Tokom noći izvedeni su masovni napadi dronovima na skladišta nafte i rafinerije u više ruskih regiona i na anektiranom Krimu, što je izazvalo požare, evakuacije i poremećaje u vazdušnom saobraćaju, saopštili su ruski zvaničnici. Ukrajina je kasnije preuzela odgovornost za napade na vojnu i energetsku infrastrukturu.
U Volgogradskoj oblasti pogođeno je skladište nafte u Uryupinsku, gdje je izbio požar i izvršena evakuacija stanovništva. Napadnuta je i rafinerija Novo-Jaroslavsk u Jaroslavlju, nakon čega je lokalni aerodrom privremeno zatvoren. U Krasnodarskom kraju dronovi su pogodili područje oko rafinerije Afipski, izazvavši požare i nestanak struje u obližnjim naseljima. Požar je zabilježen i u skladištu nafte na Krimu, blizu Simferopolja.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je oborilo 141 dron, dok je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio da su uništeni rafinerija Afipski, skladište u Uryupinsku i više vojnih ciljeva, uključujući radare, sisteme PVO i objekte elektronskog ratovanja u Donjeckoj, Zaporoškoj oblasti i na Krimu.
Napadi su dio pojačane ukrajinske kampanje protiv ruske energetske infrastrukture, koja traje od jula, s ciljem slabljenja kapaciteta Rusije za vođenje rata. Novi talas udara uslijedio je ubrzo nakon velikog kombinovanog napada 11. decembra, kada su dronovima i projektilima pogođena energetska postrojenja i vojni aerodromi širom Rusije, uključujući i naftnu platformu u Kaspijskom moru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kijev pojačao napade: Pogođena ključna energetska infrastruktura u Rusiji

Vazdušni napadi na Ukrajinu traju i tokom intenzivnih pregovora o okončanju rata, uljučujući ukrajinsko-američke razgovore u Majamiju, čiji je cilj mirovni plan prihvatljiv za obije strane.
Gradonačelnik Kremenčuka Vitalij Maleck rekao je da je njegov grad pretrpio "masivan kombinovani udar" na infrastrukturu. Još se ne zna kolika je ukupna šteta, ali je gradonačelnik rekao da su neki ljudi ostali bez vode, struje i grijanja.
S druge strane, Rusija je javila jutros da je oborila 77 ukrajinskih dronova na više lokacija.
Ukrajinski grad Kremenčuk, koji se nalazi otprilike na pola puta između Kijeva i linije fronta na istoku, više puta je bio na meti napada od kada je Rusija počela svoju invaziju u februaru 2022. godine, prenosi BBC.
Noćašnji napadi dogodili su se nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je imao "vrlo konstruktivan" telefonski razgovor sa pregovaračkim timom Donalda Trampa, posle tri dana razgovora na Floridi.
Zelenski je juče rekao da je rešen da nastavi da radi sa Amerikom posle razgovora sa Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom na kraju tih pregovora.
Zelenski je rekao da su razgovarali kako da osiguraju da se Rusija pridržava bilo kakvog mogućeg sporazuma o okončanju rata.
Ruski napadi rano jutros uslijedili su poslije većeg napada 24 časa ranije, koji je naišao na osude evropskih saveznika Kijeva.
U objavi na društvenim mrežama francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i prenio mu svoju "punu solidarnost".
- Francuska je riješena da radi sa svim partnerima da osigura mere deeskalacije i nametne prekid vatre - rekao je Makron.
Bijela kuća pritiska Kijev i Moskvu da se dogovore o planu u više tačaka za okončanje rata.
Rezultata za sada nema, iako su se obje strane uključile u proces koji predvode SAD.

1250x600

1084x550

Dok traju mirovni pregovori: Veliki ruski napad na ukrajinski grad Kremenčuk

Splitska policija uhapsila je 16-godišnjaka i 18-godišnjaka zbog napada na dvojicu državljana Srbije koji se dogodio juče ujutru na parkingu u naselju Ravne njive. Sumnja se da je povod napadu bio govor na ekavici, a mladići se terete za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari iz mržnje, prenosi Dalmatinski portal.
Incident se desio kada je grupa mlađih osoba napala 50-godišnjaka i 34-godišnjaka iz Srbije. Napadači su ih fizički napali i pokušali izvući iz kombija, pri čemu su razbili jedno staklo na vozilu.
Pretpostavlja se da su napadači čuli žrtve kako u obližnjem kafiću govore ekavicom, te su im zbog toga organizovali “doček” na parkingu. Napadnuti 50-godišnjak već duže vrijeme radi u Splitu.
Nakon što su se napadači razbježali, dvojica iz Srbije prijavila su slučaj u policijskoj stanici. Odbili su ljekarsku pomoć jer nisu imali vidljivih povreda.
Kako prenosi Index, policija je izvršila uviđaj i ubrzo identifikovala i uhapsila dvojicu osumnjičenih, dok se za još dvojicom, pretpostavljene slične starosti, i dalje traga.
Maljoletni 16-godišnjak priznao je djelo tokom ispitivanja i pušten je na slobodu. Protiv njega će biti podnijeta redovna krivična prijava za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari u vezi sa zločinom iz mržnje.
I 18-godišnjak je prijavljen za ista krivična djela.

Državljani Srbije napadnuti u Splitu, uhapšena dvojica osumnjičenih

Vlada Crne Gore nije dala suštinski <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/Pismo-4.pdf">odgovor </a>na pitanja koja su joj u <a href="https://spcommreports.ohchr.org/TMResultsBase/DownLoadPublicCommunicationFile?gId=30354">pismu</a> prije dva mjeseca uputile tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, u kojem su izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog medijskih i onlajn napada visokih zvaničnika vladajuće partije Demokrata na advokata Veselina Radulovića - zbog toga što je obavljao svoj posao - kao i na izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA) Teu Gorjanc-Prelević - zbog njene odbrane prava advokata i garancija pravičnog postupka.
Vlada, kako su naglasili u Akciji za ljudska prava (HRA), iz ugla jednog svog ministra ne odgovara konkretno na postavljena pitanja, već izvjestiteljkama pretežno prepričava međunarodne standarde ljudskih prava. To, prema ocjeni HRA, ukazuje na izbjegavanje odgovornosti.
- One su upozorile da takvi napadi mogu imati zastrašujući efekat na advokate, branitelje ljudskih prava i civilno društvo u cjelini. Izvjestiteljke su zatražile od Vlade da: dostavi informacije o navodima, objasni koje mjere preduzima radi zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, navede garancije da advokati mogu raditi bez pritiska i ometanja, objasni kako država obezbjeđuje bezbjedno okruženje za branitelje ljudskih prava i slobodu izražavanja - ukazali su u HRA.
Oni ističuda je očigledno da nijesu preduzete mjere zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević, niti da je dato neophodno uvjerenje Vlade da će se na kritike ubuduće odgovarati argumentovano, bez neprimjerenih prijetnji i pokušaja diskreditacije advokata i aktivista s pozicija moći.
- Ovakav ishod nipodaštava civilni sektor i ne doprinosi predstavljanju Crne Gore kao najuspješnije države kandidata za članstvo u Evropskoj uniji - zaključili su u HRA.

Vlada bez suštinskih odgovora na pitanja specijalnih izvjestiteljki UN-a o napadima Demokrata na Radulovića i Gorjanc-Prelević

Najmanje deset ljudi, uključujući devetoro djece, ubijeno je tokom prethodne noći u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan, saopštila je talibanska vlada u Kabulu, usred pojačanih tenzija između dva susjeda.
- U provinciji Host, pakistanske snage bombardovale su kuću jednog civila. Devetoro djece (pet dječaka i četiri djevojčice) i jedna žena su poginuli - napisao je portparol vlade Zabihulah Mudžahid na platformi X.
On je dodao da je bilo drugih vazdušnih napada u pograničnim regionima Kunar i Paktika, u kojima su ranjene četiri osobe.
Ti napadi se dešavaju usred tenzija sa Islamabadom i dan poslije samoubilačkog bombaškog napada na sjedište pakistanskih snaga bezbjednosti u provinciji koja se graniči sa Avganistanom.

Najmanje 10 mrtvih u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan

U ruskim napadima raketama i dronovima na Ukrajinu ubijene su najmanje četiri osobe, dok je 16 ranjeno, saopštili su zvaničnici.
Šef vojne administracije Kijeva Timur Tkačenko, kazao je da su rano jutros, u balističkom raketnom napadu, u glavnom gradu dvije osobe poginule, a devet je ranjeno, prenosi AP.
Ukrajinska služba za vanredne situacije na aplikaciji Telegram saopštila da je izbio požar u jednoj nestambenoj zgradi, dok su se ostaci presretnutih raketa sručili na otvoreno područje na drugoj lokaciji, oštetivši prozore na obližnjim zgradama.
Vršilac dužnosti regionalnog guvernera u regionu Dnjipropetrovska Vladislav Hajvanjenko kazao je da su u tom regionu dvije osobe poginule, a sedam ranjeno.
Kako je dodao, stambene zgrade i privatne kuće su oštećene u napadima.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija lansirala devet raketa i 62 drona, od kojih su četiri rakete i 50 dronova presretnuti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da takvi napadi pojačavaju potrebu Ukrajine za protivvazdušnim sistemima Patriot.
- Upravo zbog ovakvih napada posvećujemo posebnu pažnju sistemima Patriot — kako bismo mogli da zaštitimo naše gradove od ovog užasa. Od presudnog je značaja da partneri koji posjeduju odgovarajuće sposobnosti sprovedu ono o čemu smo razgovarali proteklih dana - naveo je Zelenski u objavi na mreži X.
Kako je dodao, Amerika, Evropa i zemlje G7 mogu pomoći da se obezbijedi da takvi napadi više ne ugrožavaju živote.

U ruskim vazdušnim napadima poginule četiri, povrijeđeno 16 osoba

Najmanje pet osoba je poginulo danas u ruskim napadima na ukrajinske regione Zaporožje i Lavov, saopštile su lokalne vlasti.
Zbog napada, susjedna Poljska mobiliše avione i kopnene sisteme.
U Lavovu, regionu koji je pošteđen više od drugih od početka ruske invazije 2022. godine, četiri osobe su poginule, a šest je ranjeno, rekao je njegov guverner Maksim Kozicki na Telegramu.
Gradonačelnik Andrij Sadovi rekao je da se industrijski kompleks zapalio usljed napada, u kojem su pogođene i stambene zgrade.
Još jedan industrijski pogon je bio meta u Viničkoj oblasti (centralno-zapad region), izvijestila je lokalna zvaničnica Natalija Zabolotna.
U Zaporožju je jedna osoba poginula, a 10 ih je ranjeno, rekao je regionalni guverner Ivan Fedorov. Električna infrastruktura je posebno pogođena, što je izazvalo nestanak struje.
Struja je nestala i u sjevernoj Černigovskoj oblasti, gdje su pogođeni poslovni objekti i jedna stambena zgrada, kao i električna infrastruktura, rekao je guverner Vjačeslav Čaus.
Nekoliko osoba je ranjeno i u napadima na gradove nedaleko od istočnog fronta.
Poljske oružane snage su saopštile da su rasporedile avione i da stavljaju kopnenu odbranu u stanje pripravnosti kako bi zaštitile vazdušni prostor zemlje, posebno u regionima bliže Ukrajini.

Najmanje pet osoba poginulo u ruskim napadima na Ukrajinu, Poljska mobiliše avione i kopnene sisteme

Najmanje 17 osoba, među kojima ima i djece, poginulo je, a desetine su ranjene u novim izraelskim napadima na Pojas Gaze, saopštili su medicinski izvori.
Državna novinska agencija Wafa, pozivajući se na medicinske izvore, navela je da je deset osoba, među njima i djeca, ubijeno u izraelskim vazdušnim udarima na dvije kuće u ulici Al Džala u gradu Gazi, na sjeveru Pojasa Gaze.
Izraelska vojska pogodila je šator u kojem su bile smještene raseljene osobe u zapadnom dijelu grada Gaze, pri čemu je poginulo šest ljudi, uključujući troje djece, prenosi Anadolija.
U centralnom dijelu Pojasa Gaze, jedan Palestinac je izgubio život od izraelske paljbe u mjestu Al-Mughraka.

Najmanje 17 poginulih u izraelskim napadima na Pojas Gaze

Civilna odbrana Pojasa Gaze saopštila je jutros da je 13 ljudi poginulo u izraelskim vazdušnim napadima tokom noći na palestinskoj teritoriji.
Izraelski avioni pogodili su posljednji sprat stambene zgrade u jugozapadnom dijelu grada Gaze, gdje je stradalo deset ljudi, rekao je za Frans pres portparol Civilne odbrane Mahmud Basal.
Basal je dodao da su izraelski helikopteri pogodili stan u zapadnom delu grada Gaze gdje su ti osobe poginule, i povrijeđeno nekoliko ljudi.
Izraelske snage pripremaju ofanzivu sa ciljem preuzimanja kontrole nad gradom Gaza. Posljednjih dana su pojačale bombardovanja u tom području.
UN procjenjuje da oko milion ljudi živi u i oko grada Gaze, gdje je UN krajem avgusta potvrdio da je u toku glad.
Rat u palestinskoj enklavi izazvan je napadom islamističkog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, koji je rezultirao smrću 1.219 ljudi na izraelskoj strani, uglavnom civila, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim informacijama.
U izraelskim vojnim operacijama je stradalo 63.557 mrtvih u Pojasu Gaze, uglavnom civila, prema podacima Ministarstva zdravlja Hamasa, koje UN smatraju pouzdanim.

Civilna odbrana Pojasa Gaze: U izraelskim napadima 13 mrtvih

U Srbiji je u protekla dva mjeseca zabilježeno više od 30 fizičkih napada političkih aktivista i organa za sprovođenje zakona na novinare i zaposlene u medijima, tokom izvještavanja o protestima, saopštila je međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF).
Oni su pozvali države članice Evropske unije (EU), čijem članstvu Srbija teži, da reaguju.
- Reporteri bez granica pozivaju države članice EU i Evropski parlament da pošalju jasnu poruku srpskim vlastima da je njihov pasivni stav i potencijalno saučesništvo u ovim zloupotrebama nespojivo sa njihovim ciljem pridruživanja EU - navodi se saopštenju RSF.
Oni su istakli da je broj napada na novinare i medijske radnike od 1. jula do 25. avgusta dostigao "tužni novi rekord", prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Ova brojka (34 zabilježena fizička napada) premašuje sve godišnje ukupne brojeve fizičkih napada zabilježenih u Srbiji od najmanje 2020. godine - navodi se u saopštenju.
Reporteri bez granica su ukazali da su se napadi na novinare i medijske radnike dogodili dok su izvještavali o protestima protiv korupcije, nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Šef deska za Evropu i Balkan u organizaciji Reporteri bez granica, Pavol Salaj, kazao je da je u prosjeku jedan srpski medijski stručnjak fizički napadnut svaki drugi dan.
- 34 napada za manje od dva mjeseca. To je nedopustivo. Da li moramo da čekamo da novinar bude još teže povrijeđen ili ubijen - rekao je Salaj, prenio je RSF.
Nakon posljednjih protesta koje su obilježili sukobi antivladinih demonstranata i policije u gradovima širom Srbije od sredine avgusta, učesnici protesta optužili su policiju za prekomjernu upotrebu sile i brutalnost, što policija i vlast negiraju.
Domaća novinarska udruženja takođe su ukazivala na napade na novinare i medijske radnike tokom protesta.
Uprkos prijavama nadležnima, tužilaštvu i policiji, za sada nije poznato da je procesuiran ijedan od slučajeva upotrebe policijske sile nad novinarima.

Srbija: Za dva mjeseca tokom protesta napadnuto više od 30 novinara

Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović tužio je direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića jer je, kako navodi, neistinama i uvredljivim tvrdnjama, iznijetim krajem jula u parlamentu, povrijedio njegov ugled, čast i dostojanstvo.
U tužbi za naknadu nematerijalne štete, bivši premijer precizirao je da ga je Šćepanović, u svojstvu direktora policije, vrijeđao i klevetao 28. jula tokom zasjedanja Skupštine i televizijskog prenosa uživo na Javnom servisu RTCG.
- Tuženi Lazar Šćepanović, u svojstvu direktora Uprave policije, iznio je neistinite i uvredljive tvrdnje na račun tužioca, izjavivši: ‘Rade Milošević je švercovao duvan i Vi sa njim... a i brzo ćete sa njim’. Ove riječi bile su jasno upućene tužiocu, izrečene bez ikakvog povoda, dokaza, ni pravnog, niti činjeničnog osnova. Cjelokupan događaj je bio direktno prenošen na Javnom servisu, te je navedena izjava postala dostupna široj javnosti. Osim toga, istu su prenijeli i brojni online mediji, uključujući i portal dnevnog lista Pobjeda, gdje se i danas nalazi objavljen predmetni članak - piše u tužbi u koju “Vijesti” imaju uvid.

Abazović tužio Šćepanovića, tvrdi da su mu povrijeđeni ugled i čast

Principi međunarodnog prava važe za sve, uključujući i Sjedinjene Američke Države (SAD).
To je danas izjavio njemački ministar finansija i vicekancelar Lars Klingbajl osvrnuvši se na prijetnje predsjednika Donalda Trampa da bi mogao da preuzme Grenland.
- Isključivo je na Danskoj i Grenlandu da odluče o budućnosti Grenlanda. Teritorijalni suverenitet i integritet moraju se poštovati - rekao je Klingbajl uoči odlaska u Vašington, gdje će učestvovati na sastanku ministara finansija Grupe sedam najrazvijenijih ekonomija (G7).
Eventualno američko vojno preuzimanje ovog arktičkog ostrva bogatog mineralima, koje bi bilo oduzeto Danskoj, dugogodišnjem savezniku, izazvalo bi snažne potrese unutar NATO-a i dodatno produbilo jaz između Trampa i evropskih lidera.
- Bezbjednost na Arktiku jačamo zajedno, kao saveznici u NATO-u, a ne jedni protiv drugih - poručio je Klingbajl.
Sastanak G7 zakazan za ponedjeljak biće fokusiran na pristup ključnim mineralima, u trenutku kada zapadne zemlje nastoje da smanje zavisnost od Kine, imajući u vidu poteze Pekinga da uvede stroge kontrole izvoza rijetkih zemnih elemenata.
Klingbajl je rekao da Njemačka ima snažan interes da proširi međunarodnu saradnju u ovoj oblasti, kako bi ojačala sigurnost snabdijevanja, smanjila zavisnosti i obezbijedila pouzdane ekonomske okvirne uslove.
- Zato je važno da se konsultujemo sa međunarodnim partnerima i - gdje god je to moguće - djelujemo zajednički - rekao je on.
Kina dominira lancem snabdijevanja ključnim mineralima, prerađujući između 47 i 87 odsto bakra, litijuma, kobalta, grafita i rijetkih zemnih elemenata, navodi Međunarodna agencija za energiju.

Njemački ministar finansija: Međunarodno pravo važi za sve, uključujući i SAD

U akcijama ulcinjske policije ovog vikenda su prekršajno procesuirane 94 osobe koje su vozile pod dejstvom alkohola, sankcionisano je pet operativno interesantnih osoba, oduzeto jedno vozilo, a identifikovano je i pet stranaca bez prijavljenog boravka.
- U akcijama „Alkohol“, „PAS“ i „Brzina“ kontrolisano je 126 vozila i vozača, od čega su 94 prekršajno sankcionisana. Podnijeto je osam prekršajnih prijava, izdato 86 prekršajnih naloga, a kontrolisano je i osam operativno interesantnih lica, od kojih je pet sankcionisano - saopšteno je iz Uprave policije.
Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, policijski službenici su sankcionisali pet operativno interesantnih lica: H.R. (54) iz Bijelog Polja, C.A. (34), D.R. (26), M.E. (37) i D.N. (32) iz Ulcinja.
- Od OIL - D.N. oduzeto je putničko motorno vozilo marke BMW, radi sprovođenja daljih provjera, u skladu sa zakonom - naglasili su oni.
U okviru ovih akcija su uhapšeni B.G. (38) iz Ulcinja, kod kojeg je testiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,60 g/kg u organizmu, kao i A.Z. (37) iz Bara, kod kojeg je utvrđeno prisustvo alkohola u koncentraciji od 1,47 g/kg.
I Ulcinjanin K.S. (41) uhapšen je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom marihuane, a Baranin H.J. (22) zbog prekoračenja maksimalne dozvoljene brzine.
- Prilikom sprovođenja lokalne akcije „Pojas“ policijski službenici su sankcionisali 45 od kontrolisanih 62 vozača, zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa - naveli su u policiji.
Tokom pojačanih aktivnosti sprovedena je i akcija „Mladost“, sa ciljem kontrole, otkrivanja i sprečavanja točenja alkohola maloljetnim licima, kao i nadzora nad poštovanjem zabrane učestvovanja maloljetnih lica u igrama na sreću. Tom prilikom je izvršen obilazak devet ugostiteljskih objekata i automat klubova.
- U navedenoj akciji kontrolisano je i pet lica, stranih državljana, za koja je utvrđeno da su na teritoriji opštine Ulcinj boravila bez prijavljenog boravka, zbog čega su protiv istih preduzete zakonom propisane mjere i radnje, te su lica proslijeđena inspektorima za strance u cilju preduzimanja daljih mjera i radnji - kazali su u policiji.

Ulcinj: Zbog vožnje u alkoholisanom stanju sankcionisane 94 osobe, identifikovano pet stranaca bez prijavljenog boravka, oduzeto jedno auto...

Na najvećim svjetskim berzama cijene dionica su u prvim sedmicama nove godine snažno porasle, pa su mnogi berzanski indeksi, kao S&amp;P 500 i STOXX 600, dostigli nove rekorde.&nbsp;
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 2,3 odsto na 49.504 boda, dok je S&amp;P 500 porastao 1,6 odsto na 6.966 bodova, a Nasdaq indeks 1,9 odsto na 23.671 bod, prenosi SEEbiz.
Rekordi Dow Jonesa i S&amp;P 500 zahvaljuju se rastu cijena dionica u rudarskom, energetskom, industrijskom i drugim sektorima koji su zaostajali za rastom tehnološkog sektora posljednjih godina.
Snažno su porasle i cijene dionica proizvođača oružja, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao da bi vojni budžet za narednu godinu trebalo da iznosi 1,5 biliona dolara, dok u ovoj godini iznosi oko 900 milijardi.
Posljednjih mjeseci cijene dionica u tehnološkom sektoru znatno osciliraju jer se ulagači plaše da je taj sektor precijenjen nakon višegodišnjeg rasta podstaknutog razvojem vještačke inteligencije.
I dok dio analitičara smatra da će i ove godine tehnološki sektor predvoditi po rastu, drugi smatraju da mu predstoji nestabilnost jer ulagače zabrinjavaju velike investicije i dugovi.
U prvoj sedmici ove godine nije bilo puno vijesti, a ulagači su najviše pažnje posvetili izvještaju o zapošljavanju.
U SAD-u je u decembru broj zaposlenih porastao 50 hiljada, manje nego u prethodnom mjesecu i manje nego što se očekivalo. Međutim, stopa nezaposlenosti pala je na 4,4 odsto, što pokazuje da situacija na tržištu rada nije tako loša.
Zbog toga ti podaci nijesu značajnije utjecali na očekivanja u vezi kamatnih stopa američke centralne banke.
I na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,7 odsto na 10.124 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 2,9 odsto na 25.261 bod, a pariski CAC dva odsto, na 8.362 boda.
Mnogi evropski berzanski indeksi dostigli su rekordne nivoe, pa tako i STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica.
Zahvaljujući rastu najvećih svjetskih berzi, MSCI indeks svih svjetskih berzi dostigao je rekordnih 1.034 boda.

Tag: napadi