&nbsp;Nevjerovatno je da se oko ovakvih stvari pravi politički dogovor - poručili su u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) nakon što su predstavnici parlamentarne većine održali sastanak u Vladi povodom dešavanja oko koncesije za aerodrome.
Tenderska procedura je, poručuju u MANS-u, ili po zakonu - ili nije.
- Lideri većine o tenderskoj proceduri? Ili je po zakonu ili nije. Ili je korupcija ili nije. Ko ima uvid u papire jasno mu je šta je u pitanju i nevjerovatno je da se oko takvih stvari pravi politički dogovor - podvukli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fpoceo-sastanak-lidera-parlamentarne-vecine-povodom-desavanja-u-vezi-sa-koncesijom-za-aerodrome&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sastanak je održan u zgradi Vlade, a prisustvali su premijer Milojko Spajić, predsjednik tenderske komisije, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, predsjednik i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
Oni nijesu davali izjave za medije. Milan Knežević je u prolazu novinarima samo rekao: „sve budet horošo!“ (sve će biti dobro).
Vanredna sjednica Vlade trebalo je da počne odmah poslije toga, pošto je zakazana za 19 sati - ali kasni.
<h2>UPOZORENJE IFC</h2>
Kako je Portal ETV juče objavio, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. &nbsp;Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem Niku Đeljošaju, premijeru Milojku Spajiću, potpredsjednicima Vlade Momu Koprivici, Filipu Ivanoviću, Aleksi Bečiću, Evrinu Ibrahimoviću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki evropskih poslova Majdi Gorčević, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.
Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije.
Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.
Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.
<h2>POGREŠNA PROCJENA IFC</h2>
Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.
- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.
Đeljošaj je u reagovanju, koje je objavio na Fejsbuku, napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;
- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.
Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.
- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.
Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.
- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.
Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.
- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.
On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.
- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;
Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.
- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.
<h2>NEDOZVOLJENO UPLITANJE</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kritikovao je premijera &nbsp;Spajića zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.
- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.
On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije Nika Đeljošaja da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.
<h2>TUŽILAŠTVO DA ISPITA MOGUĆE ZLOUPOTREBE I POLITIČKI PRITISAK</h2>
Ovim povodom oglasili su se i u Sindikatu Aerodroma Crne Gore i Nezavisnom sindikatu poručujući da bi koncesioni postupak trebalo zaustaviti, te da je tender nakaradan i nepovratno kompromitovan.
Oni su pozvali tužilaštvo da ispita moguće zloupotrebe, politički pritisak i koruptivne radnje.
- Danas svjedočimo slici koja vrijeđa zdrav razum svakog čestitog građanina - dok se gladni vuci otimaju oko plijena, zaposlenima i građanima vezuju se ruke, da ne mogu ni da pitaju o detaljima postupka, a kamoli da zaštite ono što su svojim rukama stvarali i sa ponosom čuvali decenijama - poručili su, između ostalog, u odva dva sindikata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MANS: Nevjerovatno je da o koncesijama prave politički dogovor

Polemika između funkcionera Pokreta Evrioa sad i predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Miodraga Lakovića i nevladine organizacije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) se nastavlja nesmanjenom žestinom na društvenoj mreži Iks (X), piše Antena M.
Podsjetimo Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet tokom kojeg će provjeriti navode direktorice MANS-a Vanje Ćalović Marković na račun Lakovića.
Sa druge strane, Laković postavlja pitanje čelnicima te nevladine organizacije da li je tačno da su iz državnog budžeta izvukli oko milion eura na račun sudskih sporova.
- Bivši policajac na čelu Odbora za bezbjednost bi trebalo da zna da pročita zakon i sam pogleda sudske presude, koje su javno dostupne, umjesto da retvituje botove. Mada mu je lakše da pita Jelenu Perović koja je to podnosila i to još Katnićevom tužilaštvu. Jasno nam je da on ne bi da pominjemo tužilaštvo, ali... - napisali su iz MANS-a na Iksu.
- Pustite vi sad tužilaštvo, Kovač je lijepo rekao da ste iskoristili pravnu mogućnost da besmislenim tužbama uzmete milion iz budžeta. Nečasno djelo se može napraviti i kad nema osnova da se goni po službenoj dužnosti. Nego, jeste li vi uzeli te pare ili nijeste - upitao je Laković MANS nakon toga.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnvomans%2Fstatus%2F1929610862417138066%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1929610862417138066%7Ctwgr%5E8b3fd526c7b7e7dc08cac15b9a40853d513b1877%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković MANS-u: Uzeste li milion iz budžeta? MANS Lakoviću: Podnesite prijavu tužilaštvu kao mi protiv vas

Mi nijesmo ni od koga tražili ništa. Niti je taj zakon u bilo kakvoj proceduri, niti je predložen, ne znam čemu histerija jednog dijela nevladinih organizacija - ocijenio je Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) i jedan od lidera koalicije „Za budućnost Crne Gore“ koja je juče tražila da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - nalik onim u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj.
On tvrdi da dovođenje njihovog prijedloga u vezu sa „nekim Putinovim zakonom nema blage veze“.
Dodao je da se od 7.000 NVO oglasilo samo osam.
- Tih osam NVO je dobilo do sada jedno 100 miliona dolara od ražnih fondacija - dodao je on.
Knežević je optužio Mrežu za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) da decenijama prima donacije iz SAD, te da jedan cent poreza nijesu platili Crnoj Gori.
- A ovdje svakodnevno nas čereče kao nedostojne obavljanja funkcije - naveo je on.
Optužio je i direktoricu Centra za građevinsko obrazovanje (CGO) Daliborku Uljarević da je „možda oprala pare kad je kupila poslovni prostor kod Bemaksa za 420.000 eura”.
- Možda je Daliborka Uljarević imala neke aranžmane sa novinarima vaše kuće, pa je zato formiran predmet za lažne donacije, putne naloge... - dodao je on.

Knežević: MANS jedan cent poreza nije platio Crnoj Gori, možda je Uljarević oprala pare

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: mreza-za-afirmaciju-nevladinog-sektora