S&amp;P 500 i Dow Jones Industrial Average zabilježili su u srijedu nove istorijske intraday rekorde, nadovezujući se na snažan početak godine, iako je rast izgubio na zamahu.
Široki tržišni indeks posljednji je put trgovao oko statične linije nakon što je porastao 0,3 odsto na rekordno visoki nivo, dok je Dow, koji uključuje 30 dionica, pao 329 bodova, odnosno 0,7 odsto, nakon što je ranije tokom sesije porastao više od 150 bodova, odnosno 0,3 odsto, dosegnuvši novi najviši nivo. Nasdaq Composite dobio je 0,4 odsto.
Dionice rafinerija nafte Valero Energy i Marathon Petroleum bile su među dobitnicima dana, dobivši tri odsto, odnosno više od jedan odsto, nakon što su izvori za CNBC rekli da će prodaja nafte iz Venecuele nastaviti na neodređeno vrijeme i da će sankcije biti smanjene, prenosi SEEbiz.
Nasuprot tome, cijene sirove nafte pale su nakon što je predsjednik Donald Trump izjavio da će privremene vlasti u Venecueli predati Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) čak 50 miliona barela nafte, što je podstaklo zabrinutost zbog povećanja ponude nafte.
„Nedostatak značajnih promjena cijene barela sirove nafte glas je povjerenja da smo još daleko od toga da smo ograničeni s gledišta ponude i potražnje“, rekao je viši menadžer portfelja u Globalt Investmentsu, Keith Buchanan.
&nbsp;Dok su cijene nafte produžile gubitke od utorka, dionice su porasle prethodnog trgovačkog dana jer su investitori, čini se, zanemarili zabrinutost zbog američkog napada na Venecuelu tokom vikenda.
„Ono što se dogodilo u Južnoj Americi nije promijenilo izglede za rast u SAD-u s gledišta tržišta kapitala“, rekao je i Buchanan.&nbsp;
U srijedu su dionice banaka takođe vratile dio svojih snažnih dobitaka s početka godine. JPMorgan, Bank of America i Wells Fargo bili su ključni zaostaci, svaki s padom od više od dva odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Naftni sektor u plusu

Cijene nafte na međunarodnim tržištima blago su porasle u srijedu, blizu 62 američka dolara, balansirajući između očekivanja o prekomjernom snabdijevanju i strahovanja od uticaja geopolitičkih tenzija.
&nbsp;Na londonskom tržištu cijena barela bila je 50 centi viša i iznosila je 61,83 američka dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 51 cent višoj cijeni, od 58,46 dolara, prenosi Hrportfolio.
Posljednjeg radnog dana u godini pažnja trgovaca bila je usmjerena na očekivanja o viškovima u snabdijevanju. Prema podacima Američkog instituta za naftu (API), zalihe tog energenta prošle sedmice su porasle 1,7 miliona barela.&nbsp;
Sedmicu ranije povećane su 2,4 miliona barela.
&nbsp;Očekuje se da će službeni podaci američkog Ureda za informacije o energetici (EIA) pokazati pad zaliha od dva miliona barela u prošloj sedmici. Sedam dana ranije zalihe su porasle 405 hiljada barela.
&nbsp;Proteklih sedmica geopolitičke tenzije dodatno je rasplamsao sukob u Jemenu između Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, članica Organizacije zemalja‑izvoznica nafte (OPEC), kao i naredba američkog predsjednika Donalda Trumpa o blokadi izvoza venecuelanske nafte i njegove prijetnje o novom napadu na Iran.
&nbsp;U godini obilježenoj ratovima i sankcijama protiv Rusije, Irana i Venecuele, smanjena potražnja uzrokovana usporavanjem privrede uslijed viših carina i postupak normalizacije snabdijevanja iz zemalja OPEC‑a i njihovih saveznika doveli su do najvećeg godišnjeg pada referentne cijene barela nafte na londonskom tržištu od 2020, gotovo 18 odsto.&nbsp;
&nbsp;Na američkom tržištu barel je na godišnjem nivou pojeftinio 19 odsto.
Prosječne cijene na oba tržišta najniže su od 2020, pokazuju podaci LSEG‑a.
&nbsp;U ovoj godini većina analitičara očekuje da će ponuda na tržištu nafte nadmašiti potražnju, a procjene viška kreću se u rasponu od 3,84 miliona barela nafte dnevno, prema prognozama Međunarodne agencije za energiju (IEA), do dva miliona barela nafte dnevno, prema prognozama investicione banke Goldman Sachs.
&nbsp;Članice OPEC‑a i njihovi saveznici (OPEC+) u novembru su odlučili da će u prvom tromjesečju ovee godine obustaviti normalizaciju snabdijevanja naftom, zbog, kako su naveli, sezonski uslovljene niske potrošnje. Od aprila prošle godine OPEC+ je povećao snabdijevanje oko 2,9 miliona barela nafte dnevno.
&nbsp;Ako cijene značajno padnu, OPEC+ bi mogao ponovo da smanjiti proizvodnju, smatra Martijn Rats, glavni stručnjak za naftu iz banke Morgan Stanley, istakavši da bi do toga dovele samo drastično niže cijene, u nivou od oko 50 američka dolara.
&nbsp;Geopolitički rizici trebalo bi da podrže cijene nafte, uprkos tome što osnovni faktori ukazuju na prekomjerno snabdijevanje, očekuje direktor savjetodavne kompanije JTD Energy John Driscoll.
&nbsp;Odvojeni OPEC‑ovi proračuni pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u utorak bio devet centi skuplji nego dan ranije i koštao je 61,12 USD.

Cijene nafte blizu 62 dolara

Cijene nafte na međunarodnim tržištima u utorak su se stabilizovale na oko 62 dolara, odražavajući rasplamsavanje tenzija na Bliskom istoku i neizvjesnost mirovnih pregovora za okončanje rata u Ukrajini te procjene o viškovima u snabdijevanju.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 62,19 dolara, što je 25 centi viša cijena nego u ponedjeljak. Na američkom tržištu barel je bio skuplji za 29 centi i koštao je 58,37 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Referentne cijene dan ranije skočile su više od dva odsto.
Pažnju trgovaca i danas je bila usmjerena prema istoku, na eskalaciju tenzija između Rusije i Ukrajine, nakon što je Moskva optužila Kijev za napad na rezidenciju predsjednika Vladimira Putina. Ukrajina je optužbe proglasila neutemeljenima i usmjerenima na remećenje mirovnih pregovora.
- Čini se da su trgovci sada prilagodili očekivanja, ne nadajući se napretku u postizanju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije u kratkom roku - rekao je analitičar UBS‑a, Giovanni Staunovo.
Kontinuirana američka blokada venecuelanske nafte te loši vremenski uslovi koji su obustavili isporuke putem naftovoda Kaspijskog naftovodnog konzorcijuma (CPC) takođe su podržali cijene u utorak.
Strahovanjima o snabdijevanju doprinijeli su i vazdušni napadi koalicije predvođene Saudijskom Arabijom na, kako tvrde, stranu vojnu podršku separatistima u Jemenu koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati.
Usprkos obnovljenim strahovanjima od mogućih poremećaja u snabdijevanju, i dalje postoji percepcija o prekomjernoj ponudi na svjetskom tržištu koja bi mogla ograničiti rast cijena, kažu analitičari.
Službeni podaci američke agencije za podatke o energetici (EIA) u ponedjeljak su pokazali da su američke zalihe nafte, u sedmici zaključno s 19. decembrom, porasle su 0,41 miliona barela. U prethodnoj sedmici pale su 1,27 miliona barela. Trgovci su očekivali pad zaliha od 2,4 miliona barela.
Odvojeni izvještaj Organizacije zemalja‑izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji 97 centi i koštao 61,03 dolara.

Cijene nafte oko 62 dolara

&nbsp;Cijene nafte ostale su prošle sedmice gotovo nepromijenjene, dok su od početka godine u minusu oko 20 odsto.
&nbsp;Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 0,2 odsto, na 60,64 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,1 odsto, na 56,74 USD, prenosi SEEbiz.
&nbsp;U skraćenoj radnoj sedmici zbog božićnih praznika cijene nafte nijesu osjetnije oscilirale, jer se ništa nije promijenilo u procjenama o ponudi i potražnji.
&nbsp;Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da bi ponuda u narednoj godini mogla nadmašiti potražnju za gotovo četiri miliona barela dnevno.
&nbsp;Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni partneri povećali su ove godine proizvodnju, ali najveće svjetske privrede ne rastu tako brzo kako su se analitičari tog kartela nadali.
&nbsp;Zbog toga podršku cijenama u posljednje vrijeme pružaju samo geopolitičke napetosti, kao što je američka blokada isporuka nafte iz Venecuele.
&nbsp;- Premija na geopolitičke napetosti pružila je kratkoročnu podršku cijenama, ali zbog prevelike ponude cijene nafte su pod pritiskom - objasnili su analitičari u kompaniji Aegis Hedging.&nbsp;
Cijene su pod pritiskom tim više što bi se uskoro mogao postići dogovor o prestanku ratovanja između Rusije i Ukrajine, što bi otvorilo vrata za povratak ruske nafte na svjetska tržišta.
&nbsp;Zbog svega toga cijene nafte od početka godine oštro su pale. Na londonskom tržištu cijena barela trenutno je u minusu oko 19, a na američkom tržištu oko 21 odsto.
&nbsp;Ostane li tako u posljednjim danima ove godine, biće to najveći godišnji pad cijena crnog zlata od 2020.

Cijene nafte s najvećim godišnjim padom od 2020.

Cijene nafte stabilizovale su se u petak na međunarodnim tržištima na oko 60 dolara, balansirajući između rizika za snabdijevanje iz Venecuele zbog američke blokade i procjena o višku u idućoj godini.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po gotovo istoj cijeni od 60 dolara, a na američkom je bio skuplji 29 centi i koštao je 56,42 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Trgovci su ove sedmice pokušavali procijeniti moguće prijetnje za snabdijevanje iz Venecuele.
Američki predsjednik Donald Trump naredio je u srijedu "potpunu blokadu" svih sankcioniranih tankera na putu za Venecuelu i onih koji isplovljavaju iz venecuelanskih luka. Prije sedmicu Vašington je u teritorijalnim vodama zaplijenio supertanker Skipper.
Još nije jasno kako SAD namjerava da blokadu sprovede u djelo.
Američki Chevron nastavio je s isporukama venecuelanske nafte u SAD i dva tankera utovarila su u srijedu barele u luci u Joseu, prema navodima brodskih kompanija i riječima jednog izvora. Američki div sarađuje s venecuelanskom državnom naftnom kompanijom PDVSA i posluje i dalje u Venecueli, uz dozvolu Vašingtona.
Venecuelanska nafta vjerovatno će i dalje stizati u SAD, procjenjuju analitičari nizozemske banke ING, napominjući da je riječ o 160 hiljada barela dnevno.
Venecuela ukupno izvozi 600 hiljada barela dnevno.
Udio Venecuele u svjetskoj proizvodnji iznosi samo jedan odsto, a kupuju je samo SAD, Kuba i nezavisne kineske rafinerije.
Pažnja trgovaca u petak je bila usmjerena i na informaciju o napadu na tanker u Mediteranu. Prema riječima neimenovanog zvaničnika ukrajinske bezbjednosne službe, Ukrajina je u Sredozemnom moru izvela prvi napad dronovima na tanker koji prevozi rusku naftu.
Tanker Qendil plovio je pod zastavom Omana i putovao je iz indijske luke Sike za rusku luku Ust Luga na Baltičkom moru.
Ukrajinski zvaničnik tvrdi da je brod u vrijeme napada bio prazan i da je ozbiljno oštećen, ne navodeći pojedinosti o točnom mjestu i vremenu napada.
Posljednja vidljiva pozicija tankera u petak ujutro bila je uz obalu Krete, a plovna ruta pratila je libijsku obalu, pokazuju podaci MarineTraffica.
Napad na Qendil značajan je ne samo zato što je tanker bio u Sredozemnom moru, već i zato što su u napadu upotrijebljeni avio dronovi dugog dometa.
Rizici po snabdijevanje bili su u petak protivteža procjenama o višku u idućoj godini. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da bi ponuda u narednoj godini trebalo da nadmaši potražnju za nešto manje od četiri miliona barela dnevno, a Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) očekuje tek blagi plus.
Odvojeni OPEC-ovi proračuni pokazuju da je barel korpe nafte njegovih članica u četvrtak bio skuplji 50 centi i koštao je 60,06 dolara.

Cijene nafte stabilne na 60 dolara

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak blizu najvišeg nivoa u više od dvije sedmice, prije svega zbog geopolitičkih neizvjesnosti i očekivanja smanjenja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Tako se nafta Brent kretala oko 63,7 USD po barelu, a američka sirova nafta West Texas Intermediate (WTI) oko 60 USD po barelu, objavio je Trading Economics.
Mirovni pregovori o Ukrajini su u zastoju usljed nerješenih pitanja oko bezbjednosnih garancija Kijeva i teritorija koje je okupirala Rusija. To neumoljivo održava sankcije na izvoz energije iz Rusije, što dodatno pogoršavaju kontinuirani ukrajinski udari na rusku energetsku infrastrukturu, prenosi B92.
Tržišta su takođe bila napeta zbog mogućnosti američke vojne intervencije u Venecueli, a konsultantska firma u oblasti energetike Rystad Energy upozorila je da bi svaka eskalacija mogla ugroziti proizvodnju nafte u zemlji od 1,1 miliona barela dnevno.
Pored toga, očekuje se da će američke Federalne rezerve ove sedmice smanjiti stope, što bi moglo da stimuliše ekonomsku aktivnost i poveća potražnju za gorivom.
Trgovci očekuju mjesečne izvještaje o tržištu od američke Uprave za energetske informacije (EIA) i Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), koji će biti objavljeni kasnije ove sedmice, kako bi imali dalji uvid u globalne trendove ponude i potražnje.

Cijene nafte porasle

Cijene nafte stabilizovale su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod 63 američka dolara budući da ulagači čekaju ishod sastanka o mirovnom sporazumu za Ukrajinu, nakon normalizacije isporuka iz Kazahstana.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 45 centi nižoj cijeni od 62,72 američka dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 42 centa i koštao je 58,9 američkih dolara, penosi Hrportfolio.
&nbsp;Trgovce su početkom sedmice zabrinuli novi ukrajinski napadi na naftnu infrastrukturu u ruskoj luci Novorosijsk na Crnom moru.
&nbsp;Konzorcijum kaspijskog cjevovoda (CPC) bio je prisiljen da obustavi utovar nafte na terminalima u Novorosijsku budući da su ukrajinski dronovi oštetili sidrište tankera.
&nbsp;Terminal Južnaja Ozereevka uglavnom otprema naftu iz Kazahstana i od početka godine tovario je u prosjeku 1,48 miliona barela nafte dnevno, 200 hiljada više nego prošle godine, zbog proširenja polja Tengiz.
&nbsp;Chevron je u međuvremenu potvrdio da je nafta Tengizchevroila ponovo krenula prema kupcima.
&nbsp;Tržišta prate i pregovore o mirovnom sporazumu za Ukrajinu. Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, doputovao je u Moskvu na razgovore o izmijenjenom popisu od 19 točaka koji skicira američki okvir za sporazum.
&nbsp;Izvorni američki prijedlog obuhvatao je 28 tačaka, prema medijskim izvještajima.
Ulagače su na početku sedmice zabrinule i pojačane napetosti između SAD-a i Venecuele.
Američki predsjednik rekao je u subotu da razmatra mogućnost zatvaranja vazdušnog prostora nad Venecuelom, a američki vojni brodovi izveli su u karipskoj regiji više napada na čamce, tvrdeći da prevoze drogu. Procjenjuje se da je u napadima poginulo više desetina ljudi.
&nbsp;U noći s nedjelje na ponedjeljak Tramp je rekao da je razgovarao telefonom s venecuelanskim predsjednikom Nikolasom Madurom, ali nije želio ulaziti u detalje.
&nbsp;U utorak je Karakas objavio da je odobrio repatrijaciju grupe iseljenika koji bi trebalo da doputuju avionom.
&nbsp;Venecuela izvozi oko 800 hiljada barela nafte dnevno, većinom u Kinu.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji za 48 centi i koštao je 63,79 USD.

Cijene nafte ispod 63 američka dolara

Cijene nafte porasle su danas za blizu dva odsto, što je najviše u sedam dana, nakon što je Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEK plus (OPEC+) potvrdila odluku da odustane od povećanja proizvodnje planiranog za prvi kvartal sljedeće godine.
Tako je nafta Brent porasla na oko 63,5 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) na oko 59,7 dolara po barelu, prenio je Trejding ekonomiks.
OPEK je u nedjelju potvrdio tromesečni prekid povećanja proizvodnje prvobitno najavljen početkom novembra, dok pokušava da izađe na kraj sa neujednačenim trendovima potražnje i potencijalnom prekomjernom ponudom sljedeće godine.
Trgovci su takođe procijenili nove geopolitičke rizike nakon što je američki predsjednik Donald Tramp eskalirao svoju retoriku protiv Venecuele tokom vikenda, upozoravajući da vazdušni prostor zemlje treba smatrati zatvorenim, ali je tu prijetnju kasnije ublažio.
Ipak, rast cijena sirove nafte ostaje ograničen izgledima za mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, koji bi mogao da otvori put za ukidanje sankcija ruskoj nafti i poveća globalnu ponudu.
Cijene nafte zabeležile su četvrti uzastopni mjesečni pad u novembru, prije svega pod pritiskom konstantnih rizika od prekomjerne ponude, prenosi Tanjug.

Cijene nafte rastu zbog odluke Organizacije zemalja izvoznica

Nafta se približava najdužem nizu mjesečnih gubitaka u više od dvije godine, dok trgovci iščekuju sastanak Organizacije zemalja izvoznica tog energenta i njenih saveznika (OPEC+) ovog vikenda i procjenjuju napore predvođene Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) za okončanje sukoba u Ukrajini.
&nbsp;Brent se stabilizovao iznad 63 USD po barelu nakon skromnog rasta u četvrtak. Globalna referentna cijena sirove nafte na putu je prema četvrtom uzastopnom mjesečnom padu u novembru, najdužem takvom nizu od maja 2023, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Cijena West Texas Intermediate bila je blizu 59 USD prije nego što se trgovanje na Nymexu zamrznulo u azijskom jutru. Trgovanje terminskim ugovorima za robu na Chicago Mercantile Exchangeu zaustavljeno je zbog tehničkih problema, prema obavještenju na veb stranici CME Group. Nymex je dio CME Group.
&nbsp;Zemlje OPEC+ sastaju se virtuelno u nedjelju i vjerovatno će se držati plana pauziranja povećanja proizvodnje početkom naredne godine, rekli su delegati. S tom odlukom, ključni fokus mogao bi biti dugoročni pregled kapaciteta članica.
&nbsp;Nafta Brent pala je 15 odsto ove godine, a cijene su pogođene očekivanjima globalnog viška nakon što je OPEC+ ponovo pokrenuo kapacitete, dok su bušači van saveza takođe povećali zalihe.
&nbsp;Što se tiče Ukrajine, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi predlozi američkog predsjednika Donalda Trumpa za prekid rata mogli biti osnova za buduće sporazume, istovremeno nagovještavajući otvorenost za razgovore. Očekuje se da će izaslanik američkog predsjednika Steve Witkoff posjetiti Moskvu naredne sedmice.
&nbsp;Kraj sukoba imao bi značajne posljedice za tržište nafte. Rusija je jedan od vodećih svjetskih proizvođača, a njeni tokovi podliježu teškim zapadnim sankcijama.

Nafta na putu najvećih mjesečnih gubitaka u dvije godine

Kamion sa cistijernom se prevrnuo na auto-putu Novi Sad-Sirig i probio zaštitnu ogradu, pa se industrijsko gorivo izlilo na kolovoz, nezvanično saznaje N1.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDRkZMHMAoab%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
N1 nije dobio odgovor na pitanje oznake koje firme je nosio ovaj kamion.
Ipak, na fotografijama ispod se vidi da na kamionu piše "DUNIS". DUNIS je kompanija koja, kako piše na sajtu, vrši prevoz različite robe, a posjeduje i kamione sa cistijernom koji se bave "prevozom ADR robe".
ADR roba sadrži hemikalije ili materijali koji mogu biti: zapaljivi, eksplozivni, toksični, korozivni, radioaktivni, oksidativni ili na neki drugi način opasni za ljude, životinje ili okolinu.
Takođe se bavi i transportom hrane i ljekova.
Saobraćaj je obustavljen na dijelu auto-puta iz Subotice ka Novom Sadu.
Vatrogasci, policija i komunalne službe su na terenu i rade na saniranju ovih posljedica.
Prema informacijama koje je N1 dobio, nema povrijeđenih.

Novi Sad: Prevrnuo se kamion sa cistijernom, nafta se izlila na auto-put

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

U novom izdanju emisije „Jutro s Majom“ na Televiziji E, gledaoce očekuju zanimljivi sagovornici iz svijeta mode, muzike i umjetnosti.
Gost emisije biće poznati modni dizajner Igor Todorović, prepoznatljiv po autentičnom izrazu i stavu, koji dosljedno njeguje kako u modnim trendovima, tako i u životnim pogledima.
Voditeljka Maja Popović ugostiće i srpskog kompozitora i multiinstrumentalistu Saleta Sedlara, povodom njegove nove pjesme „Svetli beli grad“, koja predstavlja intimni i društveno angažovani muzički portret Beograda – grada koji, uprkos ranama i izazovima, ostaje ponosan, ali polako gubi sjaj po kojem je bio prepoznat.
U emisiji će učestvovati i panelisti: glumica Jovana Brnović, muzičarka Jovana Ćupić i muzičar Lazar Nenezić, koji će sa gostima i voditeljkom razgovarati o aktuelnim temama iz svijeta umjetnosti i društva.

Igor Todorović i Sale Sedlar gosti „Jutra s Majom“ na Televiziji E

Bugarski predsjednik Rumen Radevrekao je u petak da će iduće nedjelje dati mandat za sastavljanje vlade koaliciji desnog centra GERB-SDS, ali analitičari ne vjeruju da će ona dobiti dovoljnu potporu i smatraju da su prijevremeni izbori gotovo neizbježni.
Koaliciona vlada premijera Rosena Željakova, koju je podržavao GERB-SDS, podnijela je prošli mjesec ostavku nakon višenedjeljnih uličnih protesta protiv državne korupcije i novog proračuna koji je predviđao povećanje doprinosa za socijalno osiguranje i nekih poreza, piše Hina.
Vlada je podnijela ostavku uoči ulaska Bugarske u eurozonu 1. januara.
Predsjednik Rumen Radev rekao je da će u ponedjeljak dati mandat GERB-SDS-u, najvećoj skupini u parlamentu, ali ona ima samo 66 zastupničkih mjesta od ukupno 240 i nije velika vjerovatnoća da će dobiti dovoljnu potporu da sastavi novu vladu.
Po bugarskom ustavu, Radev će tada morati dati mandat drugoj najvećoj stranci te zatim trećoj najvećoj. Ako nijedna politička skupina ne uspije okupiti parlamentarnu većinu, slijede prijevremeni izbori.
Koalicija GERB-SDS bila je prva na posljednjim izborima, održanim u oktobru 2024., ali je vlast preuzela tek u januaru 2025. nakon teških pregovora i trebala joj je potpora drugih stranaka u podijeljenom parlamentu.
Bugarska je u posljednje četiri godine imala sedam parlamentarnih izbora.

Tag: nafta