Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore uputila je dopis Savjetu Javnog servisa zbog brojnih nejasnoća povodom ovogodišnjeg Montesonga i sumnje na kršenje zakona od dijela članova ovog tijela i nezakonitog generalnog direktora Borisa Raonića.
Ocijenili su, pored ostalog, da je više nego očigledno da je Montesong i u trećem izdanju "privatna prćija Raonićevih favorita koji biraju žiri...a vjerovatno i pobjednika".
Njihov dopis prenosimo u cjelosti:
"Kako u zakonitost, profesionalnost, a tek u dobre namjere sadašnjeg menadžmenta RTCG apsolutno ne vjerujemo, nameću se pitanja na koja ste, po Zakonu o SPI, obavezni da odgovorite.
Za početak, profesionalno i transparentno bi bilo da objavite Ugovor koji je sklopljen 31. oktobra, 2024. godine sa Udruženjem estradnih umjetnika i izvođača. Informacija o tom susretu <a href="https://rtcg.me/magazin/eurosong/montesong/620193/formalizovana-saradnja-rtcg-a-i-udruzenja-estradnih-umjetnika-i-izvodjaca-.html">postoji na linku</a>. Doduše, ne postoji cjelovit ugovor.
Muzički ukus, a ni pobjednika takmičenja nam ne pada na pamet da komentarišemo. Međutim, više je nego očigledno, da je Montesong i u trećem izdanju privatna prćija Raonićevih favorita koji biraju žiri... A vjerovatno i pobjednika. Ostali su samo kulise za publiku i sitne nadoknade.&nbsp;
Kada smo već kod organizatora, neobično je da je ove godine izvršna direktorica osoba koja je prošle godine zbog fijaska takmičenja “ponudila otkaz”. Da pojasnimo, otkaz se daje, a ostavka se nudi. Jasno je da je davanjem otkaza sa mjesta umjetničke direktorice i voditeljke, sebi ove godine obezbijedila novu ulogu. Kontinuirane šanse i greške, pravda floskulama, da je ona ,tek godinu dana u projektu i da je to “naš, prvi Montesong”.
Ko gaji kulturu sjećanja, a računamo na to da ne pate svi od amnezije, zna da je ovakva takmičenja RTCG organizovala i prije 20 godina, sopstvenim snagama. Na takvom takmičenju je umjetnički direktor Festivala i lansiran kao tinejdžerska zvijezda.
Takođe, nejasno je zašto pored najmanje pet akademski školovanih muzičara, koji su zapošljeni u RTCG, direktor Montesonga bude neko van Kuće. Pitamo da li ćemo i do kada bezbrojne izmjene sistematizacije, netransparentne tendere, uređivačku politiku i projekte prilagođavati Raonićevim poslušnicima i partnerima.
S obzirom na to da nijesmo od vas do sada dobili niti jedan odgovor na postavljena pitanja, koja smo tražili na osnovu Zakona o SPI, ne očekujemo odgovor ni ovog puta. Iz tog razloga, naš pravni tim je na osnovu dostupnih podataka i informacija saznao sljedeće i to dijelimo sa javnošću, građanima i institucijama.
Novi pravilnik Montesonga donesen je 29. jula, 2024. i njime se predviđa kako se bira pobjednik Montesonga 2024, za Eurosong 2025.
Interesantno je da je <a href="https://rtcg.me/upload/media/2021/12/28/1175764/Pravilnik%20o%20proceduri%20izbora%20kompozicije%20za%20Pjesmu%20Evrovizije.pdf">u Pravilniku </a>od 29. jula 2024. godine omogućeno da:
,,RTCG, može organizaciju i sprovođenje procedure izbora u skladu sa ovim Pravilnikom vršiti u saradnji i zajedno drugom organizacijom i/ili udruženjem čija je osnovna djelatnost muzika i muzička produkcija, kao i saradnja crnogorskim izvođačima i autorima. Organizacija i/ili udruženje mora biti iz Crne Gore, a njen osnivač mora biti crnogorski državljanin. sa sa Odluku o saradnji i organizaciji festivala "Montesong 2024" sa određenom organizacijom/ili udruženjem donosi Savjet RTCG na predlog Generalnog direktora, odnosno na predlog direktora TVCG. Predlog Odluke mora da sadrži detaljno obrazloženje i uslove saradnje. U slučaju da Savjet RTCG prihvati predlog o saradnji da "Montesong 2024" izvrši zajedno sa drugom organizacijom i/ili udruženjem sa istom će se zaključiti poseban Ugovor kojim će se definisati uslovi saradnje koji ne smije odstupati od ovog Pravilnika, a na koji nije potrebna posebna saglasnost Savjeta RTCG…”
Međutim, nije jasno kad je direktor precizirao uslove pod kojima se ta organizacija angažuje, uz detaljno obrazloženje i uslove saradnje i da li je to ikad bila tačka dnevnog reda na sjednici Savjeta.
Zapisnici sa sjednica Savjeta RTCG za period od juna do novembra 2024. uopšte ne postoje u Biltenu Savjeta RTCG. Kao ni sa zapisnik sa sjednice na kojoj je Raonić dao ostavku, pa odmah nakon toga ponovo (nezakonito) izabran. Po Zakonu, morao je da obrazloži ostavku.
Dakle, Savjet svjesno krije zabilješke o svojim nezakonitostima. Na to ukazuje i činjenica da na portalu RTCG nema ni objavljenog revizorskog izvještaja za 2024. godinu.
U javnom KONKURSU za izbor kompozicije za predstavnika/cu Crne Gore i RTCG-a na međunarodnom takmičenju Eurovision Song Contest 2025, objavljenom 15. Avgusta, 2024. godine, piše, pored ostalog, pod tačkom 8 c – prenos prava da:
“RTCG stiče sva navedena prava bez posebne naknade kao isključivi nosilac prostorno, predmetno, vremenski i po broju neograničeno, sa pravom da ih bez bilo kakvih ograničenja i posebnih saglasnosti autora prenese na treća lica, s tim da se fonogramska prava na master snimku u predmetnom smislu i u okviru plasmana na platformi YouTube i drugim digitalnim platformama dijele tako što vlasniku originalnog mastera pripada udio od 70%, a UEUI-u 30%. Prava na audio-vizuelnom snimku sa nastupa na festivalu “Montesong 2024” u predmetnom smislu i u okviru plasmana na servisu YouTube i drugim digitalnim platformama dijele tako što vlasniku originalnog master snimka pripada udio od 50%, a RTCG-u udio od 50%. Ukoliko autor ili interpretator nije vlasnik originalnog master snimka, u obavezi je da obezbijedi prenos fonogramskih prava na UEUI ugovorom sa vlasnikom originalnog mastera, koji ugovor je u obavezi da dostavi Udruženju.”
UEUI je, predpostavljamo, Udruženje estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore na čijem čelu je Danijel Alibabić.
Kako je od 29. jula, 2024. godine, kad je Pravilnikom predviđeno angažovanje nekog Udruženja, uz precizne detalje o saradnji na prijedlog direktora, došlo do pojavljivanja UEUI na KONKURSU za Za izbor kompozicije za predstavnika Crne Gore i RTCG-a na međunarodnom takmičenju Eurovision Song Contest 2025, objavljenom 15.avgusta 2024. jasno je samo Borisu Raoniću i Danijelu Alibabiću. Naravno i Veselinu Drljeviću, koji je sa Raonićem afirmisao neformalne oblike saradnje… I prije nego što ga je nezakonito izabrao.
Ukratko - UEUI se bez jasnih procedura, pojavljuje u Pravilniku 75 dana prije zvaničnog potpisa Raonića i Alibabića. A Alibabić se kao direktor Montesonga pojavljuje na RTCG portalu 26. Septembra, 2024.
Ako je ovo prijedlog i djelo Raonićeve notorno nesposobne Pravne službe, kao i dodatne kamarile zabrinjavajuće preplaćenih advokata, koji ga savjetuju kako da za nos vuče pravni sistem Crne Gore, onda nikome više nije do pjesme.
Dakle, poslije sprdnje sa izmjenama sistematizacije, đe se degradiraju profesionalci, a dovode poslušnici, podjele stanova koja je predmet upravnog, Ustavnog, parničnog a uskoro i krivičnog postupka....nastavlja se zloupotrebom programa i priredbi.
Nadamo se da je ovo pismo još jedno ozbiljno upozorenje javnosti, građanima i institucijama da je javni medijski servis otet od grupe nelegalnih, neodgovornih osoba i da je krajnje vrijeme da se to prekine."

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

"Više nego očigledno da je Montesong privatna prćija Raonićevih favorita koji biraju žiri, a vjerovatno i pobjednika"

Dječji hor Zvjezdice ove godine obilježava veliki jubilej – 40 godina postojanja. Četiri decenije pjesme, stvaralaštva i odrastanja generacija djece, ostavile su dubok trag u kulturnom životu Podgorice i cijele Crne Gore. Zato su gosti emisije Jutro s Majom Marko Klepić, osnivač, kompozitor i dirigent, Ana Klepić, dirigentica i kompozitorka, Ivona Klepić muzička pedagoškinja i Lidija Karadaglić, novinarka.
Crnogorska muzičarka Andrea Demirović koja je 2009. godine predstavljala našu zemlju na Pjesmi Evrovizije, jedna je od učesnica ovogodišnjeg Montesonga.
Gosti/panelisti su muzičari Bojan Delić i Ivan Ivanović i Mihailo Šaranović iz benda Bubnjivi&amp;psi koji će i prezentovati novu pjesmu i spot “Previše”.
Budite uz Televiziju E od devet sati!

Jutro s Majom: O velikom jubileju Dječjeg hora Zvjezdice, Montesongu...

Društvene mreže su preplavili cinični ali i duhoviti komentari nakon što je na sajtu Javnog servisa, u objavi povodom selekcije petnaest pjesama za ovogodišnji Eurosong, objavljena i verzija na ćirilici. &nbsp; Nije se čuditi, dovoljno je pogledati sajt RTCG, sekciju posvećenu Eurosongu. &nbsp; Tako je pjesma Andree Demirović koja ima naslov na engleskom ,,I believe” u ćiriličnoj verziji dobila komičniji naslov: &nbsp;„И белиеве“ , ali i izgovor, posebno. Dok je pjesma ,,Casanova“ Dolće Hera, odnosno ćirilična verzija pjesme izgleda ovako: „Цасанова 91“ . Kad se to pročita u ćiričnoj verziji, još je zanimljivije. &nbsp; Ipak, bez premca je transkripcija pjesme ,,Rytam boy“, pjevačice Lare Baltić koja u ćiriličnoj varijanti ovako izgleda &nbsp;„Рхyтхм боy“ kako se bukvalno i izgovara - Rhuthm bou! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209171256_e15dd6eb65a6f1739ad54114c8a39b8d7497a320dfef4c0e32b782909d31f2bc.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251209171256_e15dd6eb65a6f1739ad54114c8a39b8d7497a320dfef4c0e32b782909d31f2bc" data-rendition-name="original" width="1441" height="860" loading="lazy" alt="RAZLIKA: Latinična verzija selektovanih pjesama za Montesong "> <figcaption>RAZLIKA: Latinična verzija selektovanih pjesama za Montesong(Photo: Screenshot sajt RTCG)</figcaption> </figure>  Možda bi neko od članova menadžmenta RTCG, koji se hvališu dostignućima Javnog servisa za vrijeme nezakonitog mandata direktora Borisa Raonića ipak mogao da obrati pažnju kako se engleski izrazi tanskribuju u ćiričnoj verziji. &nbsp;&nbsp;

Draško Đuranović

RTCG, MONTESONG I ĆIRILICA: Među izabranim su pjesme „И белиеве“ kao i „Рхyтхм боy“!

Organizatori festivala Montesong, Radio Televizija Crne Gore (RTCG) i Udruženje estradnih umjetnika Crne Gore, objavili su imena autora kompozicija koje će učestvovati na Festivalu 21. decembra u Velikom studiju RTCG-a.
Organizatori navode da ovogodišnji izbor donosi raznovrstan muzički izraz i autorsku svježinu, a osim domaćih ističu i veliki broj autora iz Evrope i Amerike.
- Pjesme su različitih stilova i senzibiliteta i podsjećaju da Montesong, osim takmičarskog karaktera, ima i važnu ulogu u promociji crnogorske muzičke scene - napominju organizatori.
&nbsp;Autori i izvođači finalnih kompozicija Montesonga 2025, abecednim redoslijedom:
Andrea Demirović — I believe
Muzika: Casey McQuillen, Aidan O'Connor
Tekst: Casey McQuillen, Aidan O'Connor, Andrea Demirović
Aranžman: Charles Humenry
 
Baryak — Minerva
Muzika: Rade Vukčević, Luka Perazić, Mišo Vukčević
Tekst: &nbsp;Rade Vukčević, Luka Perazić,
Aranžman: Rade Vukčević
 
Dolce Hera — Casanova 91
Muzika: Marko Ćaćić, Todor Tadić
Tekst: &nbsp;Dolce Hera
Aranžman: Marko Ćaćić, Todor Tadić, Dolce Hera
 
Đurđa — Dominos
Muzika: Melanie Wehbe, Patrik Jean, David Lindgren Zacharias, Herman Gardarfve
Tekst: &nbsp;Eric Lehmann, Melanie Wehbe, Patrik Jean, David Lindgren Zacharias, Herman Gardarfve
Aranžman: Melanie Wehbe, Patrik Jean, David Lindgren Zacharias, Herman Gardarfve
 
Krstinja — Oli oli
Muzika: Nemanja Filipović, Leontina Pat
Tekst: &nbsp;Leontina Pat
Aranžman: Nemanja Filipović
 
LANA X ĐORĐE &nbsp;— Temperatura
Muzika: Darko Dimitrov
Tekst: &nbsp;Darko Dimitrov, Violeta Mihajlovska &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Aranžman: Darko Dimitrov
 
LANA — Doline
Muzika: Ljubomir Stanišić, Rade Đurđevac, Momčilo Zeković Zeko
Tekst: &nbsp;Momčilo Zeković Zeko
Aranžman: Senad Drešević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
 
Lara Baltić — Rhythm boy
Muzika: Nemanja Antonić
Tekst: &nbsp;Nemanja Antonić
Aranžman: Nemanja Antonić
 
Luka Radović — Pjevaj vilo
Muzika: Luka Radović, Miloš Mihajlović Blaze, Petar Šćepović &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Tekst: &nbsp;Luka Radović
Aranžman: Miloš Mihajlović Blaze, Petar Šćepović&nbsp;
 
Majda Božović — Ipak smo ljudi
Muzika: Lena Kovačević
Tekst: &nbsp;Violeta Mihajlovska
Aranžman: Nemanja Mihajlović
 
Mila Nikić — Kao varnica
Muzika: Kristina Kovač, Gerrit Arnold, Oliver Patocska, Alexander Keech, Mila Nikić
Tekst: &nbsp;Kristina Kovač
Aranžman: Gerrit Arnold
 
Neno Murić — Ako čuješ glas
Muzika: Dejan Božović
Tekst: &nbsp;Natalija Pavićević
Aranžman: Dejan Božović
 
Stefan — Nedekodirana
Muzika: Dejan Dedović
Tekst: &nbsp;Dejan Dedović
Aranžman: Dejan Dedović
 
Tamara Živković — Nova Zora
Muzika: Boris Subotić
Tekst: &nbsp;Boris Subotić
Aranžman: Marko Drežnjak
 
Tina Džankić — Shadows
Muzika: David Hutchinson, Stefan Celar, Niels Sakko
Tekst: &nbsp;David Hutchinson, Tina Džankić
Aranžman: David Hutchinson, Niels Sakko
&nbsp;
Pjesme će biti dostupne na muzičkim platformama
Sve pjesme biće dostupne nekoliko sedmica prije takmičenja na svim popularnim muzičkim platformama, ali i na kanalima Javnog medijskog servisa. Pored SMS glasanja, od ove godine, uvedeno je online glasanje tokom direktnog televizijskog prenosa.
Prihod od glasanja putem SMS-a biće doniran fondaciji Budi human.&nbsp;
Pobjednička pjesma predstavljaće Crnu Goru na 70. Pjesmi Evrovizije, koja će u maju 2026. biti održana u Beču.

Objavljen spisak autorskih timova čije su pjesme ušle u finale Montesonga

Vladana Vučinić, svojom energijom i lavovskim radom nosila je ogroman teret festivala Montesonga, uspješno ostvarivši jedan od najvažnijih muzičkih događaja godine. Crnogorske javnosti radi, važno je naglasiti da je Vladana cio projekat vodila bez ikakve finansijske nadoknade - saopšteno je iz Radio Televizije Crne Gore nakon što je umjetnička direktorica ovog festivala i njihova kolegenica najavila otkaz.
U RTCG naglašavaju da njen doprinost ostaje neizmjerno značajan iako je najavila povlačenje iz RTCG.
- I ne samo u slučaju festivala, zbog čega se nadamo se da će naša saradnja biti nastavljena, jer Javni medijski servis počiva na posvećenosti ljudi koji ga čine, a Vladana je svojim radom upravo to i dokazala - naveli su u RTCG
Saopštili su i da je festival organizovan transparentno i uz podršku Udruženja estradnih umjetnika, koje je podnijelo najveći dio troškova.
- Takođe, važno je naglasiti da scenario i izbor voditelja nijesu bili u nadležnosti RTCG-a - podvukli su u Javnom servisu.
Greške koje su se dogodile tokom festivala ne umanjuju, prema njihovom mišljenju, pozitivan utisak koji je ostavio na publiku.
- Naprotiv, one će poslužiti isključivo kao podstrek za unapređenje narednih izdanja i dodatno podizanje standarda. Zato, čvrsto vjerujemo da ovoliko pregnuće koje stoji iza organizacije i realizacije Montesonga ne smije biti povod za kritike, već prilika da prepoznamo uspjeh festivala, ali i njegov značaj za crnogorsku muzičku scenu - naveli su u RTCG.
Vrijeme je, poručuju, da se okrenemo vrednovanju uloženog rada, truda i kreativnosti svih učesnika.&nbsp;
- Samo kroz afirmaciju pozitivnih primjera možemo zajedno graditi još snažniju i kvalitetniju platformu za promociju domaće umjetnosti i kulture. U tom smislu, Montesong je dokazao da crnogorska muzička scena pulsira talentom i idejama koje zaslužuju pažnju i podršku. Zahvaljujemo svim partnerima, izvođačima i publici na podršci i povjerenju koje su nam ukazali. RTCG će i ubuduće ostati posvećen podršci projektima koji promovišu naše umjetnike i kulturnu scenu, kako kod nas tako i na evropskoj sceni - zaključili su u RTCG.

RTCG: Vladana Vučinić nosila ogroman teret Montesonga, cijeli projekat je vodila bez finansijske nadoknade

Pjesma "Clickbait" nije objavljena, komercijalno ili bilo kako drugačije eksploatisana i na takmičenju nije mogla imati konkurentsku prednost, te je stoga pobjeda u srijedu 27. novembra 2024. bila u potpunosti zaslužena - kazali su pobjednici Montesonga, bend NeoneoN, nakon objave vijesti da RTCG i Udruženje estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore provjeravaju autentičnost snimka koji se pojavio na platformi Iks, a na kom je prikazano da su izabrani predstavnici Crne Gore na Eurosongu 2025. prvoplasiranu numeru izveli u drugačijoj verziji na prošlogodišnjem Festivalu kulture Zabjelo u Podgorici.
Bend NeoneoN navodi i da će poštovati odluku, koju je za sjutra najavio direktor Montesonga Danijel Alibabić, kakva god ona bila.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpobjednik-montesonga-se-suocava-sa-potencijalnom-diskvalifikacijom-pjesmu-clickbait-izveli-u-drugacijoj-verziji-prosle-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, Alibabić je večeras objavio da se ispituje autentičnost snimka, te da će odluka o potencijalnoj diskvalifikaciji biti donijeta sjutra, nakon konsultacija sa Evropskom radio-difuznom unijom, organizatorom Eurosonga.
Sumnja se da je došlo do kršenja pravila konkursa Montesonga, ukoliko se ispostavi da je snimak autentičan.
- Konkurs je otvoren za nove kompozicije zabavne i popularne muzike koje nisu objavljene i izvedene u cjelini ili u djelovima prije 1. septembra 2024. godine - dio je pravilnika.
Reagovanje benda NeoneoN sa njihove Instagram stranice prenosimo integralno.
"Do juče, malo ko je znao i da postojimo. Posebno u našim nastupima uživo gdje smo autorsku muziku svirali uglavnom za mali krug ljudi u gotovo praznim prostorima. Odjednom je problem što smo negdje nekad pred 20 osoba zasvirali dio pjesme u nastajanju, u jednoj od njenih radnih verzija.
Baš se pitamo je li iko od publike uopšte i upamtio da je čuo, a posebno da li je baš zbog toga, gotovo dvije godine kasnije odlučio da glasa za nas na festivalu Montesong??? To je Rock ‘n’ roll. Ali, kao što od početka govorimo – naš cilj zapravo i jeste to da sviramo muziku koju stvaramo i da širimo mogućnost njenog plasmana…
Napominjemo da pjesma nije objavljena, komercijalno ili bilo kako drugačije eksploatisana i da na takmičenju nije mogla imati konkurentsku prednost, te je stoga pobjeda u srijedu 27. novembra 2024. bila u potpunosti zaslužena.
Javnost je pjesmu čula onog trenutka kad su objavljene i ostale pjesme učesnice ovogodišnjeg Montesonga. Da nije pobijedila o ovome se ne bi ni pričalo kao što se nije pričalo ni za sve vrijeme dok je pjesma zvanično bila dostupna javnosti.
Što god bila odluka vezana za našu pobjedu, poštovaćemo je i dostojno predstavljati Crnu Goru ili poželjeti svu sreću onome ko nas na kraju bude predstavljao na Evroviziji."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDDDUOuUopg_%2F%3Figsh%3DcWFpMml0cTBvbHFn&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

NeonoeN: Pjesma nije objavljena, poštovaćemo odluku organizatora

RTCG i Udruženje estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore provjeravaju autentičnost snimka koji sugeriše da su pobjednici ovogodišnjeg Montesong festivala NeonoeN pjesmu "Clickbait" izveli u drugačijoj verziji na prošlogodišnjem Festivalu kulture Zabjelo.
To je na društvenoj mreži Instagram objavio direktor Montesonga Danijel Alibabić.
- Odluka o potencijalnoj diskvalifikaciji biće donijeta sjutra, nakon konsultacija sa Evropskom radio-difuznom unijom, organizatorom Eurosonga - napisao je on.
Snimak navodnog prošlogodišnjeg izvođenja pjesme "Clickbait" objavljen je na mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRadosaWrbica%2Fstatus%2F1863309389207138571%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1863309389207138571%7Ctwgr%5Edbddf173bb4dc5acd965530c90c288713d13b893%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Konkurs je otvoren za nove kompozicije zabavne i popularne muzike koje nisu objavljene i izvedene u cjelini ili u djelovima prije 1. septembra 2024. godine - dio je pravilnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Ffestivalkulturezabjelo%2Fvideos%2F780913540200730%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Pobjednik Montesonga se suočava sa potencijalnom diskvalifikacijom: Pjesmu "Clickbait" izveli u drugačijoj verziji prošle godine?

Podrugljivo dovođenje građana Šavnika i same opštine u kontekst nečeg manje vrijednog, i to u okviru nadmetanja umjetnika, više je nego poražavajuće, poručio je predsjednik te Opštine Jugoslav Jakić, komentarišući neprimjereno pominjanje tog grada od strane voditelja Montesonga tokom ceremonije izbora crnogorskog predstavnika za Eurosong.
Jakić se tim povodom obratio pismom direktoru RTCG-a Borisu Raoniću i zatražio javno izvinjenje.
- Poštovani gospodine Raoniću, Nijesam želio da reagujem ishitreno, nadajući se da ćemo u međuvremenu dobiti izvinjenje povodom skandalozne izjave voditelja ili angažovanog zabavljača tokom emitovanja programa Montesong. Nažalost, ovaj događaj predstavlja sliku vremena u kojem se “umjetnost" koristi za omalovažavanje i uvredu. Podrugljivo dovođenje građana Šavnika i same opštine u kontekst nečeg manje vrijednog, i to u okviru nadmetanja umjetnika, više je nego poražavajuće - naveo je Jakić u pismu.
Kako je rekao, zabrinjavajuće je kada se to dešava na programu Javnog servisa, institucije koja bi trebalo da promoviše inkluzivnost, poštovanje i kvalitet.
- Kao domaćini, imali smo priliku ugostiti ekipe Vaše medijske kuće, s uvjerenjem da kroz tu saradnju ulažemo u budućnost generacija koje dolaze. Ovog ljeta smo ponovo pružili podršku stvaranju umjetničko-filmskog sadržaja na području opštine Šavnik. Međutim, nakon ovakvog postupka, pitam se kako će izgledati buduće produkcije – u kom žanru će se naša opština prikazivati kao "nedostojna destinacija” - istakao je Jakić.
Prema njegovim riječima, voditelj, kao ni scenarista, očigledno nijesu svjesni činjenice da su se, koristeći se jezikom Vuka Stefanovića Karadžića, obratili rodnom kraju tog velikana, kao i Borislava Pekića. 
- Svojim istupom ponizili su prije svega sebe, pokušavajući uvredu prikazati kao umjetnički izraz. Stoga, u ime građana Šavnika, insistiram na javnom izvinjenju kako bismo vratili dostojanstvo i povjerenje koje je ovom prilikom narušeno - poručio je Jakić u pismu Raoniću.

Jakić: Poražavajuće je podrugljivo dovođenje građana Šavnika i same opštine u kontekst nečeg manje vrijednog

Grupa NeonoeN predstavljaće Crnu Goru ove godine na Evroviziji koja će biti održana u Bazelu u Švajcarskoj.
Na večerašnjem Montesongu, održanom u Voco dvorani u Podgorici, predstavilo se 16 kandidata, a zbirom bodova stručnog žirija i glasova publike pobjedu je odnijela grupa NeonoeN sa pjesmom "Clickbait".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTXjydKkRm_Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Drugo mjesto osvojila je Nina Žižić sa pjesmom "Dobrodošli", dok je trećeplasirana grupa Baryak koja se predstavila numerom "Dva srca".
Bazel je domaćin 69. Pjesme Evrovizije. Polufinalne večeri Evrovizije 2025. održaće se u zatvorenoj areni "St. Jakobshalle", i to 13. i 15. maja, dok je za veliko finale rezervisan 17. maj.

NeonoeN predstavljaće Crnu Goru na Evroviziji

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: montesong