije je na Fejsbuku napisala: „Moldavija je naša zemlja, a ne Šorove kriminalne grupe“.
Vođa Patriotskog bloka Igor Dodon izjavio je u nedjelju uveče da je PAS izgubio izbore i pozvao na proteste u ponedjeljak kako bi se „odbranila pobjeda naroda protiv PAS-a“. Do ponedjeljka prijepodne Dodon se više nije oglašavao o izbornim rezultatima.
Posmatrači, međutim, ne očekuju veće proteste ili nerede u narednim danima, jer je izborni rezultat jasan. Gradonačelnik Kišinjeva Jon Čeban napisao je na Fejsbuku samo: „Zahvaljujemo svima. Poštujemo volju građana“.
Predsjednik PAS-a i predsjednik parlamenta Igor Grosu na konferenciji za novinare branio je pravo opozicije na javno izražavanje protesta. Pozvao je Patriotski blok i svog parlamentarnog kolegu Igora Dodona da protestuju mirno i da ne plaćaju učesnike protesta – kao što se dosad često događalo.

Moldavija jasno ka Zapadu

Rusija negirala da se na bilo koji način miješala u izbore u Moldaviji na kojima je juče pobijedila vladajuća, proevropska stranka.
Moldavija je bivša sovjetska republika koja se graniči sa Rumunijom i Ukrajinom, koju je Rusija djelimično okupirala 2022. godine.
Moldavija i Ukrajina su iste godine dobile status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
- Vlasti Moldavije "cinično su optužile Rusiju, a ne Evropsku uniju, da se miješa u političke procese u Moldaviji, podgrijevajući insinuacije o 'ruskoj prijetnji', koja ne postoji- saopštila je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Moldavija je optužila Rusiju da se miješala u predizborni proces kako bi zaustavila njen put ka Evropskoj uniji.

Rusija negirala da se na bilo koji način miješala u izbore u Moldaviji

Kremlj je optužio moldavske vlasti da su spriječile na stotine hiljada Moldavaca koji žive u Rusiji da glasaju na važnim parlamentarnim izborima, jer su obezbijedile samo dva biračka mjesta za glasače u toj zemlji.
Nakon objavljivanja izbornih rezultata prema kojima je moldavska provropska vladajuća partija pobijedila proruske snage, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je na konferenciji za novinare da Moldavci koji žive u Rusiji i tradicionalno bi najvjerovatnije glasali za proruske političke snage, to nisu mogli da učine.
- Stotine hiljada Moldavaca bilo je spriječeno da glasa u Ruskoj Federaciji zbog činjenice da su za njih bile otvorene svega dva glasacka mjesta - rekao je Peskov.
Upitan da li će Moskva priznati izborni rezultat, Peskov je rekao da su pojedine političke snage u Moldaviji progovorile o izbornim nepravilnostima.
- Prvo, Moldavci bi vjerovatno trebalo sami da riješe to. Koliko znamo, neke političke snage su izrazile neslaganje. Govore o mogućem kršenju izbornih pravila - rekao je Peskov.
Oko pola miliona Moldavaca živi u Rusiji, pokazuju podaci ruske vlade.
Većina velikih evropskih zemalja, u kojima Moldavci takođe žive, imala je više od dva biračka mjesta na izborima u nedjelju.
Svega nešto više od 4.000 Moldavaca glasalo je u Rusiji, sudeći prema podacima moldavskih vlasti, a oko dvije trećine njih bilo je za proruski Patriotski blok.
Za razliku od njih, u Njemačkoj je više od 38.000 Moldavaca glasalo na 36 biračkih mjesta, a većina ih je podržala vladajuću proevropsku Partiju akcije i solidarnosti (PAS), čija je pobjeda veliki podstrek za Moldavce koji žele da se njihova zemlja pridruži Evropskoj uniji i izađe iz političke orbite Moskve.

Peskov: Stotine hiljada Moldavaca spriječeno da glasa u Rusiji

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: moldavija