Najbolji studenti Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, njih 28, nagrađeni su iznosom od 500 eura, koje je obezbijedila Crnogorska komercijalna banka. Ova nagrada pokazuje da se znanje, trud i upornost isplate, a da izvrsnost počiva na vrijednostima i odgovornosti. Uz podršku zajednice i privrede, ovakvi studenti postaju nosioci budućeg društvenog i ekonomskog napretka Crne Gore.
Dodjela nagrada najboljim studentima za studijsku 2024/25. godinu organizovana je od strane Ekonomskog fakulteta i Alumni kluba Ekonomskog fakulteta, dok je Crnogorska komercijalna banka bila pokrovitelj nagrada.
Dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Mijat Jocović poručio je da znanje ostaje najisplativija investicija i temelj društvenog napretka.
Kako je istakao, nagrade su priznanje studentima koji su se u prethodnoj akademskoj godini istakli radom, ambicijom, disciplinom i znanjem, ali i vrijednostima koje prevazilaze akademski uspjeh.
- Izvrsnost ne podrazumijeva samo visoke ocjene, već i odgovornost, visoke etičke standarde, empatiju, humanost i hrabrost da se istraje kada je najteže - kazao je Jocović, navodeći da je ponosan kako na akademske rezultate studenata, tako i na vrijednosti koje promovišu na Ekonomskom fakultetu i Univerzitetu Crne Gore.
On je upozorio da se u savremenom društvu znanje često relativizuje, dok se brzi i površni uspjesi nerijetko više cijene od ozbiljnog rada i utemeljenih analiza, zbog čega uloga univerziteta, a posebno Ekonomskog fakulteta, dobija dodatni značaj.
Predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, prof. dr Milivoje Radović poručio je da uspjeh ne nastaje po unaprijed zadatim algoritmima, već kroz zajedništvo, povjerenje i ljudskost.
- Vrijeme u kojem živimo mijenja nas. Umjesto da budemo srećni zbog napretka, često postajemo sebičniji i zatvoreniji, kao da pravimo loše istrenirane algoritme, u kojima umjesto riječi ‘hvala’ biramo stav da nam sve pripada - kazao je Radović.
On je naglasio da današnje nagrade potvrđuju da akademska zajednica cijeni rad i rezultate studenata, poručujući im da ovaj trenutak dožive kao dio puta ka uspjehu, a ne kao njegov konačni cilj.
- Put do uspjeha sačinjen je od porodice, kolega, profesora, prijatelja i zajednice. Ovo jeste trenutak priznanja za odabrane, ali važno je znati da na tom putu nijeste sami. Ako koračate sami, obično nećete daleko stići - istakao je Radović.
Dodao je da je za dugoročni uspjeh neophodno vjerovati i u sebe i u ljude oko sebe, jer život ne funkcioniše po unaprijed zadatim obrascima.
- Život nema gotove algoritme. Život nije Chat GPT. Život je pun izazova i kada se sa njima suočite, budite prije svega ljudi, a ne samo ekonomisti - poručio je Radović.
Direktor Odjeljenja za marketing, komunikacije i CRM Crnogorske komercijalne banke, Nemanja Đurašković, kazao je da mu je bila čast i privilegija da, u ime CKB-a, učestvuje u dodjeli stipendija najboljim studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
- Postoje trenuci u karijeri koji vas podsjete odakle ste krenuli i zašto je važno da se uvijek vraćate tamo gdje je sve počelo. Susreti sa mladim ljudima koji su danas sa nama uvijek su takav podsjetnik. Kada sam i sam sjedio u amfiteatrima Ekonomskog fakulteta, vjerovao sam da znanje ima snagu da promijeni lični put, ali tek sada, iz ove perspektive, znam da ono mijenja i društvo. Stipendije koje danas dodjeljujemo nijesu samo priznanje za postignuti uspjeh, već poruka povjerenja. Da vidimo potencijal mladih, da vjerujemo u njihovu ambiciju i da računamo na njih kao buduće lidere, stručnjake i nosioce razvoja Crne Gore - rekao je Đurašković.
On je istakao da najboljim studentima ne treba motivacija, oni je već nose u sebi.
- Na nama je da ih podržimo na tom putu i da im jasno pokažemo: Tu smo. Da njihov trud i naše iskustvo grade Crnu Goru kao najbolje mjesto za život i rad - poručio je Đurašković.
Studentkinja osnovnih akademskih studija Ekonomskog fakulteta, Andrijana Šekularac, dobitnica nagrade za najbolji uspjeh nakon završene prve godine studija, sa prosječnom ocjenom 10,00, kazala je da za nju ovo priznanje predstavlja potvrdu da se rad i posvećenost uvijek isplate.
- Ova nagrada je dokaz da se rad i trud isplate, ali i snažna motivacija i podstrek za dalji rad, profesionalno usavršavanje i pronalaženje svog mjesta u društvu. Ovo priznanje predstavlja i dodatnu priliku za buduće usavršavanje i lakše pronalaženje posla, ali i jačanje osjećaja zajedništva na fakultetu - istakla je Šekularac.
Studentkinja osnovnih akademskih studija Ekonomskog fakulteta, Milica Vujošević, dobitnica nagrade za najbolji uspjeh nakon završene prve dvije godine studija sa prosječnom ocjenom 10,00, kazala je da joj ovo priznanje predstavlja veliku motivaciju za dalji rad i usavršavanje.
- Danas sam dobila nagradu za prosjek koji sam ostvarila nakon druge godine studija, a posebno mi je drago što je Crnogorska komercijalna banka partner ovog programa i što je omogućila studentima Ekonomskog fakulteta da dobiju ovu nagradu - istakla je Vujošević.
Ona je podsjetila da je u septembru, kroz program CKB Junior, imala priliku da boravi u Berlinu, što je, kako navodi, za nju bilo izuzetno vrijedno iskustvo.
- To iskustvo mi je proširilo vidike, ne samo u pogledu obrazovanja, već i kroz upoznavanje novih ljudi i sticanje novog pogleda na svijet - kazala je Vujošević.
Za ostvaren uspjeh nakon završene prve godine studija na Osnovim studijama narađeni su Andrea Šekularacm Jana Paunović, Đina Radenović, Maša Ćorović, Milica Knežević, Marija Boljević. Za ostvare uspje nakon završene prve dvije godine studija nagrađeni su Milica Vujošević, Minja Stojanović, Nađa Tomašević, Tijana Kustudić, Nikola Leković, Nora Vuksanović, Nađa Vuković. Za ostvaren ukupan uspjeh nakon završenih trogodišnjih studija nagrađeni su: Ana Slavić, Dino Kožar, Jovana Popović, Antonela Garbin, Nikolina Vukčević.
Za ostvaren uspjen nakon završene prve godine studija na Engleskom jeziku – Monteb nagrađeni su Nikola Nenadović, Mia Bojičić, Andrea Kalezić. Za ostvaren uspjeh nakon završene prve dvije godine studija nagrađeni su: Kenan Kaluđerčić, Iva Roganović, Milica Đurović. Za ostvaren uspjeh na primijenjenim studijama u Podgorici nakon završene prve dvije godine studija nagrađena je Danijela Medojević. Za ostvaren ukupan uspjeh nakon završenih trogodišnjih studija nagrađeni su: Aleksandar Ivanović, Anđela Potpara. Za ostvaren uspjeh nakon završene prve godine Osnovnih primijenjenih studija u Bijelom Polju nagrađen je Andrija Žižić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Najboljim studentima Ekonomskog fakulteta po 500 eura

Kik bokser Nemanja Čađenović i džiu džicu reprezentativac Arso Milić proglašeni su za najuspješnije sportiste Podgorice u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Sekretarijata za sport Glavnog grada.&nbsp;
Čađenović je trofej zaslužio osvajanjem srebrne medalje na seniorskom prvenstvu svijeta u Abu Dabiju.
- Velika mi je cast što sam dobio priznanje. Privilegija mi je da budem rame uz rame sa najvećim sportistima grada. Ponosan sam što sam svojim rezultatima predstavljao svoj grad i državu na najvećoj kik boks sceni - rekao je Čađenović.&nbsp;
Milić je u 20025. godini bio zlatni na seniorskom prvenstvu svijeta u Bangkoku.
- Velika mi je čast što primam nagradu. Veliko hvala gradu što je prepoznao moj rad i trud. Hvala treneru i porodici, kao i svima koji me podržavaju. To mi je dodatan motiv da još jače treniram i ponosno predstavljam svoj grad - kazao je Milić
Za najbolje klubove proglašeni su i Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax i Tekvondo klub S3, iz kojeg dolazi i trener godine Vlado Stanišić.
Plakete za vrhunske rezultate na osnovu rezultata u seniorskoj konkurenciji na najvećim planetarnim takmičenjima dobili su Andrea Berišaj (TK S3), Nenad Dulović (KK Omladinac), Luka Miletić (Džiu džicu klub Pit Bull Krsto Radulović, Mladen Bojanović, Selma Ličina, Jelena Vukčević, Pavle Đurišić, Kristina Radosavović, Savo Jaredić (džiu džicu klub Fenix), Nikola Perović, Branka Mujović (Dži džicu klub Stara Varoš), Emir Delijić (Dži džicu Montenegro top team), kao i parastonoteniser Luka Bakić.
Nagrade za izuzetan doprinos razvoju, organizovanju i unapređenju sporta u Titogradu (Podgorici) zaslužili su Ljiljana Vučević (rukomet), Bajram Ademović (boks), Dragan Vujović (fudbal), Petar Caco Ljumović (fudbal), Dragoljub Kopitović (karate) i Veselin Mićović (karate).
Plakete za ostvarene rezultate u 2025. godini dobilii su Viktor Dukić (Kik boks klub Rad), Helena Backović, Una Raković, Jovana Damjanović (Karate klub Omladinac), Katarina Vlahović (Karate klub Iskra), Pavle Mugoša, Balša Đurišić, Ana Asanović, Matija Radulović (džiju džicu Fenix), Mario Marić (Džiju džicu Montenegro top team), Vladana Popović (Džiju džicu Arso Milić), Edin Alković, Nikola Ilić (Bokserski klub Podgorica), Lana Boljević (Tekvodno klub Olimp), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3), Aleksa Rašović, Balša Sinđić, Boris Ilin, Uroš Tomić, Jovan Đukanović, Elena Jovanović, Dobrivoje Janković, Ivan Kilibarda, Petar Ilin, Andrija Lekić, Petar Džudović (Džiju džicu Stara varoš).
Priznanje su dobili i Mia Vuksanović, Sofija Delević, Lara Burzanović, Jovana Tešović, Maša Ulićević, Martina Knežević (Ženski rukometni klub Budućnost), Petar Brnović, Jakša Milanović, Andrija Aleksić, Danilo Savović, Luka Cerović, Luka Novaković i Andrej Durutović (PVK Budućnost), Filip Kunčer (Auto moto klub Podgorica racing) i Marija Zogović (Planinarski klub Komovi).
Tradicionalno, izabrani su i perspektivni sportisti Glavnog grada – Vuk Dragojević, Filip Ilinčić i Veselin Škatarić (Karate klub Omladinac), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3), Vojin Radošević (Džudo klub Nenad Sinanović), Lazar Ivanović (Karate klub Panter), Maksim Bulatović (Džudo klub Stara varoš), Nina Krulj (Karate klub Budućnost), Damjan Bešović (Fudbalski klub Stari aerodrom), Simon Sošić (Fudbalski klub Budućnost).
Taj status imaju i Tamara Jovović (Ženski fudbalski klub Budućnost), Filip Pešterac (Karate akademija TN), Matej Đonović (Košarkaški klub Junior), Lola Racković (Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax), Anđelina Jeknić (Ženski rukometni klub Budućnost), Luka Milošević (Odbojkaški klub Budućnost) i Elena Jovanović (Ženski odbojkaški klub Budućnost).
Priznanje za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom pošlo je u ruke novinara Emila Ličine, dok su plakete za poseban doprinos u razvoju školskog sporta uručene Ivani Bulatović (Osnovna škola “Sutjeska”) i Mariji Mitrović (Gimnazija “Slobodan Škerović”).
Plaketu za dostignuća u netakmičarskom sportu zaradio je Aikido klub Podgorica, dok su za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti Sekretarijata za sport nagrađeni Direktorat za vanredne situacije MUP-a i Regionalni ronilački centar Bijela.
Zlatnu plaketu za promociju i razvoj sportske rekreacije dobili su Lidija Pejović iz Sportsko rekreativnog društva Podgorica i NVU Sportski veterani Morača, dok su zahvalnicu za medijsku promociju aktivnosti Sekretarijata za sport dobili RTV Podgorica i Nina Danilović (TV Prva).
Specijalnom plaketom u godini velikog jubileja, povodom 100. rođendana kluba, nagrađen je Fudbalski klub Budućnost.
Sekretarijat za sport posthumno je dodijelio plaketu porodici zaslužnog sportskog radnika za doprinos razvoju sporta u Titogradu (Podgorici) – legendarnom igraču i treneru FK Budućnost Savu Macu Rogošiću.
Sekretar za sport Darko Nikčević kazao je da sport nije samo takmičenje, već važan dio obrazovanja i odrastanja.&nbsp;
- Zato je obaveza klubova, saveza, trenera, roditelja, škola i institucija da zajednički grade ambijent u kojem se promovišu fer-plej, tolerancija, nenasilje i međusobno poštovanje, uz jasne standarde bezbjednosti na svim nivoima takmičenja - kazao je Nikčević na svečanosti u Hotelu Voko.
Prema njegovim riječima, Glavni grad je posvećen razvoju inkluzivnog sporta i obezbjeđivanju dostupnog i besplatnog sporta za svu djecu i mlade, kroz nastavne i vannastavne aktivnosti.&nbsp;
- Sport u Podgorici mora biti pravo, a ne privilegija — prostor jednakih šansi, bez obzira na sposobnosti, zdravstveni status ili socijalne okolnosti. Čestitam svim nagrađenima — sportistima, klubovima, trenerima, institucijama i pojedincima. Hvala vam što svojim radom potvrđujete da je Podgorica grad sporta, ali i grad odgovornosti, solidarnosti i jednakih šansi - rekao je Nikčević.
Gradonačelnik Saša Mujović čestitao je sportistima na ostvarenim rezultatima, navodeći da su često pobjeđivali i sami sebe.&nbsp;
- Borba protiv samog sebe je najteža borba. Znate, najteže je ustati, doći na trening onda kada vam se ne trenira. Teško se boriti onda kada ste povrijeđeni, ali taj sportski inat, taj sportski motiv, taj vaš sportski duh tjera vas dalje. Znate i sami da na vrhu može biti samo jedan. Do tog vrha se teško dolazi, ali ostati na vrhu je najveće i najveća nauka i najveće umijeće - rekao je Mujović.&nbsp;
On je pozvao podgoričke sportiste da se bore i izgaraju za plavo – bijele boje svog grada.
- Da ginete u svetom crvenom dresu reprezentacije i da vas dobro zdravlje posluži i da se iduće godine ponovo vidimo na ovom istom mjestu. U Glavnom gradu ćete imati najbolje moguće partnere - rekao je Mujović.
Nagrade su, pored Nikčevića i Mujovića, uručivali i zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić i pomoćnik sekretara za sport, Svetozar Nikolić.

Čađenović i Milić sportisti Podgorice, Budućnost Bemaks i S3 najbolji klubovi, Stanišić trener godine

Ustavni sud Crne Gore danas će u 12:30 sati svečano uručiti nagrade studentima prava za tri najbolja eseja na temu „Od slobode do ustavnosti - žive li još ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?“
Konkurs za najbolji studentski esej je raspisan povodom obilježavanja 120 godina od donošenja prvog crnogorskog krovnog akta - Ustava za Knjaževinu Crnu Goru.
Na svečanosti će se obratiti predsjednica suda Snežana Armenko, dok će tri nagrađena studenta pročitati odlomke iz svojih radova.

Ustavni sud danas uruče nagrade studentima prava za tri najbolja eseja

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ u Podgorici nagradila je najuspješnije učeničke radove pristigle na literarni konkurs organizovan povodom 13. novembra – Dana rođenja Petra II Petrovića Njegoša.
U kategoriji osnovnih škola, na temu „Blago tome ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi“, prvu nagradu osvojio je Danilo Galičić, učenik Osnovne škole „Vuk Karadžić“.
Drugu i treću nagradu dobile su učenice Osnovne škole „Vlado Milić“, Ksenija Janković i Maša Boljević.
U kategoriji srednjih škola, na temu „Čaša žuči ište čašu meda, smiješane najlakše se piju“, prvonagrađena je Petra Gavrić, učenica Gimnazije „Slobodan Škerović“.
Druga nagrada pripala je Eleni Šćepanović iz Srednje ekonomske škole „Mirko Vešović“, dok je treće mjesto zauzeo Lazar Pejović, učenik Gimnazije „Slobodan Škerović“.
Najbolji učesnici konkursa biće nagrađeni diplomom, knjigom i novčanom nagradom, a svečano uručenje nagrada zakazano je za četvrtak, 7. novembar u 19 sati, u sali „Marko Miljanov“ Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ u Podgorici.

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ nagradila najbolje literarne radove povodom Dana Njegoševog rođenja

Povodom Dana Crnogorskog narodnog pozorišta, danas su u toj kući uručene godišnje nagrade ipriznanja članovima kolektiva, saradnicima i partnerskim institucijama.
Velika nagrada za najznačajniji umjetnički rezultat u godini od važnosti za visok umjetnički renome i podizanje ugleda CNP-a ravnopravno je dodijeljena Aleksandru Raduloviću, glumcu – za glavnu ulogu u predstavi „Naličje“ i Borisu Liješeviću za režiju istoimene predstave.&nbsp;
Godišnje nagrade CNP-a za izuzetne umjetničke rezultate dodijeljene su glumcima Ani Vujošević, Nadi Vukčević, Milivoju Mišu Obradoviću, Kristini Obradović i Ani Vučković.
Za izuzetne rezultate i zasluge u svim oblastima poslovanja nagrađeni su Predrag Radulović, vozač-kurir, Predrag Pavićević, rekviziter, Dragan Rašović, scenski dekorater, Mira Đurđević, higijeničarka, Miloš Vukić, zaštitar lica i imovine, Ana Markuš, materijalni knjigovođa, Stefan Radivojević, šanker-konobar, Dragoljub Janković, poslovni sekretar, Danilo Milatović, izvršni producent i Milica Caušević, biletarka.
Status počasnog člana CNP-a, koji, između ostalog, mogu steći istaknuti stvaraoci i saradnici pozorišta za značajan rad i rezultate rada postignute u oblasti kulture, dodijeljen je glumcima Svetozaru Cvetkoviću iz Beograda i Izudinu Bajroviću iz Sarajeva.
Stipendiju „Velibor - Bucko Radonjić“ koja se dodjeljuje za izuzetne rezultate iz oblasti pozorišne scenografije, kostimografije i likovne umjetnosti ove godine dobila je Maša Mirković, kostimografkinja iz Podgorice.
Zahvalnica za doprinos afirmaciji CNP-a dodijeljena je Redakciji za kulturu Televizije Crne Gore i Crnogorskoj komercijalnoj banci.
Takođe, na svečanosti je uručena i nagrada književnici Barbari Delać, čiji je dramski tekst „Zidovi – recimo izložba“ pobijedio na ovogodišnjem konkursu nacionalnog teatra za najbolji savremeni domaći dramski tekst.

1250x600

CNP: Veliku nagradu ravnopravno podijelili Radulović i Liješević, Cvetkoviću i Bajroviću status počasnih članova

Predsjednica Privredne komore Nina Drakić i Muriel De Grande, voditeljica programa EEN pri Evropskoj komisiji uručile su nagrade za cirkularnu ekonomiju na svečanoj ceremoniji Circular Economy Awards 2025 organizovanoj u okviru FINNO konferencije "Digital. Green. Sustainable." u Bečićima.&nbsp;
Drakić je tom prilikom kazala da se ovim nagradama prepoznaju najuspješniji primjeri preduzeća, organizacija i pojedinaca koji su pokazali kako se inovacije mogu usmjeriti ka očuvanju resursa i stvaranju nove vrijednosti.&nbsp;
- To je važna poruka - jer održivost nije samo obaveza, već prilika da pokažemo da se pametnim pristupom mogu istovremeno graditi konkurentnost, otpornost i odgovornost prema budućim generacijama – poručila je Drakić.
Milena Rmuš iz PKCG i Angelina Taneva Vešoska iz IECE prezentovale su Zapadnobalkanski hub cirkularne ekonomije, inicijativu koja je nastala u okviru programa Reconomy koji uz podršku Agencije za razvoj Švedske realizuje švajcarski HELVETAS.&nbsp;
- Ovaj HUB koji uspješno vodi Institut za istraživanje u životnoj sredini, građevinarstvo i energiju iz Sjeverne Makedonije prepoznaje se kao uspješna regionalna inicijativa posvećena promociji cirkularne ekonomije i zelenih poslovnih modela i u okviru kojeg su nagrađene kompanije i institucije koje su svojim inovacijama i predanošću postale lideri cirkularne ekonomije na Zapadnom Balkanu. Među 55 prijavljenih kandidata, izabrano je sedam najboljih, koji su dobili priznanja u različitim kategorijama, uključujući pionirska dostignuća, inovativni dizajn, korporativno liderstvo, start-up inovacije, liderstvo opština, angažman civilnog društva i doprinos obrazovanju i istraživanju - saopšteno je iz Privredne komore.
Priznanje „Pionir kružne ekonomije“ dodijeljeno je Radovanu Nikčeviću, za izuzetan doprinos razvoju cirkularne ekonomije kroz istraživanje, edukaciju i saradnju sa preduzećima i institucijama.&nbsp;
U kategoriji „Najinovativniji cirkularni dizajn“ nagrađen je tim 3D soba, za svoj inovativni pristup u kreiranju modularnog namještaja od reciklirane plastike.
Priznanje za „Liderstvo u cirkularnoj ekonomiji – korporativni sektor“ dobila je kompanija Hemosan, koja već više od tri decenije promoviše kružna rješenja u Crnoj Gori.
U kategoriji „Start-up inovacije“ istakao se projekat Recycling Albania, koji je pokrenuo prvi Circular Economy Park u Albaniji i aktivno promoviše modele reciklaže i ponovne upotrebe.
Grad Smederevo (1430) nagrađen je za liderstvo opština, zahvaljujući pilot projektima odvajanja otpada, instalaciji solarnih sistema i velikim kampanjama koje su uključile hiljade građana.
Organizacija Rilindja Gjelbr sa Kosova dobila je priznanje za doprinos civilnog društva, posebno kroz realizaciju projekata poput prvog centra za reciklažu tekstila.
U kategoriji „Obrazovanje i istraživanje“, nagrađena je dr Brunilda Kosta za svoj inovativni doprinos razvoju znanja u oblasti cirkularne ekonomije.
Specijalna priznanja za doprinos cirkularnoj ekonomiji dodijeljena su Maji Halilović i Magbago iz Bosne i Hercegovine, Njuppa i Bio Idea iz Srbije, Arno iz Sjeverne Makedonije i NVO NEST i Slobodanu Staniću iz Crne Gore.&nbsp;
Dodjela ovih priznanja bila je prilika da se proslave najuspješnije inicijative i ojača saradnja među akterima iz regiona, čime se ubrzava tranzicija ka održivoj i konkurentnoj ekonomiji budućnosti.

Uručene nagrade za cirkularnu ekonomiju

Fondacija Blažo Sredanović organizuje Svečanu dodjelu nagrada na Cetinju, 29. avgusta u 20 sati, kod spomenika princezi Kseniji Petrović - Njegoš. 
Fondacija Blažo Sredanović osnovana je sa željom da pomaže ekonomski najugroženijim porodicama na Cetinju, ali i da nagrađuje stvaraoce koji su svojim radom posebno doprinijeli kulturnom, umjetničkom i naučnom napretku i afirmaciji Cetinja.
Na svečanosti će biti uručene nagrade za 2025. godinu: Dimitriju Popoviću, slikaru i vajaru svjetskog ugleda, Vesku Pejoviću, izvršnom direktoru NVO Cetinje - moj grad, Zoranu Stanojeviću, pjesniku i prvom uredniku časopisa Liberal, Nikolini Koljević, šahovskoj prvakinji i reprezentativki Crne Gore, pet najboljih studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i časnim sestrama franjevkama, koje neprekidno djeluju na Cetinju od 1946. godine.
Pored nagrada, Fondacija je za ovu godinu obezbijedila i 30.000 eura pomoći za 15 porodica korisnika materijalnog obezbjeđenja, kao i podršku za 37 cetinjskih penzionera.
Fondacija Blažo Sredanović djeluje sa željom da promoviše humanost, solidarnost i stvaralaštvo kao temeljne vrijednosti Crne Gore.

Sjutra dodjela nagrada Fondacije Blažo Sredanović

Osnovcima i srednjoškolcima koji su bili najuspješniji na konkursu Matice crnogorske na temu „Trajanje u kamenu“, proteklog vikenda su u devet gradova dodijeljene nagrade. Matica crnogorska je ovo nadmetanje organizovala u susret 21. maju, Danu nezavisnosti Crne Gore. Nadmetanje je u većini gradova podrazumijevalo literarni rad na zadatu temu, dok je na Cetinju imalo i likovni, a u Herceg Novom i muzički segment.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520090528_5179e44f719ca2c4274763a33b5af56d52d393417edd2f6ef03cbe327aace714.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520090528_5179e44f719ca2c4274763a33b5af56d52d393417edd2f6ef03cbe327aace714" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Sa dodjele nagrada"> <figcaption>Sa dodjele nagrada(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Kao i prošle godine, i ove godine je odziv bio veliki, posebno u Herceg Novom, na Cetinju i Rožajama, gdje se nadmetanje održavalo prvi put. Literarno nadmetanje se prvi put održalo i u Baru i Danilovgradu.&nbsp; Posebno svečano je bilo u Herceg Novom gdje je konkurs organizovan u tri kategorije, te okupio 339 mladih literata, slikara i muzičara, pa su nagrade dodjeljivane tri dana za redom. Žiri je nagradio ukupno 115 učenika. Konkursi tamošnjeg Ogranka Matice crnogorske su već tradicionalni, a prema riječima koordinatorke konkursa Jovanke Veljović, sekretarke Ogranka Herceg Novi Matice crnogorske, ovo je do sada bila najuspješnija godina, kako po broju prijava, tako i po broju nagrada, organizacije i kvaliteta realizacije. Nastavljena je saradnja sa krovnom ustanovom kulture JUK Herceg Fest-om, pa je jedan takmičarskih dana muzičkog dijela manifestacije održan u foajeu Dvorane Park, dok su preostala dva organizovana i održana u prostorijama Ogranka Matice crnogorske. U hercegnovskom žiriju su bili Stevan Koprivica, dramski pisac i reditelj, Bogdan Musović, istoričar umjetnosti i skulptor, slikar Darko Vlaović, te profesori muzike Jelena Popović, Sara Vujović, Bosiljka Kulišić, Ivan Derzhiev, Irena Mijušković, Ana Vasić, Maja Žmukić, Linda Poznanović, Lara Bubanja i Đuro Poznanović.&nbsp; Članovi žirija u ostalim gradovima bili su Jelena Orlandić-Medojević, Dragana Erjavšek, Tijana Rakočević, Marija Šušter, Žana Karadžić, Danka Vuletić, Boris Đurović i Jasmina Nikčević, zatim Luka Lagator, Vesko Pejović, Maja Šofranac, Rajko Radulović i Slavka Daković.&nbsp; I na Cetinju je organizovan poseban umjetnički program na platou ispred Ogranka Matice crnogorske. U Prijestonici su se učenici osnovnih i srednjih škola nadmetali slikom i riječju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520090528_762a3bbed69a78111e20774ea5979d8d1016be8782c04d789e47f6d5e93af36c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250520090528_762a3bbed69a78111e20774ea5979d8d1016be8782c04d789e47f6d5e93af36c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Sa dodjele nagrada"> <figcaption>Sa dodjele nagrada(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  U okviru I kategorije za učenike srednjih škola prva nagrada je pripala Ivi Vučinić, a druga nagrada pripala je Lazaru Popivodi, učenicima Gimnazije, dok je treću nagradu žiri dodijelio Anji Latković, učenici Srednje sručne škole. U II kategoriji nagrađeni su učenici Srednje stručne škole. Prva nagrada pripala je Dragani Muratović, a druga Luki Popoviću. Kada su u pitanju osnovne škole, u kategoriji za učenike od IV do VI razreda, nagrađeni su učenici OŠ „Njegoš“. Prvo mjesto je zaslužila Anastasija Jauković, drugo mjesto je pripalo Vukašinu Đurišiću, dok je treća nagrada pripala Kristijanu Mijanoviću. U kategoriji za učenike od VII do IX razreda dvije prve nagrade pripale su Anici Mitrović, učenici OŠ „Lovćenski partizanski odred“ i Nikolini Mijanović, učenici OŠ „Njegoš“. Dvije druge nagrade pripale su učenicama OŠ „Njegoš“ Sari Batrićević i Lei Batinić. Treće mjesto podijelili su Tomaš Vujić iz škole „Lovćenski partizanski odred“ i Lana Milić iz škole „Njegoš“.&nbsp; Kada je u pitanju likovni segment, u kategoriji od I do II razreda osnovne škole nagrađena su djeca iz škole „Lovćenski partizanski odred“. Dvije prve nagrade pripale su Hani Jovanović i Dušanu Maretiću, dvije druge nagrade dobili su Lazar Vujović i Bogdan Krivokapić, dok su treće mjesto podijelili Petra Martinović i Ilija Strugar. U kategoriji srednjih škola nagrada je dodijeljena Nikolini Kašćelan, učenica Gimnazije. Koordinator konkursa za Cetinje bio je Vesko Pejović.&nbsp; U Podgorici su se dobitnici okupili u prostorijama Matice crnogorske gdje je nagrade uručio generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović. U kategoriji učenika od I do III razreda osnovnih škola dodijeljena je samo jedna nagrada i to prva Bogdanu Rajkoviću iz osnovne škole „Oktoih“. Najbolja u kategoriji učenika od IV do VI razreda bila je Darija Božović, drugo mjesto pripalo je Jani Bošković, a treće Jakovu Vukčeviću. Svo troje pohađaju osnovnu školu „Novka Ubović“. Najbolji u kategoriji od VII do IX razreda bio je Andrej Đurišić iz OŠ „Oktoih“, drugonagrađena je Sofija Brković iz OŠ „Milorad Musa Burzan“, a treće mjesto je pripalo Uni Franović iz OŠ „Štampar Makarije“. U kategoriji koja je obuhvatala učenike I i II razreda srednje škole, nagrađeno je dvoje učenika iz Gimnazije „Slobodan Škerović“ i to prvim mjestom Dragan Kadrić, a druga mjesto je pripalo Aleksandri Radunović.&nbsp; Koordinatorka konkursa za Podgoricu bila je Jelena Orlandić-Medojević.&nbsp; U Baru je svečana dodjela nagrada na konkursu „Trajanje u kamenu“ održana u prostorijama Narodne biblioteke i čitaonice „Ivo Vučković“, a nagrade je najuspješnijima dodijelio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović. Jedina dobitnica u kategoriji osnovnih škola je Majda Grbović, učenica IX razred OŠ „Anto Đedović“. U kategoriji učenika I i II razreda srednje škole prvo mjesto je zaslužila Samra Tombarević iz Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole, druga nagrada je pripala Anđeliji Đurković iz Gimnazije „Niko Rolović“, a treća Violet Lončar iz Srednje stručne škole. U kategoriji učenika III i IV razreda srednje škole prvo mjesto pripalo je Anđeli Zindović iz Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Po odluci žirija, ostale nagrade nijesu dodijeljene. Koordinatorka konkursa u Baru je bila Marija Šušter.&nbsp; U Nikšiću su nagrađena četiri učenika osnovnih škola, a nagrade je u Gradskoj kući podijelila predsjednica nikšićkog Ogranka Matice crnogorske Jasmina Nikčević. Najbolja u kategoriji od IV do VI razreda bila je Aleksandra Damjanović iz škole „Janko Mićunović“, drugo mjesto je pripalo Ivanu Popari iz iste škole, dok je treću nagradu dobio Petar Kotri iz škole „Ratko Žarić“. U kategoriji od VII do IX razreda drugo mjesto je pripalo Heleni Popović iz škole „Olga Golović“. Koordinatorka konkursa bila je Dragana Erjavšek.&nbsp; I u Danilovgradu su nagrađene učenice osnovnih škola i to: Desanka Milatović i Milena Bošković iz osnovne škole „Milosav Koljenšić“ i Ksenija Stijepović iz osnovne škole „Njegoš“ iz Spuža u kategoriji od VII do IX razreda, te Kateryna Zhuravlova iz osnovne škole „Milosav Koljenšić“ u kategoriji od IV do VI razreda. Koordinator konkursa u Danilovgradu bio je Boris Đurović, a nagrade je u biblioteci „Mihailo Miho Vuković“ dodijelio predsjednik tamošnjeg Ogranka Matice crnogorske Veselin Popović.&nbsp; U Beranama su nagrađene dvije učenice osnovne i dvije učenice srednje škole. U kategoriji od VII do IX razreda najuspješnija je bila Maša Mašović iz škole „V. Radunović“, a druga nagrada pripala je Elmi Kalač iz škole „Vuk Karadžić“. Najbolja u kategoriji I i II razreda srednje škole bila je Lina Muratović iz Srednja medicinske škole, a u kategoriji III i IV razreda Maša Pešić iz iste škole. Koordinator konkursa je bio Jovan Mališić, predsjednik beranskog Ogranka Matice crnogorske.&nbsp; U Šavniku su dodijeljene dvije nagrade učenicama Osnovne škole JU Obrazovni centar. Prva nagrada u kategoriji za učenike od IV do VI razreda pripala je Maši Dragić, a u kategoriji za učenike od VII do IX razreda prvu nagradu je dobila Jovana Janković. Koordinatorka konkursa za Šavnik bila je Žana Karadžić.&nbsp; Nešto više dobitnika bilo je u Rožajama gdje se nadmetanje organizovalo prvi put. U kategoriji za učenike od IV do VI razreda prvu nagradu žiri je dodijelio Ajni Murić, drugu Mineli Tahirović, a treću Emseli Kalač, učenicama škole „25. maj“. U kategoriji za učenike od VII do IX razreda najbolja je bila Hajrija Dacić iz Osnovne škole „Mustafa Pećanin“, drugu nagradu je žiri dodijelio Selmi Ramović iz OŠ „Donja Lovnica“, a treću Emri Kalač iz OŠ „Bratstvo-jedinstvo“- Skarepača. Najbolja u kategoriji za učenike I i II razreda srednje škole bila je Amina Salihović iz Medrese „Mehmed Fatih“, druga je Lahira Halilović, a treća Bahta Dacić, obje iz Gimnazije „30. septembar“. Troje gimnazijalaca je nagrađeno u kategoriji za učenike III i IV razreda srednje škole i to prvom nagradom Hana Kuč, drugom Amar Kalač, a trećom Lina Šutković. Koordinator konkursa bio je Avdo Nurković, predsjednik rožajskog Ogranka Matice crnogorske.&nbsp; Osim poklona najboljim učenicima na konkursu, Matica crnogorska je uručila posebne zahvalnice školama i mentorima koji su omogućili da ovogodišnje nadmetanje bude uspješno realizovano.&nbsp; Radove nagrađenih učenika Matica crnogorska će objaviti kao posebno izdanje.

Dodijeljene nagrade najuspješnijim učenicima osnovnih i srednjih škola

Ministarstvo unutrašnjih poslova je, povodom obilježavanja 1. marta – Dana zaštite i spašavanja u Crnoj Gori i Međunarodnog dana civilne zaštite, upriličilo svečanost u Podgorici na kojoj su dodijeljene nagrade i priznanja pripadnicima sistema zaštite i spašavanja koji su u prethodnoj godini dali poseban doprinos u ovoj oblasti.
Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Petar Koprivica istakao je da je Crna Gora posvećena izgradnji modernog i efikasnog sistema zaštite i spašavanja, u skladu sa najvišim evropskim standardima. Iskazao je zadovoljstvo što su sve obaveze iz Pregovaračkog poglavlja 27, za podoblast civilne zaštite, u potpunosti realizovane, a priznanje za napore stiglo je prošle godine i kroz organizaciju Evropskog foruma za smanjenje rizika od katastrofa za Evropu i Centralnu Aziju, koji je okupio blizu 700 predstavnika iz 55 država, a čiji je Crna Gora bila domaćin.&nbsp;
- Pored unapređenja zakonodavnog i strateškog okvira, Ministarstvo unutrašnjih poslova u kontinuitetu ulaže u specijalizovane obuke, vježbe, nabavku opreme i edukaciju građana, a iskazana solidarnost sa susjednim državama u kriznim situacijama, dodatno potvrđuje spremnost da se odgovori i najsloženijim izazovima. Svi pripadnici sistema zaštite i spašavanja, svojom odgovornošću, požrtvovanošću i hrabrošću čine Crnu Goru otpornijom na katastrofe, a građanima ulivaju povjerenje i sigurnost. Nastavljamo sa daljim jačanjem ovog vitalnog sektora, svjesni njegove ključne uloge u zaštiti građana i njihove imovine - poručio je Koprivica.
Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović se osvrnuo na rezultate postignute u prethodnoj godini, i naglasio da su mnogi izazovi uspješno riješeni zahvaljujući kvalitetnoj i konstruktivnoj saradnji svih subjekata u sistemu.&nbsp;
- Ponosni smo i na činjenicu da smo zahvaljujući realizaciji brojnih programa i projekata postali respektabilan i pouzdan partner, i da su naše znanje i kreativnost prepoznati sa najvažnijih međunarodnih adresa nadležnih za oblast zaštite i spašavanja - kazao je Bešović.
Plaketa zaštite i spašavanja ove godine dodijeljena je Darku Vidakoviću, penzionisanom pripadniku Službe zaštite i spašavanja Opštine Bar.&nbsp;
Ilija Radoman vođa smjene, vatrogasac-spasilac u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice dobio je značku zaštite i spašavanja, a ista je uručena i Milosavu Koraću, komandiru Službe zaštite i spašavanja Opštine Berane i Ratku Pejoviću, komandiru Odjeljenja za preventivu, održavanje i logistiku u Službi zaštite i spašavanja Opštine Pljevlja.&nbsp;
Zahvalnica je dodijeljena: Službi zaštite i spašavanja Opštine Petnjica, Žarku Lukšiću, načelniku traganja i spašavanja u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Željku Miniću, vođi smjene, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Kolašin, Predragu Vilovu, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi, Nikoli Kneževiću, vođi smjene, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje, Petru Mudreši, vođi smjene, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje, Slavku Rackoviću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice, Rašku Spaiću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice, Srećku Radičeviću, vatrogascu-spasiocu i vozaču u Službi zaštite i spašavanja Opštine Berane, Nikoli Baboviću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Berane i posthumno Rajku Filipoviću, samostalnom referentu u Direktoratu za zaštitu i spašavanje, Direkcija – Operativno komunikacioni centar 112.&nbsp;
Novčana nagrada dodijeljena je: Dragoslavu Steševiću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice, Ljubu Gvozdenoviću, vođi odjeljenja Petrovac u Službi zaštite i spašavanja Opštine Budva, Vladimiru Radoviću, savjetniku za preventivne i pravne poslove u Službi zaštite i spašavanja Bijelo Polje, Darku Veličkoviću, vođi smjene Operativne grupe u Službi zaštite i spašavanja Bijelo Polje i Milošu Matoviću, vođi odjeljenja Službe zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi.

Uručene nagrade i priznanja za poseban doprinos u oblasti zaštite i spašavanja

Ministarka, prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović uručila je danas nagrade za naučna dostignuća u prošloj godini. 
 
Nagrade za najuspješnije naučnice, u iznosu od po tri hiljade eura, dodijeljene su doktorici Doma zdravlja Glavnog grada i zaposlenoj na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG) Aleksandri Klisić i profesorici Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju Aleksandri Martinović.
Luka Martinović sa Elektrotehničkog fakulteta dobitnik je nagrade za najuspješnijeg mladog naučnika do 30 godina, u iznosu od dvije hiljade eura, dok je nagrada pronalazaču - inovatoru za najuspješniji pronalazak, od tri hiljade eura, dodijeljena Trifunu Saviću. 
 
Specijalno priznanje za značajan doprinos promociji nauke među mladima, dodijeljeno je doktorandu na Elektrotehničkom fakultetu UCG, Ivanu Martinoviću. 
 
Jakšić Stojanović je, na svečanosti u Vili Gorica, kazala da ova priznanja nijesu samo simbol uspjeha laureara, već i potvrda da Crna Gora ima potencijal da bude prepoznata kao zemlja znanja, istraživanja i tehnološkog napretka. 
 
- Neka vam ova nagrada bude podsjetnik da je ono što radite važno. Da vaše ideje danas, oblikuju naš svijet sjutra - poručila je Jakšić Stojanović laureatima. 
 
Ona je kazala da zahvaljujući njima Crna Gora jača svoju poziciju na naučnoj i inovacionoj mapi Evrope i svijeta. 
 
- Neka vas i u budućnosti vodi ista strast, ista znatiželja i ista hrabrost koja vas je dovela ovdje - poručila je Jakšić Stojanović. 
 
Ona je naglasila da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastaviti da ulaže u razvoj naučnoistraživačke i inovativne djelatnosti, stvarajući podsticajno okruženje za naučnike, istraživače i inovatore jer to predstavlja najbolju investiciju u budućnost države i u mlade ljude. 
 
Na svečanosti su, kako je saopšteno iz resornog Ministarstva, predstavljeni i video sadržaji u kojima su dobitnici predstavili ključne rezultate svog istraživanja. 
 
Svečanosti su prisustvovali predstavnici sudske, zakonodavne i izvršne vlasti, diplomatskog kora, akademske, naučno-istraživačke i inovativne zajednice, predstavnici nevladinih organizacija, medija.

Klisić i Martinović najuspješnije naučnice, Martinović mladi naučnik, a Savić inovator

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: nagrade