Pripadnici interventnih jedinica policije koji obezbjđuju Ćacilend uhapsili su muškarca koji je, kako je saopštio MUP Srbije, nožem napao žitelja ovog šatorskog naselja.
- Pripadnici interventnih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, angažovanih na obezbjeđenju javnog okupljanja ispred Doma Narodne skupštine, uhapsili su D.P. (27) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo laka tjelesna povreda - saopšteno je iz tamošnjeg MUP-a.
D.P. je, kako se sumnja, jutros oko 4.10 sati na platou ispred Narodne skupštine tridesetsedmogodišnjem muškarcu, koji je učesnik ovog prijavljenog skupa, nožem nanio povredu u predjelu nadkoljenice.
Prema navodima MUP-a, povrijeđeni muškarac je zbrinut u Urgentnom centru, dok je osumnjičenom za napad određeno zadržavanje do 48 sati.
On će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Napad nožem u Ćacilendu: Interventna policija uhapsila počinioca

U centru Naljčika, turističkog grada na jugu Rusije, došlo je do pucnjave tokom odgovora policije na napad nožem jednog muškarca na pripadnika saobraćajne policije, prenosi danas agencija "RIA novosti".
- Oko 18 sati po moskovskom vremenu, dogodila se pucnjava u centru Naljčika, na Lenjinovoj aveniji. Prema preliminarnim informacijama, ima žrtava - rekao je izvor iz agencije za sprovođenje zakona Kabardino-Balkarije.
Prema njegovim riječima, ovo se dogodilo tokom hapšenja dvojice osumnjičenih, od kojih se za jednim još traga.
Načelnik Kabardino-Balkarije, Kazbek Kokov, kazao je da je nepoznati muškarac nožem napao saobraćajnog policajca i da je nakon toga eliminisan.
Ranjenom policajcu je ukazana medicinska pomoć.
Kokov je kazao da policija istražuje sve okolnosti incidenta.

Rusija: Policija pucnjavom odgovorila na napad muškarca nožem, ima mrtvih

Londonska policija pokrenula je potragu za osumnjičenima nakon što je pet osoba izbodeno nožem na jednom događaju u jugoistočnom dijelu grada.&nbsp;
&nbsp;Policija je pozvana na lice mjesta nešto poslije četiri sata jutros, a pet osoba je pronađeno sa ubodnim ranama. &nbsp;
Povrijeđeni su prebačeni u bolnicu gdje je u toku procjena njihovog stanja, a još niko nije uhapšen, navodi Skaj njuz. &nbsp;
- Istraga je u toku i mjere će ostati na snazi tokom cijelog dana- kaže se u saopštenju policije. &nbsp;
Policija je pozvala sve koji imaju informacije o slučaju da se jave, prenosi Tanjug.

London: Pet osoba izbodeno nožem

U Dablinuje je danas u napadu nožem povrijeđeno nekoliko ljudi. Nakon toga je, kako su javili lokalni mediji, uhapšen jedan muškarac.
Pozivajući se na „ozbiljan incident“, irska policija je ukazala da je uhapšeni muškarac trenutno „u pritvoru u policijskoj stanici na sjeveru grada“ i da „više nema nikakvog rizika za stanovništvo“.
Policijski kordon je postavljen oko mjesta napada, a na licu mjesta su bila vidljiva policija i vozila hitne pomoći, prenijeli su irski mediji.
Prema pisanju lista Ajriš tajms (Irish Times), osumnjičeni je koristio „standardni kućni“ nož i povrijedio „do četiri osobe“, uključujući jednu koja mu je bila na kućnom pragu, dok list Indipendent (The Independent) navodi da ima „nekoliko“ žrtava.
Napad se dogodio na istoku grada i policija u ovoj fazi ne vjeruje da je u pitanju teroristički napad, prenijeli su tamošnji mediji i dodali da životi povrijeđenih nijesu ugroženi.

Nekoliko ljudi izbodeno nožem u Dablinu, uhapšen muškarac

Više ljudi je povrijeđeno kada ih je nožem napao muškarac u Tel Avivu u ulici Levontin - izvijestile su dnevne novine "Yedioth Ahronoth".
Policija kaže da je naoružani civil pucao i ubio Palestinca koji je teško ranio čovjeka u napadu nožem.
U međuvremenu je izraelska televizijska agencija KAN objavila da je nekoliko žrtava u kritičnom stanju.

Napad nožem u Tel Avivu: Više ljudi povrijeđeno

Nekoliko ljudi je povrijeđeno u napadu vjerovatno nožem u zapadnom Berlinu, objavila je njemačka policija u utorak.
Muška osoba je napala nekoliko ljudi na ulici zapadnog okruga Šarlotenburg, objavila je portparolka policije, dodajući da je dvoje žrtava hospitalizovano.
Hitne službe obaviještene su o napadu nedugo prije podneva na Staru godinu. Osumnjičeni je uhapšen i odveden u pritvor.
Novine B.Z. pišu kako je nekoliko prolaznika savladalo napadača nakon što je krenuo s napadom. Taj medij piše da zasad nema naznaka o terorističkom motivu.
Policija nije objavila detalje o incidentu ili žrtvama, a istraga je u toku, uzimaju se izjave od svjedoka, piše agencija DPA.

Napad nožem u Berlinu: Ima povrijeđenih, prolaznici savladali napadača

Otac dječaka, kojeg je sedamnaestogodišnji Baranin A.K. u dvorištu gimnazije „Niko Rolović“ ranio nožem i nanio povrede opasne po život, saopštio je Portalu ETV da su angažovali advokata nakon što je osumnjičeni za pokušaj ubistva njihovog sina pušten na slobodu poslije devet dana - iako mu je Viši sud odredio pritvor punih mjesec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8824%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnakon-devet-dana-iz-pritvora-pusten-sedmnaestogodisnjak-koji-je-nozem-ranio-ucenika-barske-gimnazije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Njihov advokat će, kako nam je saopštio Cano Mujić, biti Stefan Jovanović iz Podgorice.
- Što se tiče odluke suda: ukoliko je ona tačna, a izgleda da jeste - izražavamo ogorčenje. Ja kao otac, sa svojom suprugom, želim da se borim za svoje dijete. Posvetićemo se njegovom oporavku, a što se tiče sudskog postupka - angažovao sam advokata Stefana Jovanovića iz Podgorice i on će se baviti tim djelom - poručio je Mujić u izjavi za Portal i Televiziju E.
On je podvukao da im je najvažnije da njihov sin iz svega izađe kao pobjednik - stabilno i da se oporavi.
- To je broj jedan - poručio je Mujić.
Otac povrijeđenog dječaka je naglasio da ne želi da se ikome na svijetu dogodi to što se desilo njegovom djetetu.
- Poštujem pretpostavku nevinosti, ali da sam ogorčen ovakvom odlukom suda jer je moj sin već nekoliko puta reanimiran, primio je 60 jedinica derivata krvi, odstranjena mu je slezina, sanirano smrtno unutrašnje krvarenje grudne i stomačne aorte.. A sa druge strane okrivljeni se nalazi na slobodi - ukazao je Mujović.
Zbog toga se pita kakva se poruka šalje njihovoj porodici - ali i cijelom društvu.
Ranije je saopšteno da će Mujići i prijatelji njihovog sina sjutra u 13 sati organizovati protest ispred Robne kuće u Baru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8824%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrad-uz-darisa-porodica-i-prijatelji-ranjenog-djecaka-sjutra-u-13-sati-organizuju-protest-u-baru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Porodica povrijeđenog Darisa poziva sve građane Bara da se pridruže protestu protiv nasilja i za izmjene zakona - stoji u pozivu za protest.

Porodica ranjenog dječaka angažovala advokata: Naš sin je nekoliko puta reanimiran - a okrivljeni je na slobodi

U napadu nožem koji je izvršio državljanin Kine u Cirihu ranjeno je troje djece, saopštila je švajcarska policija. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, povrijeđeni su petogodišnji dječaci. 
 
Navodi se da je jedan od dječaka teže povrijeđen. 
 
Švajcarske vlasti objavile su da je napadač uhapšen i da se za sada ne zna motiv napada koji se dogodio dok su djeca išla u dnevni boravak.

Cirih: Troje djece ranjeno u napadu nožem

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Tag: napad-nozem