Crna Gora do kraja 2025. godine planira da uloži 11 miliona eura u formiranje državnih rezervi naftnih derivata. Na računu Uprave za ugljovodonike već je prikupljeno oko 9 miliona eura kroz naknadu od 3 eurocenta po litru goriva, uvedenu u februaru. Nabavkom između 15.000 i 20.000 m³ derivata, država će do kraja godine ispuniti skoro 2/3 zakonski propisane obaveze, što je dovoljno za oko mjesec i po urednog snabdijevanja u slučaju krize.
Kako je saopšteno iz Ministarstva energetike za Portal ETV, nakon obezbjeđenja skladištnog prostora za potrebe čuvanja obaveznih rezervi, sljedeći korak je objava otvorenog postupka javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, za potrebe kupovine prvih količina obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave za ugljovodonike.
Do sada je na namjenskom računu Uprave za ugljovodonike, pri budžetu Crne Gore, prikupljeno oko 9 miliona eura na ime naknade za obavezne rezerve, koja je uvedena u februaru ove godine u iznosu od 3 eurocenta po litru benzina i dizela, odnosno po kilogramu tečnog naftnog gasa.
&nbsp;- Vlada Crne Gore je dala saglasnost na nabavku rezerve u iznosu od 11 miliona eura, odnosno u visini sredstava koja su projektovana da će biti prikupljena na ime naknade za obavezne rezerve do kraja godine. Za navedeni iznos, Uprava za ugljovodonike kupiće od 15.000 do 20.000 m³ naftnih derivata, što će zavisiti od tržišnih uslova u trenutku objave poziva, imajući u vidu da je u pitanju berzanska roba &nbsp;- kažu u resoru Admira Šahmanovića za Portal ETV.&nbsp;
Napominju da su, osim Uprave za ugljovodonike, obveznici formiranja rezervi i tri najveće naftne kompanije (Jugopetrol AD, Ina CG, Petrol CG) koje su svoju obavezu već ispunile i formirale 40% ukupno propisane obaveze za Crnu Goru.&nbsp;
- Sa rezervama koje formira Uprava do kraja godine, Crna Gora će ispuniti gotovo 2/3 ukupno propisane obaveze, što je dovoljno za mjesec i po dana normalnog funkcionisanja u slučaju poremećaja u snabdijevanju &nbsp;- &nbsp;poručuju iz Ministarstva energetike.
JAVNI POZIV
Uprava za ugljovodonike Crne Gore raspisuje Javni poziv za prikupljanje ponuda za skladištenje obaveznih rezervi naftnog derivata Eurodizel MEST EN 590 u količini od 15.000 m³ do 20.000 m³ po principu “puno za prazno”.
Obaveze ponuđača:
Obezbijediti puni skladišni kapacitet za traženu količinu.
Upravljati rezervama (održavanje kvaliteta i količine).
Osigurati robu od uobičajenih rizika tokom trajanja ugovora.
Ugovor se zaključuje na 3 godine, nakon završetka javne nabavke Eurodizela.
Uslovi učešća: Pravno lice koje ispunjava uslove Javnog poziva i dostavi kompletnu dokumentaciju.
Kriterijumi za izbor ponude je najniža ponuđena cijena za skladištenje dijela obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave, u skladu sa ovim Javnim pozivom.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora do kraja godine ulaže 11 miliona eura za obavezne rezerve goriva: Biće kupljeno do 20.000 m³ naftnih derivata

Zbog ozbiljnog kašnjenja Crne Gore u formiranju obaveznih rezervi nafte, koje bi trebalo da dostignu oko 112 hiljada tona, u najskorijem roku biće objavljen javni poziv na procijenjeni iznos od 11 miliona eura za ovu godinu.
To je navedeno u Informaciji o pokretanju postupka javne nabavke eurodizela za potrebe formiranja obaveznih naftnih derivata u 2025, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
Na osnovu saglasnosti Vlade, Uprava za ugljovodonike moći će da sprovede javnu nabavku eurodizela i izmijeni Plan javnih nabavki za 2025. godinu, u skladu sa očekivanim prihodima od naknade za obavezne rezerve.
<h2>Zakon i procedure</h2>
Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrđeno je da Uprava za ugljovodonike i najveći uvoznici naftnih derivata formiraju obavezne rezerve naftnih derivata Crne Gore.
Tim aktom je predviđeno da Uprava za ugljovodonike formira minimum 50 odsto ukupno obračunate količine koju je Crna Gora dužna ima i čuva, u gotovom proizvodu.
Sa druge strane, tri najveća uvoznika - Jugopetrol AD, INA Crna Gora i Petrol Crna Gora u obavezi su da formiraju svoj dio obaveze. &nbsp;
Dva su, kako je navedeno u Vladinoj informaciji, obavili svoj dio posla, a za trećeg se očekuje realizacija do kraja mjeseca.&nbsp;
U skladu sa Akcionim planom formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata i Godišnjim planom formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025, Uprava za ugljovodonike predvidjela je kupovinu od 14.000 do 17.000 od eurodizela u ovoj godini, zavisno od tržišnih uslova, raspoloživih skladišnih kapaciteta te raspoloživih finansijskih sredstava za obavezne rezerve.
<h2>Još se čekaju sredstva EK</h2>
Kroz podršku Evropske komisije za prevazilađenje energetske krize Crnoj Gori je za sigurno snabdijevanje naftnim derivatima namijenjeno tri miliona eura, koja, kako se ističe u informaciji Vlade, još nijesu uplaćena.
- Sredstva za realizaciju kupovine naftnih derivata za potrebe formiranja obaveznih rezervi obezbjeđuju se kroz naknadu koja je sastavni dio prodajne cijene naftnih derivata. Sredstva prikupljena od naknade su namjenski prihod Uprave za ugljovodonike i uplaćuju se na prihodni račun budžeta Crne Gore kod Centralne banke Crne Gore - objašnjeno je u dokumentu.
Naknada za formiranje obaveznih rezervi je uvedena Zakonom i primjenjuje se od 11. februara 2025. godine, u iznosu od 0,03 eura po litru benzina i gasnih ulja odnosno, 0,03 eur/kg tečnog naftnog gasa.&nbsp;
Do 16. septembra 2025. godine obračunata je naknada u iznosu od 8.451.071,95 eura.&nbsp;
Uzimajući u obzir naknadu obračunatu do 16. septembra, te pretpostavke da će uvoznici formirati svoje rezerve do 1. oktobra i iznos i raspodjela naknade ostati nepromijenjeni do 31. decembra, Godišnjim planom formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025. godinu planirano je da će do 20. decembra na prihodni račun biti uplaćeno oko 11 miliona eura.
<h2>Hitnost</h2>
U Vladinoj informaciji se ističe da je Uprava za ugljovodonike dužna da do kraja godine realizuje kupovinu naftnih derivata za potrebe obaveznih rezervi postupajući u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.
- Imajući u vidu ozbiljnost kašnjenja države Crne Gore sa realizacijom aktivnosti formiranja obaveznih rezervi, čija ukupna količina treba da iznosi oko 112.000 tona, za uspješnu realizaciju ove obaveze neophodna je kupovina što veće količine naftnih derivata u 2025. godini. Iz navedenog razloga neophodno što prije objaviti javni poziv na ukupno procijenjena sredstava po osnovu prikupljene naknade za 2025. godinu - ističe se u dokumentu.
Da bi Uprava za ugljovodonike sprovela postupak javne nabavke eurodizela za potrebe formiranja obaveznih rezervi, Vlada odobrava tender na procijenjeni iznos od 11 miliona.&nbsp;
- Na osnovu saglasnosti Vlade Crne Gore, Uprava za ugljovodonike će izmijeniti postojeći Plan javnih nabavki za 2025. godinu, u skladu sa procjenom da će uplaćena namjenska sredstava prikupljena od naknade za obavezne rezerve u 2025. godini iznositi 11 miliona eura - navedeno je u usvojenoj informaciji.
Podsjeća se da je formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata ključno mjerilo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika, i dio prioritetne agende Ministarstva energetike i rudarstva.

Tamara Klikovac

Crna Gora kasni sa formiranjem obaveznih rezervi nafte, potrebno 11 miliona eura za nabavku u 2025.

Od sjutra, 23. septembra 2025. godine, na snagu stupaju nove cijene goriva, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Kako se navodi, cijena Euro Super 98 ostaje nepromijenjena i iznosi 1,47 eura po litru. Euro Super 95 poskupiće jedan cent, te će nova cijena iznositi 1,44 eura po litru.
Eurodizel zadržava svoju trenutnu cijenu od 1,34 eura po litru, dok se cijena lož ulja neće mijenjati i iznosi 1,28 eura po litru.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun biće obavljen 6. oktobra 2025. godine, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 7. oktobra 2025. godine - navode iz Ministarstva.

Portal ETV

Nove cijene goriva: Od ponoći skuplji samo EUROSUPER 95

Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa, objavilo je javni poziv za izbor izvođača radova na adaptaciji i modernizaciji državnih rezervoara za skladištenje naftnih derivata.
Otvoreni postupak javne nabavke za izvođenje radova na adaptaciji i modernizaciji rezervoara naftnih derivata oznake R-11, R-12 i R-18 na terminalu u Luci Bar sa opremanjem, objavljen je u četvrtak.
Ministarstvo je pozvalo sve kvalifikovane kompanije da se prijave na javni poziv i time doprinesu realizaciji tog značajnog projekta, koji ima ključnu ulogu u unapređenju energetske sigurnosti i razvoja zemlje.
Rezervoari su ukupnog kapaciteta 17,6 hiljada metara kubnih i namijenjeni su skladištenju obaveznih rezervi naftnih derivata.
Planirani period za izvođenje radova je devet mjeseci.
Ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 1,8 miliona eura, a finansiraće se sredstvima direktne budžetske podrške Evropske komisije (EK) Crnoj Gori, usmjerene na prevazilaženje energetske krize.
- Ova aktivnost predstavlja dio obaveza koje proizilaze iz pregovaračkog poglavlja 15 - Energetika, s ciljem osiguranja stabilnog i sigurnog snabdijevanja naftom i naftnim derivatima - rekli su iz Ministarstva.
Iz tog resora su podsjetili da je Skupština nedavno ponovo usvojila Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, kojim se definiše obaveza formiranja rezervi naftnih derivata u količini koja pokriva tromjesečnu potrošnju, kao i postupci za rješavanje poremećaja u snabdijevanju.
U skladu s tim, tokom naredne godine planirano je formiranje gotovo dvije trećine propisanih strateških rezervi, čime Crna Gora dodatno jača svoj energetski sektor i osigurava potrebnu infrastrukturu za stabilno snabdijevanje naftnim derivatima u skladu sa standardima Evropske unije (EU).
- Ovaj projekat ima ključnu ulogu u jačanju energetske stabilnosti, sigurnosti i nezavisnosti Crne Gore. Njegova realizacija doprinosi otpornosti zemlje na energetske krize i osigurava stabilno funkcionisanje privrede i zaštitu interesa građana. Jačanjem energetske infrastrukture, Crna Gora gradi temelje za sigurnu i održivu budućnost u skladu sa evropskim standardima - zaključili su iz Ministarstva.

Poziv za modernizaciju rezervoara za skladištenje naftnih derivata

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: naftni-derivati