Takođe, Francuski nuklearni arsenal mogao bi pomoći u zaštiti Poljske, rekao je poljski predsjednik Andžej Duda u izjavi objavljenoj u petak.
Duda, koji je pozvao Poljsku da na svom tlu smjesti dio nuklearnog oružja Sjedinjenih Američkih Država kako bi odvratila rusku agresiju, rekao je da bi francuske bojeve glave takođe mogle ojačati poljsku odbranu.
- Vjerujem da možemo prihvatiti oba rješenja. Ove dvije ideje nisu niti proturječne niti se međusobno isključuju - kazao je predsjednik Poljske.
<h2>Proširenje "nuklearnog kišobrana"</h2>
Francuski predsjednik Emanuel Makron predložio je proširenje takozvanog nuklearnog kišobrana Francuske na njene evropske saveznike, usred straha da bi agresivna Rusija jednog dana mogla okrenuti svoje poglede s Ukrajine, koju je napala 2014. i ponovno 2022., na istočno krilo Evropske unije.
S oko 300 nuklearnih bojevih glava, Francuska je jedina članica EU koja posjeduje takvo oružje i jedna od tri članice NATO-a uz SAD i Veliku Britaniju.
<h2>Ozbiljni razgovori</h2>
Poljska i Danska ranije su izrazile otvorenost prema ideji skloništa pod nuklearnu zaštitu Francuske. U martu je poljski premijer Donald Tusk, koji dolazi iz stranke suparničke Dudi, rekao da Poljska "ozbiljno razgovara" s Francuskom o toj mogućnosti, koja je dobila na snazi ​​nakon upozorenja iz SAD da Bijela kuća Donalda Trampa možda neće pružiti sigurnosne garancije Evropi u budućnosti.
Varšava je posljednjih godina dramatično povećala svoju konvencionalnu vojsku, sa svojim borbenim snagama od 200.000 sada najvećim u EU - i nada se da će u nadolazećim godinama izgraditi vojsku od pola miliona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Evropa bi mogla dobiti još jednu državu sa nuklearnim naoružanjem: Zatraženo raspoređivanje francuskog arsenala oružja

Vojne kompanije iz SAD-a, Velike Britanije i Turske biće isključene iz novog programa Evropske unije &nbsp;za finansiranje odbrane, vrijednog 150 milijardi eura, odlučili su ćelnici EU, &nbsp;s stim što su ostavili mogućnost da se potpišu posebni odbrambeni i sigurnosni sporazumi između Brisela i ovih zemalja.
Prema prijedlogu Evropske komisije, planirani fond za kapitalne troškove za oružje bio bi otvoren samo za odbrambene kompanije EU i one iz trećih zemalja koje su potpisale sporazume o odbrani sa Unijom.
- Takođe bi isključio sve napredne sisteme naoružanja na koje treća zemlja ima potpunu kontrolu nad proizvodnim procesom. To bi isključilo američku platformu za vazdušnu i protivraketnu odbranu Patriot, koju proizvodi odbrambeni izvođač RTX, ali i druge američke sisteme naoružanja za koje Vašington ima ograničenja u pogledu toga gdje se mogu koristiti- prenose agencije.
Ovakva odluka EU zapravo je podsticana od strane Francuske i drugih zemalja koje su zahtijevale pristup "kupuj evropsko" za investicije u odbranu kontinenta, uslijed straha od dugoročne pouzdanosti SAD-a kao odbrambenog partnera i dobavljača koji je podstakao predsjednik Donald Tramp.
Najmanje 65 odsto troškova proizvoda trebalo bi da se potroši u EU, Norveškoj i Ukrajini. Ostatak bi se mogao potrošiti na proizvode iz trećih zemalja koje su potpisale sigurnosni pakt.
- Imamo ovu priliku da zaista izgradimo evropsku odbrambenu industriju- rekla je Kaja Kalas, šef diplomatije EU, dodajući da je rat u Ukrajini pokazao važnost posjedovanja oružja bez vanjskih ograničenja. "U krizi, vaša vojska zaista treba da ima slobodne ruke.", dodala je.
Velika Britanija, ako država koja više nije članica EU, je lobirala da bude uključena u inicijativu, posebno s obzirom na njenu ključnu ulogu u evropskoj "koaliciji voljnih" koja ima za cilj jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta. Britanske odbrambene kompanije, uključujući BAE Systems i Babcock International, duboko su integrisane u odbrambenu industriju zemalja EU kao što su Italija i Švedska.
Ako treće zemlje kao što su SAD, UK i Turska žele da učestvuju u inicijativi, trebale bi da potpišu odbrambeno i sigurnosno partnerstvo sa EU.
- Radimo na uspostavljanju ovog odbrambenog i sigurnosnog partnerstva sa Ujedinjenim Kraljevstvom. Zaista se nadam da ćemo za samit EU-UK u maju moći imati rezultate da moramo učiniti više i učiniti to zajedno postoji- rekla je Kalas.
Isključivanje Velike Britanije i Turske stvoriće velike glavobolje velikim evropskim odbrambenim kompanijama koje su bliske s proizvođačima ili dobavljačima na tim tržištima.

EU isključuje SAD, Veliku Britaniju i Tursku iz programa naoružanja

Vrijeme iluzija je prošlo i Evropa mora znatno da poveća svoje troškove za naoružanje, izjavila je danas u Strazburu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Potrebno je jako brzo povećanje evropskih kapaciteta odbrane. I to treba da se uradi odmah - izjavila je Fon der Lajen pred Evropskim parlamentom.
Došao je, prema njenim riječima, trenutak za stvaranje zajedničke odbrane.
Fon der Lajen je pozdravila konsenzus zemalja EU o potrebi jačanja odbrambenih kapaciteta EU i rekla da je to „bilo apsolutno nezamislivo prije nekoliko nedjelja“.
Dovođenje u pitanje američkog angažovanja u Evropi i posebno u Ukrajini poslije povratka Donalda Trampa na mjesto presjednika SAD, djelovalo je kao elektrošok, piše agencija Frans pres.
- Evropski bezbjednosni poredak je poremećen i naše brojne iluzije su srušene - rekla je predsjednica Evropske komisije.
U tom kontekstu Evropa je pozvana da na sebe više preuzme sopstvenu odbranu, dodala je ona.
Evropska komisija predstavila je plan za ponovno naoružavanje Evrope koji treba da omogući mobilisanje oko 800 milijardi eura tokom četiri godine, od kojih 150 milijardi eura zajmova stavljenih na raspolaganje dvadesetsedmorice od Evropske komisije.
Vođe 27 zemalja EU dale su zeleno svjetlo za taj plan i Evropska komisija će sada predstaviti konkretne prijedloge prije narednog samita EU predviđenog iduće nedjelje.
Tom prilikom evropske vođe će nastaviti da rade na izgradnji evropskog odvraćanja da bi se ojačala bezbjednost evropskog kontinenta, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
U raspravi koja je uslijedila poslanici su tražili da se ide dalje po pitanju finansijskih uslova pokretanjem velikog evropskog zajma. To sredstvo već je upotrijebljeno tokom pandemije kovida, rekla je francuska evroposlanica Valeri Ajer, šefica centrisstičke grupe u EP Obnovimo Evropu.
Predsjednica Evropske komisije do sada je bila uzdržana oko te inicijative.

Fon der Lajen: Evropa treba znatno da poveća troškove za naoružanje

Evropa hitno mora da se ponovo naoruža, a državama članicama mora biti omogućeno više fiskalnog prostora za značajan porast potrošnje na odbranu - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nakon sastanka evropskih lidera o podršci Ukrajini, a javila agencija <a href="https://www.reuters.com/world/europe/europe-must-urgently-rearm-eus-von-der-leyen-says-2025-03-02/">Rojters</a>.
London je domaćin ključnog samita evropskih lidera na kojem se razgovara o zaštiti i podršci Ukrajini u borbi protiv ruske invazije.
Fon der Lajen je dodala da je Evropa takođe trebalo da pokaže Sjedinjenim Državama da su spremne da brane demokratiju.
- Nakon dugog perioda nedovoljnih ulaganja, sada je od najveće važnosti da značajno povećamo investicije u odbranu tokom dužeg vremenskog perioda - rekla je ona novinarima nakon sastanka u Londonu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsukob-bijele-kuce-sa-ukrajinom-podigao-uloge-za-danasnji-evropski-samit-u-londonu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fon der Lajen: Evropa hitno mora da se ponovo naoruža

Policija u Rumuniji privela je nekoliko ljudi dok su išli ka Bukureštu noseći oružje, mačete i noževe.
Bezbjednosne službe ispitale su najmanje 13 osoba pošto su njihova vozila tokom noći zaustavljena u okrugu Ilfov, rekli su policijski izvori za Rumunski servis RSE.
Vlasti nijesu objavile imena pritvorenih, ali je, prema izvorima u pravosuđu, među njima Horatiu Potra, vođa kontingenta rumunskih plaćenika koji se bore u afričkoj državi Kongo.
Kako prenose rumunski mediji, Potra je 2011. osuđen na dvije godine zatvora uz uslovnu kaznu pošto je proglašen krivim za osnivanje paravojne grupe.
Državna novinska agencija Agerpres objavila je fotografiju na kojoj Potra prati nekoliko naoružanih policajaca dok ga vode na ispitivanje.
Do hapšenja je došlo dok su se desetine pristalica rumunskog krajnje desničarskog, proruskog predsjedničkog kandidata Kalina Đorđeskua (Calin Georgescu) spremale da organizuju protest u Bukureštu pošto je Ustavni sud poništio rezultate prvog kruga glasanja, zbog čega u neđelju nema drugog kruga.
Skup je protekao bez incidenata uz prisustvo Đorđeskua.

Rumunska policija privela nekoliko naoružanih osoba koje su naoružane krenule na protest u Bukureštu

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je često na meti kritika zbog svojih stavova o nabavci naoružanja i opreme za Hrvatsku vojsku.
Obraćajući se Hrvatskoj vojsci Milanović je oštro kritikovao nedavno zaključeni sporazum o nabavci njemačkih tenkova Leopard.
Prema dogovorenom sporazumu, Hrvatska će Ukrajini poslati 30 svojih tenkova M84 i 30 borbenih vozila pješaštva M80, uključujući rezervne djelove i municija.
Hrvatska namjerava da nabavi 50 novih njemačkih Leoparda po cijeni od 25 miliona eura po komadu.
- Da tenk košta 25 miliona eura. Taj tenk, jedino što bi trebalo letjeti da bi to bila realna cijena tog tenka, ali ona jeste realna, i taj novac je realan, pitanje je samo od koga ima i u kojem iznosu - izjavio je Milanović.
Hrvatski predsjednik vodi politički rat sa premijerom Vlade Andrejem Plenkovićem oko brojnih pitanja iz oblasti sigurnosti i odbrane zemlje.
S druge strane, Plenković optužuje Milanovića za proruske stavove, ali i sabotiranje vlade u održavanju partnerstva s NATO strukturama po pitanju Ukrajine.

Milanović nezadovoljan nabavkom njemačkih tenkova: Za 30 miliona bi trebalo da lete

Najviše novca za odbranu Evropska unija troši kupovinom u Sjedinjenim Američkim Državama, a umjesto toga, njene članice trebalo bi da favorizuju sopstvenu industriju naoružanja kada kupuju oružje, naveo je bivši predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi u svom izvještaju o konkurentnosti EU.
Mnoge članice EU se ubrzano naoružavaju nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali 78 odsto od 75 milijardi eura, koliko su članice EU potrošile na odbranu između juna 2022. i juna 2023, otišlo je van bloka, a 63 odsto je otišlo u SAD, naveo je Dragi, prenosi Politiko.
Kupovina iz SAD „u nekim slučajevima može biti opravdana, jer EU nema neke proizvode u svom katalogu“, istakao je Dragi, ali je dodao da „u mnogim slučajevima postoji evropski ekvivalent ili bi mogao brzo da bude dostupan“.
Iako Evropa pravi sopstvenu opremu, kao što su avioni „Eurofajter“ i „Rafal“ ili borbeni tenk „Leopard 2 A7+“, mnoge zemlje to kupuju iz inostranstva. Zemlje od Holandije do Njemačke, Poljske, Rumunije, Belgije, Danske, Češke i druge planiraju da kupe stelt lovac „Lokid Martin F-35“.
Poljska je od Seula kupila raketne artiljerijske sisteme „Čunomo“, lake borbene avione FA-50, tenkove K2 „Blek panter“, K9 Tander 155 mm samohodne haubice i još mnogo toga, a sada je i Rumunija na tržištu sličnih sistema, dok južnokorejske kompanije imaju velike planove za ostatak Evrope, naveo je Dragi.
On je ukazao da evropske kompanije za proizvodnju oružja imaju problema sa povećanjem proizvodnje oružja i municije kako bi zadovoljile potražnju iz nacionalnih programa i za snabdijevanje Ukrajine, a odgovor je bolje usmjeravanje toka gotovine.
Dragi je pozvao na „značajne mehanizme podsticaja“ kako bi podstakli vlade da kupuju evropsko naoružanje. Jedan pristup mogao bi biti da se finansiranje poveže sa mehanizmima kriterijuma podobnosti, kao što su oni koji već postoje u Evropskom odbrambenom fondu (EDF) i u predloženom programu Evropske odbrambene industrije (EDIP).
Izvještaj je, takođe, pozvao zemlje da urade bolji posao u zajedničkoj potrošnji i zajedničkim nabavkama, kako bi se prevazišlo malo i fragmentirano odbrambeno tržište Evrope. Zato je Dragi rekao da bi blok trebalo da poveća obim svojih kompanija za proizvodnju oružja tako što će dozvoliti „konsolidaciju namjenske industrijske, tamo gdje je to potrebno“.
Kao primjer, naveo je da se od 1990. odbrambena industrijska baza SAD smanjila sa 51 vodeće kompanije na samo pet.
Odbrambena industrija bloka takođe bi trebalo da dobije bolji pristup finansijama EU „kako bi mobilisala privatni kapital“, rekao je Dragi. Na primjer, kreditne politike Evropske investicione banke trebalo bi da podržavaju odbrambene investicije.

1250x600

1084x550

Bivši predsjednik Evropske centralne banke: Evropa treba da favorizuje sopstvenu industriju naoružanja

Ne razumijem optužnicu, nijesam napravio to što mi se stavlja na teret jer sam bio u zatvoru i suludo je da sam nabavljao i slao kriptovane telefone. Ne želim da odgovaram na pitanja - jer za ovih 20 godina nikada nijesam imao pošteno suđenje, a zakoni su se mijenjali na moju štetu - kazao je Damir Mandić kojem se sudi zbog sumnje da je bio dio grupe koja je švercovala 2,5 tone kokaina.
On je kategričan bio da ni zrno droge nije prodao.
Mandić je pred sudskim vijećem sutkinje Nade Rabrenović kazao da je odležao svaki dan kazne iako nije kriv.
- Ne vidim da će se suditi po zakonu, makar meni pošto sam ja i moja porodica građani drugog reda - kazao je Mandić.
On je dodao da se tako pokazalo do sada i da se 20 godina borio, dokazivao ali je sve uzaludno bilo.
- Odlučeno je bilo na vrhu da me osude. Od mene neće biti nikakve opstrukcije samo mi dozvolite na prisustvujem ročištima jer me ovo podsjeća na raniji period - kazao je Mandić.
On je obrazložio da na taj način će poštedjeti porodicu maltretiranja.
Damir Mandić je, podsjetimo, osuđen na 19 godina zatvora kao saučesnik u ubistvu glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih i Madića su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

Damir Mandić: Zrno droge nijesam prodao, za 20 godina nijesam imao pošteno suđenje -

Crna Gora dobiće još jedan Centar za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu na Božaju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je javni oglas za izgradnju Prihvatnog centra, vrijedan
<table><tbody><tr><td>690.000 EUR</td><td></td></tr></tbody></table>690.000 eura bez PDV-a.
U tu cijenu su uračunati građevinski radovi, adaptacija zgrade i završni završni građevinski radovi. Javni oglas je otvoren do 2. februara.
Prilikom najave izgradnje ovog centra, iz Ministarstva unutrašnjih poslova je rečeno da će se time višestruko poboljšati i povećati smještajni kapaciteti.
Crna Gora ima centre za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Spužu i na Božaju koji su dio sistema upravljanja migracijama i azilom, uz podršku UNHCR-a, IOM-a i EU, a pružaju privremeni smještaj, zdravstvenu zaštitu i podršku migrantima. 
Postojeći Centar za prihvat stranaca na Božaju, koji može da primi 60 osoba, otvoren je 2020. godine. Njegovu izgradnju finansirale su Vlada Crne Gore sa 470.000 eura i Evropska unija koja je iz fondova pretpristupne pomoći (IPA) opredijelila 400.000 eura za rekonstrukciju bivše karaule „Božaj“ i izgradnju centra.
T.K.

Raspisan konkurs: Za gradnju Centra za prihvat stranaca na Božaju 690.000 eura

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Osnovni sud u Podgorici odbio je kao preuranjenu tužbu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije, radi naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.
Đukanović je tužbom tražio naknadu štete u iznosu od 5.000 eura, a povredu prava bazira na tvrdnji da je nezakonita Odluka Agencije, kojom je utvrđeno da nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u toku 2019. godine, koji se odnosi na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku u iznosu od 16.741,24 eura.&nbsp;
- Na taj način je, kako to navodi u tužbi, predstavljen kao kriminalna i bahata osoba, nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i Crnoj Gori, iako je više od dvije i po decenije bio predsjednik i premijer Crne Gore, koje dužnosti je obavljao časno, savjesno i sa najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, na koji način se odnosio i prema tuženoj agenciji - navedeno je u saopštenju Osnvnog suda.
S obirom na to da je da se odluka ASK-a i njena zakonitost razmatraju pred Upravnim sudom Crne Gore, prvostepeni sud ocijenio je da je njegov tužbeni zahtjev preuranjen i kao takvog ga odbio.&nbsp;
- U obrazloženju prvostepene presude je navedeno i da bi upuštanjem u odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete, u trenutku dok je upravni spor u toku, nužno dovelo parnični sud u situaciju da posredno ocjenjuje zakonitost upravnog akta, što nije dopušteno - navedeno je u saopštenju suda.
Sud je ocijenio i da je tužbeni zahtjevu dijelu koji se tiče javnog objavljivanja odluke ASK-a i izjave člana savjeta preuranjena, jer je sadržajno i uzročno povezan sa samom odlukom koja se osporava kroz upravni spor, a koji nije pravosnažno okončan.
Đukanović ima pravo da ponovo podnese tužbeni zahtjev za naknadu štete nakon pravosnažnog okončanja upravnog spora ili eventualnog poništenja osporene odluke, ako smatra da za to postoje osnovi.

Tag: naoruzanje