Vlada Crne Gore je, na prijedlog ministra odbrane Dragana Krapovića, donijela Uredbu o dopunama Uredbe o zaradama lica u službi u Vojsci Crne Gore, na osnovu koje će pripadnicima Vojske koji su tokom ljeta ove godine bili angažovani na gašenju požara biti isplaćen dodatak na zaradu za poseban doprinos u izvršavanju zadataka u okviru treće misije: “Pomoć drugim institucijama”.
To je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića.
- Dopunama Uredbe predviđena je mogućnost da se, na obrazloženi predlog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, profesionalnim vojnim licima, kao i civilnim licima u službi u Vojsci Crne Gore, jednom godišnje isplati dodatak za poseban doprinos u okviru misije Vojske "Pomoć drugim institucijama", u visini do 30 obračunskih vrijednosti koeficijenta - navodi se u saopštenju.
Na ovaj način stvorene su pravne pretpostavke da se u okviru zarade za decembar mjesec izvrši isplata dodatka za pripadnike Vojske koji su bili angažovani tokom požarne sezone.
Visina dodatka određena je saglasno obimu i vrsti angažovanja pripadnika Vojske.
- Dijeleći ovu informaciju sa vama, cijenjene pripadnice i pripadnici Vojske Crne Gore, vama i vašim porodicama želim srećne nastupajuće praznike, a neka ovo bude simbolična čestitka države upućena vama - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vojnicima koji su učestvovali u gašenju požara biće isplaćen dodatak na zaradu

Majke sa troje i više djece organizovaće protest u ponedjeljak, 15. decembra, ispred Skupštine Crne Gore, pod sloganom "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj".
Kako je najavljeno protest će trajati od 11 do 15 sati.
Nedavno su majke pokrenule peticiju za povećanje obeštećenja, a kako se njihovi zahtjevi još nijesu razmatrali na sjednicama skupštinskih odbora, odlučile su se na okupljanje sa kojeg će ponovo pozvati Skupštinu i Vladu da pristupe što hitnijem rješavanju njihovog problema.
- Kako su naša primanja na istom nivou godinama, mi tražimo njihovo usklađivanje - poručeno je u najavi protesta.

Majke sa troje i više djece najavile protest ispred Skupštine: "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj"

Šefovi klubova odbornika opozicije i vlasti podnijeli su Skupštini Glavnog grada zahtjev da im se odborničke naknade sa 250 povećaju na 400 eura. Odluka predata parlamentu ne sadrži finansijsku analizu, ali slobodnom procjenom radi se o godišnjoj cifri od 128.000 eura više u odnosu na ono što smo dosad davali za 59 odbornika.
O povećanju odborničkih naknada, na sopstveni predlog, izjasniće se na sjednici zakazanoj za 23. decembar pod uslovom da obezbijede kvorum za rad i odlučivanje što im takom ove godine često nije polazilo za rukom. Recimo u avgustu su jednu sjednicu tek iz četvrtog puta uspjeli da okončaju.
Koliko je opravdano povećanje odborničkih naknada za 60 odsto ako se uzme u obzir da sekretari u upravi Glavnog grada primaju između 1.200 i 1.300 eura, savjetnici u upravi između 850 i 1.000, a namještenici cirka 700 eura javnost će, očekuje se barem, čuti na samoj sjednici. Riječ je o zaposlenima koji ostvaruju puno radno vrijeme u Glavnom gradu, a odbornici su tokom ove godine održali 13 sjednica od čega, istina, neke u više pokušaja jer nije bilo kvoruma. Slično je i sa sjednicama odbora, često se čeka da pojedini odbornici dođu u zakazano vrijeme.
U ovom sazivu je inače i praksa zasijedanja paralamenta do duboko u noć pa često sjednice traju i po 14 sati što je za praćenje skoro nemoguće. Takav način rada se opravdava time što je većina zaposlenih, a nemaju pravo na slobodan dan.
U budžetu za 2026. godinu, koji se glasa na istoj sjednici, nijesu predviđena sredstva kojim bi se pokrilo ove povećanje. Tokom izrade nacrta odnosno predloga budžeta nije bilo takvog predloga. U budžetu za 2025. godinu za odbornike je dato 217.000, a za sledeću godinu predviđeno 288.000 eura. Ove cifre obuhvataju različite vidove davanja novca odbornicima - naknada za rad, pa rad u odborima, savjetima, prisustvo vjenčanjima...
Izmijenjenu odluku o naknadama odbornicima u Skupštini Glavnog grada, koju potpisuju šefovi klubova Mitar Šušić (NSD, SNP, UCG), Miloš Krstović (Pokret za Podgoricu), Vladimir Bulatović (DNP – SCG – PCG), Anđela Mićović (Pokret Evropa sad), Mitar Paunović (Demokrate), Andrija Klikovac (DPS) i Miloš Mašković (Evropski savez), prati o obrazloženje.
Predlagači se pozivaju da je od 2023. godine došlo do porasta minimalne zarade na 800 odnosno 600 eura, da je rast zarada progresivno pratio i rast cijena i troškova života.
– Odbornici u Skupštini Glavnog grada odlučuju o pitanjima čija ukupna vrijednost na godišnjem nivou prelazi 140.000.000 eura. Pored toga, nova politička realnog u Crnoj Gori i Podgorici za posledicu, pored ostalog, ima i izraženiju ulogu parlamenta, proaktivniju i produktivniju aktivnost odbornika kako vlasti, tako i opozicije, pa se često kao nosioci inicijativa javljaju upravo odbornici, što je praksa koja je djelotvorna po razvoj demokratskih navika u društvu. Stoga, aktuelna naknada nije relevantan odraz obima obaveza i odgovornosti koje odbornik danas u parlamentu Glavnog grada ima – piše u obrazloženju odluke šefova klubova odbornika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<h3>Za predsjedavanje klubom 50 eura</h3>
Odborničke naknade prvi put su u oktobru 2023. godine uvećane sa 150 na 250 eura. Tada je predviđeno da šefovi klubova za predsjedavanje klubom mjesečno primaju 50 eura, predsjedniku skupštinskog radnog tijela takođe, mjesečno pripada naknada od 50 eura, dok će odbornik koji je član radnog tijela primati mjesečno 25 eura, po članstvu. Kada se sve ovo sabere sa ovim uvećanjem pojedini odbornici primaće i do 550 eura.

Odbornici sami sebi uvećavaju naknade sa 250 na 400 eura

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu naknada za učenike u dualnom obrazovanju za novembar 2025. godine.
Kako je saopšteno iz tog resora, za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju za novembar školske 2025/2026. godine obezbijeđena su sredstva u iznosu 58548,88 eura. &nbsp;Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno.&nbsp;
Iz MPNI navode da sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.
&nbsp;

MPNI: Obezbijeđena sredstva za isplatu naknada za učenike u dualnom obrazovanju

Vlada je donijela je uredbu prema kojoj će prodavci plastičnih kesa, debljine preko 50 mikrona, plaćati naknadu od pet centi po komadu, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Iz MERS-a su kazali da je Uredba o naknadi koju plaća prodavac lagane plastične kese za nošenje, debljine zida više od 50 mikrona, donijeta na predlog resornog ministra Damjana Ćulafića.
Uredbom se, kako su pojasnili, utvrđuju način obračuna plaćanja i visina naknade za ove vrste plastičnih kesa, sa ciljem jačanja sistema upravljanja plastičnim otpadom.
- Uredbom je propisano da se naknada obračunava na osnovu mjesečnog izvještaja o količini kesa koja je prodavac stavio u promet, a izvještaj se dostavlja Agenciji za zaštitu životne sredine, organu uprave nadležnom za poslove zaštite životne sredine, najkasnije do petog u mjesecu - navodi se u saopštenju.
Iz MERS-a su rekli da se naknade obračunavaju rješenjem nadležnog organ, a upućuje se u roku od 15 dana od dana izdavanja rješenja na poseban račun Fonda za zaštitu životne sredine, u skladu sa propisima o uplati javnih prihoda.
Ćulafić je podsjetio da je, shodno Zakonu o upravljanju otpadom, zabrana upotrebe plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona stupila na snagu 20. oktobra prošle godine.
- Ta mjera je odmah dala prve, veoma ohrabrujuće rezultate. Na deponijama smo zabilježili čak 72 odsto manje plastičnih kesa, u trgovačkim lancima prodaja je smanjena za pola, što sve jasno ukazuje da mjere koje sprovodimo imaju efekta - rekao je Ćulafić.
On je napomenuo da je MERS kroz kontinuiranu kampanju, usmjerenu na podizanje svijesti o štetnosti jednokratne plastike, značajno uticao na promjenu navika građana.
- U sklopu te kampanje podijelili smo deset hiljada biorazgradivih cegera, čime smo dodatno podstakli prelazak na održivije alternative - rekao je Ćulafić.
On je podsjetio da su za plastične kese debljine preko 50 mikrona prodavci do sada plaćali naknadu od tri centa, a sredstva koja Agencija za zaštitu životne sredine prikuplja po tom osnovu uplaćuju se Fondu za zaštitu životne sredine.
- Taj novac biće usmjeren u nove kampanje i edukativne aktivnosti, posebno u oblasti podizanja svijesti javnosti o važnosti smanjenja plastičnog otpada - dodao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, donošenjem Uredbe nastavlja se sa jasnom i dosljednom politikom smanjenja upotrebe plastičnih kesa, a sve u cilju čuvanja naše životne sredine.
- Od donošenja Zakona o upravljanju otpadom, Državnog plana upravljanja otpadom, preko zabrane kesa od 15 do 50 mikrona, pa do ove nove Uredbe, pravimo korak po korak i bilježimo mjerljive rezultate u rješavanju višedecenijskog problema plastičnog otpada - istakao je Ćulafić.
Kako je naveo, ohrabruje činjenica da crnogorski građani postaju sve osvješćeniji.
- Danas na ulicama sve češće vidimo ceger kao zamjenu za plastičnu kesu, posebno među mladima, koji su nosioci promjena, ali i naši najglasniji kritičari i najodgovorniji korisnici. To je jasan signal da se kultura potrošnje mijenja na bolje i da zajedno gradimo održiviju Crnu Goru - zaključio je Ćulafić.

Prodavci plastičnih kesa plaćaće naknadu od pet centi po komadu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu novembarskih naknada za učenike u dualnom obrazovanju.
Za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju za novembar školske 2025/2026. godine obezbijeđeno je 58.548,88 eura. 
- Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.

Za učenike u dualnom obrazovanju 58,5 hiljada eura

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu naknada za učenike u dualnom obrazovanju, za oktobar 2025. godine, saopšteno je iz tog resora.
Za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju, za oktobar školske 2025/2026. godine obezbijeđeno je 51.403,43 eura.
Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno.
Sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.

1250x600

1084x550

Više od 50.000 eura za učenike u dualnom obrazovanju

Na zvaničnom sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži povećanje obeštećenja majkama sa troje i više djece.&nbsp;
Cilj inicijative, pod nazivom „Povećanje obeštećenja majkama 3+“, je da se ukaže na višegodišnji problem neusklađivanja naknada sa inflacijom i rastom troškova života.
Kako se navodi u tekstu peticije, iznosi koje majke trenutno primaju 192 eura za one koje su korisnice Biroa rada i 336 eura za majke koje su bile u radnom odnosu, ostali su isti još od usvajanja zakona, iako su cijene osnovnih životnih namirnica i troškovi svakodnevnog života u međuvremenu značajno porasli.
Pokretači inicijative ističu da je inflacija u potpunosti obezvrijedila ta već skromna primanja, čime je materijalni položaj majki doveden u izuzetno težak položaj.&nbsp;
- Njihova egzistencija dovedena je u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje je degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvi majkama sa troje i više djece - poručeno je u peticiji.
Peticija se može potpisati <a href="https://epeticije.skupstina.me/petition/80-povecanje-obestecenja-majkama-3">OVDJE</a>.

Pokrenuta peticija za povećanje naknada majkama sa troje i više djece

Predstavnici lokalne vlasti u Nikšiću i tadašnji ministar energetike i rudarstva Saša Mujović najavili su prošle godine da će Opština Nikšić početi da prima godišnju naknadu u iznosu od oko 600.000 eura (kasnije se pominjala i cifra od 800.000) za potopljeno zemljište pod vodama Bilećkog jezera.&nbsp; Dogovor je, kako su tada saopštili, postignut sa vlastima Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini. Obećanje, koje je predstavljeno kao istorijski pomak u rješavanju višedecenijskog problema, do danas nije ispunjeno, a prema riječima opozicionih predstavnika, riječ je o još jednoj u nizu obmana aktuelne vlasti. Nosilac liste DPS-a na aprilskim izborima u Nikšiću, Boris Muratović, za Portal ETV navodi da je ovo jedan od brojnih primjera neispunjenih obećanja i manipulacija vlasti, kako lokalne u Nikšiću, tako i državne.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328160312_9ead6b44c08f5611fbf65413d2a131e26d81884f66d11d0e6b5069b7176c2795.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250328160312_9ead6b44c08f5611fbf65413d2a131e26d81884f66d11d0e6b5069b7176c2795" data-rendition-name="original" width="1090" height="596" loading="lazy" alt="Boris Muratović"> <figcaption>Boris Muratović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  – Navodni dogovor sa vlastima Republike Srpske da će Opština Nikšić dobijati oko 600.000 eura godišnje kao naknadu za potopljeno zemljište u Bilećkom jezeru najavljen je kao veliki uspjeh, a u stvarnosti – od tog novca nema ni traga. Obećano je da će sredstva biti uplaćena već 1. januara 2025. godine, a do danas nije realizovan ni jedan cent – navodi on. <h2>Politički trik</h2> Prema njegovim riječima, nakon sastanka u sjedištu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) u Trebinju u maju 2024. godine, tadašnji ministar Mujović, sada gradonačelnik Podgorice, tvrdio je da je postignut dogovor o uspostavljanju isplate naknade za korišćenje zemljišta. Međutim, kako kaže Muratović, to obećanje je vrlo brzo demantovao sam Mujović, ponašajući se, kako navodi, identično kao u mnogim prethodnim slučajevima. – Kako rekao – tako i porekao. Kao i mnoga druga obećanja, i ovo je ostalo mrtvo slovo na papiru. Sve ukazuje na to da je riječ o običnom političkom triku, jer dogovor nije realizovan zbog neusaglašenosti zakonodavstava Crne Gore i Bosne i Hercegovine, što je vlast morala znati unaprijed – navodi on. <h2>Predizborna prevara</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032908038_919d95e8c4267661626204ef4e86e96ba26c14c3776e9b651dd4a40cc050a62b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032908038_919d95e8c4267661626204ef4e86e96ba26c14c3776e9b651dd4a40cc050a62b" data-rendition-name="original" width="1071" height="592" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> <figcaption>Nikola Zirojević(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević ide korak dalje, ističući da je upravo to pitanje bilo jedan od razloga zbog kojih je Mujović morao napustiti poziciju ministra energetike. – Pitanje naknade za Bilećko jezero samo je jedan od razloga zašto je Mujović, taj ‘stručnjak’ iz oblasti energetike, morao glavom bez obzira napustiti funkciju. Iako je obećao da će budžet Opštine Nikšić biti uvećan za 600.000 eura još prošle godine – do danas nije realizovano apsolutno ništa – poručuje poslanik SD-a. Zirojević dodaje da je svima koji ozbiljno sagledavaju situaciju jasno da je riječ o još jednoj klasičnoj predizbornoj prevari. – Baš kao i sa Šamizovim navodnim investicijama u Željezaru – i ovdje nema ama baš ništa. Od saradnje sa entitetom RS, izgleda, uspijeva samo tradicionalni biznis sa cigarama – poručuje Zirojević u izjavi za Portal ETV. <h2>Gubici od nekoliko stotina miliona eura, možda i više</h2> Predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić, govoreći o ovom problemu za Portal ETV, upozorava da šteta za Crnu Goru i Opštinu Nikšić nije samo politička, već i ogromna ekonomska. Prema njegovim riječima, Crna Gora nikada nije naplatila korišćenje voda Bilećkog jezera, iako se jedna petina jezera i čak 40 odsto sliva nalazi na crnogorskoj teritoriji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mirko Stanić čita zaključke lokalnog parlamenta"> </figure>  – Javna energetska firma Republike Srpske ostvaruje značajnu dobit zahvaljujući crnogorskim resursima, a Crna Gora od toga ne vidi ništa. Gubici se procjenjuju na nekoliko stotina miliona, ako ne i milijardu eura – navodi Stanić. Prema studiji „Iskorišćenje hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera u dijelu koji pripada Crnoj Gori“, koju je 2008. godine izradio Energoprojekt Beograd, doprinos Crne Gore u proizvodnji hidroelektrana Trebinje 1 i 2 te HE Dubrovnik 1 iznosi između 224 i 355,18 GWh godišnje. U periodu od 1968. do 2022. godine, to je ukupno između 12.096 i 19.179 GWh – ogroman energetski potencijal koji se koristi besplatno. <h2>Resursi se prodaju za političke poene</h2> Stanić posebno ističe zabrinutost zbog političke sprege između crnogorskih vlasti i vlasti Republike Srpske. – Zabrinjava što se šteta po ekonomske interese Nikšića i Crne Gore kompenzuje političkim uslugama. Sumnjiva povezanost tadašnjeg ministra Mujovića, predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i rukovodstva EPCG sa predstavnicima EPRS-a i opština Bileća i Trebinje – koji su čak prisustvovali Kovačevićevoj predizbornoj kampanji – govori da se resursi naše države prodaju za političke poene – upozorava Stanić. <h2>Dogovor „postignut“ u maju 2024.</h2> Na sastanku u sjedištu Elektroprivrede Republike Srpske u Trebinju, u maju prošle godine, sve je bilo načelno dogovoreno. – Direktan benefit ovog sastanka je da smo se dogovorili da se vrati plaćanje naknade za potopljeno zemljište, odnosno da će Opština Nikšić dobijati i nastaviti da ubira taksu po tom osnovu, koja na godišnjem nivou iznosi oko 600.000 eura – izjavio je tada bivši ministar energetike Saša Mujović. Na sastanku ministara energetike i rudarstva Crne Gore i Republike Srpske, Saše Mujovića i Petra Đokića, kao i predstavnika dvije elektroprivrede, dogovoreno je da će se od 2024. godine isplaćivati naknada Opštini Nikšić za Bilećko jezero, u iznosu od oko 600.000 eura. Međutim, naknadu za potopljeno zemljište Opština Nikšić i dalje čeka. – Zbog neusklađenosti zakonodavstava dvije države – Crne Gore i Bosne i Hercegovine – do ovog trenutka Opština Nikšić nije dobila sredstva predviđena dogovorom iz prethodne godine – kazao je početkom ove godine šef kabineta predsjednika Opštine Nikšić, Marko Perućica. Dok politički akteri prebacuju odgovornost i nastavljaju sa davanjem nerealnih obećanja, građani Nikšića i Crne Gore ostaju bez naknade za svoje prirodne resurse, a šteta nastavlja da raste – ekonomski, institucionalno i politički.

Miraš Dušević

Godinu kasnije: Nikšić bez centa od naknade za Bilećko jezero

Proslavljeni crnogorski džudista Srđan Mrvaljević kazao je da je šokiran nacrtom izmjena Zakona o sportu, kojim se predlaže da se vrhunskim sportistima ukine pravo na doživotnu mjesečnu naknadu ukoliko imaju druga primanja. Poručuje da sportisti neće dozvoliti ponižavanje, te da će adekvatno odgovoruti ukoliko Vlada ne povuče ovaj prijedlog.
- Šokiran sam da je neko mogao uopšte da predloži ovakvo zakonsko rješenje. Doživotne sportske nagrade za vrhunske sportiste predstavljaju odavanje priznanja države svojim sportistima. To nije socijalna pomoć, a čini mi se da neko ovdje to svrstava u tu kategoriju. Sportisti nijesu socijalni slučajevi i nije nikakav problem ako misle da naknade treba da ukinu. Ali na ovakav vid poniženja &nbsp;sigurno nećemo pristati. Ne možete onoga ko je čitav život radio, znojio se i krvario za ovu državu, postigao sportske rezultate i zaslužio stečeno pravo, uslovljavati da zabranom drugih primanja. Kakvu onda poruku šaljemo? Da sportisti sa 35 godina ne treba više ni sa čim u životu da se bave, da nijedan vrhunski sportista sjutra ne može da bude trener, selektor, da nastavi da razvija sport bilo kroz sudijsku, kroz međunarodne organizacije - kazao je Mrvaljević za Televiziju E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn2jO_9J1J6Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Želi da vjeruje da je ovo, kako ga je nazvao, katastrofalno i nebulozno rješenje rezultat neznanja, a ne namjera jer, ističe, ono nije zakonski, a pogotovo ne moralno održivo.&nbsp;
- Ali, ukoliko se sjutra na javnoj raspravi prijedlog ne povuče, već se stavi u razmatranje - biću siguran da je ovo veoma loša namjera prema sportistima i gospoda iz Ministarstva sporta moraju da znaju da će dobiti adekvatan odgovor od svih sportista - naglasio je Mrvaljević.
On, sa druge strane, naglašava da crnogorski sport ima brojne probleme koje treba da rješava rušenjem raznih zakonskih barijera. Nužno je, ističe on, unapređivati sport, razvijati infrastrukturu i motivisati ljude da ostaju u ovoj oblasti.
- Kako mislite da razvijate sport, ako najbolje sportiste sa 35 godine istjerate? Time u potpunosti osakaćujete crnogorski sport. Ovo mi djeluje kao da neko kreće na trku od 200 metara i puca sam sebi u nogu. Da li je interes države da najbolji sportisti ostanu i da razvijaju sport ili da ih otjera i potpuno ga uništi? U svim normalnim državama vlade se trude da najbolje sportiste na raznorazne načine stimulišu da ostanu u svojim zemljama i razvijaju sport, a ovakvim rješenjima vlada pokušava da otjera sportiste ili da postanu pasivni - zaključio je Mrvaljević.
T.K.

Mrvaljević: Sportisti neće dozvoliti ponižavanje, Vlada da povuče katastrofalne izmjene Zakona o sportu

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Tag: naknade