Opština Berane je pripremila Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama odluke o javnim parkiralištima i garažama. O tom dokumentu odbornici će se izjasniti na sjednici Skupštine koja je zakazana za 25. decembar.
U obrazloženju se navodi da će se izmjenama pojednostaviti Parking servisu procedura naplate doplatnih karata od korisnika javnih parkirališta.
- Veliki broj korisnika izbjegava naplatu dnevno doplatnih karata, iako su im nalozi za isplatu uredno uručeni, a takođe uručenje naloga podrazumijeva slanje putem pošte. Pojedini korisnici imaju na desetine neplaćenih naloga, te su troškovi dostave, kao i pokretanje postupka prinudne naplate znatno veći od duga pa se dovodi u pitanje opravdanost ovog načina dostave. Ostali parking servisi u Crnoj Gori su prepoznali ovaj problem i riješili ga na način kao u prijedlogu ove odluke - piše u prijedlogu odluke.
Prema predloženom članu 29, Parking servis je ovlašćen da radi naplate dospjelih potraživanja zadrži parkirano vozilo - ako je dnevna doplatna parking karta izdata za vozilo povodom kojeg je od strane Parking servisa, utvrđeno da postoje dospjela potraživanja prema korisniku javnog parkirališta po osnovu najmanje tri parking karte.
Izmijenjeni član 30 Odluke glasi: Parking servis će vršiti premještanje nepropisno parkiranih vozila sa javnih površina uz prethodno izdati nalog za premještanje od strane Komunalne policije, Komunalne inspekcije ili Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Beranama zbog tri neplaćene karte Parking servis može zadržati vozilo

Poreska uprava naplatila je za jedanaest mjeseci 1,5 milijardi eura i time ostvarila rast od 27 miliona eura u odnosu na isti period lani. Plan naplate je takođe premašen za skoro dva miliona eura, saopšteno je iz Poreske uprave.
Time je, kako su rekli, nastavljen trend rasta bruto prihoda.
Veliki rast je, kazali su u Poreskoj upravi, ostvaren kod naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV). Naplata ovog poreza za period od 1. januara do 30. novembra 2025. godine, iznosila je 540 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu više za preko stotinu miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan je više za 1,3 miliona eura.
- Rezultati koje bilježimo nijesu slučajni, oni su direktna posljedica predanog rada svih službenika PU, unaprijeđenih procedura i sve jače svijesti poreskih obveznika o važnosti urednog izmirivanja obaveza - istakao je pomoćnik direktora u Sektoru za operativu u oblasti naplate, Vladan Kasalica.
Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 231 milion eura i to je više 23 miliona eura ili 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan više za 17 miliona eura.
- Naplata doprinosa iznosi 70 odsto prošlogodišnjeg rezultata, iako je stopa doprinosa za fond PIO umanjena za preko 50 odsto. Ovaj rezultat, sa naplatom drugih kategorija poreza, doveo je do rasta ukupne naplate - dodali su u Poreskoj upravi.
Samo u novembru naplata bruto prihoda iznosila je 112 miliona eura što je, ističu u Poreskoj upravi, premašilo prošlogodišnji novembar za 10 odsto, a plan za novembar ove godine za sedam odsto.
- Značajan rast ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost gdje je u novembru naplaćeno skoro 50 miliona eura, odnosno ostvaren rast od 26 odsto u odnosu na prošlu i preko 800 hiljada više u odnosu na plan za novembar za ovu godinu - dodaje se u saopštenju.
Porez na dobit pravnih lica iznosio je 3,4 miliona, što predstavlja rast od 135 odsto u odnosu na novembar lani, a 280 odsto više u odnosu na plan za ovaj novembar.
- Poreska uprava će nastaviti da unapređuje mehanizme naplate i kontrole, sa posebnim fokusom na digitalizaciji procesa i edukaciji poreskih obveznika, ovakav pristup je od ključnog značaja za stabilnost javnih finansija - poručeno je u saopštenju.

PU: Naplaćeno 1,5 milijardi eura, plan premašen za skoro dva miliona

Na 1.146 novih parking mjesta u gradu biće uvedena naplata parkiranja, saopštio je Dražen Vidaković, predstavnik Parking servisa, na centralnoj javnoj raspravi o izmijenjenom elaboratu o parking zonama na teritoriji Glavnog grada.
Od toga broja, kako je saopštio Vidaković, 452 se nalaze na opštim, a 694 na posebnim parkiralištima. Parking će se, kako je predviđeno elaboratom, naplaćivati u ulicama 19. decembra, Oktobarske revolucije, crnogorskih serdara i na dva mjesta u Ulici bratstva i jedinstva.
Predstavnik Sekretarijata za saobraćaj Adnan Muratović saopštio je zbog čega su radili izmjene elaborata.
– Polazeći od potreba i zahtjeva građana, a sa ciljem da se omogući nesmetano korišćenje svih raspoloživih mogućnosti parkiranja na teritoriji glavnog grada, pristupili smo izradi izmjena i dopuna elaborata o parking zonama, dozvoljenom vremenu parkiranja, kategorijama motornih vozila koja se mogu parkirati, kao i načinu naplate naknade na opštim i posebnim parkiralištima. Ove izmjene su urađene na osnovu detaljnog ispitivanja i analize stanja, sa namjerom da se dodatno unaprijede usluge parkiranja – saopštio je Muratović.
On dodaje da je jedan od važnih ciljeva izmjena i dopuna elaborata proširenje parking zona u sistemu glavnog grada.
– Na taj način bi građani i privredna društva sa prebivalištem i sjedištem u Podgorici dobili određeni vid zaštite i prioritet u korišćenju parking usluga. Posebno ističemo da će stanari zgrada u kojima se uvodi zona naplate moći da koriste parking kao povlašćeni korisnici, po cijeni od šest eura mjesečno, kako bi se obezbijedila pravedna i dostupna usluga za one koji u tim zonama svakodnevno žive – saoštio je Muratović.

1250x600

1084x550

U Podgorici se uvodi naplata na 1.146 novih parking mjesta: Mjesečna karta za stanare šest eura

Poreski inspektori su od početka maja do kraja izvršili 3.123 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod njih 567. Po tom osnovu izdata su 752 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2.3 miliona eura.&nbsp;
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1.9 miliona, od čega je naplaćeno 881.2 hiljade eura ili 47.4 odsto - istakli su u Poreskoj upravi.
Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se, pojašnjavaju oni, na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana - odnosno kazne umanjene za jednu trećinu, shodno Zakonu o prekršajima.
- Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 26 obveznika - dodali su u Poreskoj upravi.
Ljetnju turističku sezonu su, kažu oni, obilježile pojačane kontrole izdavaoca privatnog smještaja pa je od početka sezone izvršeno 200 kontrola i utvrđeno 103 nepravilnosti kod izdavaoca smještaja. Njima je izrečeno 213 hiljada eura novčanih kazni.
- U ovom periodu pojavni oblici neformalne ekonomije ispoljavali su se u različitim oblicima, ali su najčešće poreske evazije identifikovane kroz obavljanje djelatnosti bez odobrenja za rad, neevidentiranje prometa na zakonom propisan način, izbjegavanje zaključivanja ugovora o radu i isplata zarada bez pripadajućih poreza i doprinosa, neblagovremeno prijavljivanje djelatnosti, neblagovremeno prijavljivanje zaposlenih lica - kazali su u Poreskoj.
Poručuju da poreski inspektori nastavljaju da dosljedno sprovode kontrole u skladu sa Zakonom o poreskoj administracija u cilju suzbijanja neformalne ekonomije, jačanja poreske discipline i zaštite javnog interesa.

Poreska od maja do kraja avgusta izdala 752 prekršajna naloga i naplatila više od 880 hiljada eura

Iz Poreske uprave je saopšteno da su u periodu od 1. januara do 31. avgusta 2025. godine ostvarili bruto naplatu poreskih prihoda u iznosu od 1,1 milijardu eura, te da je to za 2,5 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine.
- U strukturi naplate, najznačajniji rast ostvaren je po osnovu poreza na dodatu vrijednost , koji je u ovom periodu iznosio 361 miliona eura, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 21 odsto - istakli su u Poreskoj upravi.
Porez na dobit pravnih lica zabilježio je, ističu oni, rast sa ukupno naplaćenih 219 miliona eura, što je za 18 miliona eura više u odnosu na isti period lani.
- Po osnovu doprinosa naplaćeno je 267 miliona eura, što je za 122 miliona eura niže od naplate u prošloj godini za isti period. Ovaj pad je očekivana posljedica smanjenja stopa doprinosa za obavezno socijalno osuguranje, ali je rast ostalih kategorija prihoda u potpunosti neutralisao negativan efekat, čime je osigurano povećanje ukupnih budžetskih prihoda - naveli su u saopštenju.
Tokom ljetnje turističke sezone ostvaren je, kažu, značajan rast budžetskih prihoda kroz intenziviranje aktivnosti usmjerenih ka povećanju stepena dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza, jačanje proaktivne komunikacije i servisnog pristupa prema poreskim obveznicima, kao i putem pojačanog inspekcijskog nadzora.
- Poreska uprava će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem mjera usmjerenih ka jačanju poreske disipline i povećanju efikasnosti naplate prihoda. Očekuje se da će i naredni period obilježiti trend rasta budžetskih prihoda - zaključili su u saopštenju.

Poreska uprava: Za osam mjeseci naplaćeno 1,1 milijardu eura bruto prihoda

Poreska uprava kontinuirano sprovodi aktivnosti na unapređenju i implementaciji mjera koje se odnose na jedinstvenu primjenu poreskih propisa u cilju povećanja efikasnosti naplate prihoda.
U prvoj polovini tekuće godine ostvarena je bruto naplata poreskih prihoda u iznosu od 830 miliona eura, što predstavlja povećanje od 12 miliona eura, odnosno 1,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine - saopšteno je iz Poreske uprave.
Ostvarena naplata je, kažu oni, iznad plana prihoda za 738,7 hiljada eura.
- Po osnovu poreza na dodatu vrijednost naplaćeno je 244 miliona eura, što je za 41 milion eura ili 20 odsto više nego prethodne godine. Naplaćeni iznos po osnovu poreza na dobit pravnih lica za period od 1. januara do 30. juna je 210,6 miliona eura što je za 18,5 miliona eura ili 10 odsto više nego prethodne godine - naveli su u saopštenju.
Po osnovu doprinosa naplaćeno je, kako kažu u Poreskoj, 195 miliona eura, što je za 81 milion eura ili 29 odsto niže od naplate u prošloj godini za isti period.
- Pad doprinosa uzrokovan je smanjenjem stope doprinosa za PIO shodno Zakonu o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje - naveli su oni.
Trend rasta naplate budžetskih prihoda, i pored smanjenja doprinosa se, ističu oni, nastavio.
- A očekuje se dalji rast u predstojećim mjesecima ljetnje turističke sezone kroz aktivnosti Poreske uprave usmjerene na povećanje stepena dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza i intenzivirani inspekcijski nadzor - zaključili su u Poreskoj.

Poreska uprava: Polugodišnja bruto naplata prihoda 830 miliona eura, trend rasta se nastavlja

Ukupno ostvarena naplata carinskih prihoda od januara do maja iznosila je 520,6 miliona eura, što je 39,17 miliona eura ili 8,14 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Iz Uprave carina saopštili su da su, u odnosu na procjenu plana, bruto prihodi veći za 19,77 miliona eura, odnosno 3,95 odsto.
- Prema strukturi naplaćenih prihoda poreza na dodatu vrijednost (PDV) pri uvozu naplaćen je u iznosu od 349,06 miliona eura, što je više za 25,04 miliona, odnosno 7,73 odsto, u odnosu na prethodnu godinu - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u odnosu na plan prihoda Budžeta po osnovu PDV-a pri uvozu naplaćeno više 7,06 miliona eura.
- Po osnovu akcize naplaćeno je 144,11 milion eura, što je više za 10,18 miliona ili 7,61 odsto, u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na plan prihoda Budžeta, bruto naplata akciza je veća za 9,4 miliona eura, odnosno za 6,99 odsto - dodaje se u saopštenju.
Iz Uprave su kazali da je ostvarena naplata po osnovu carine iznosila 26,3 miliona eura, što je više za 3,87 miliona ili 17,27 odsto.
- U odnosu na plan prihoda Budžeta, po ovom osnovu, naplaćeno je više 3,25 miliona eura ili 14,10 odsto dok je naplata poreza na kafu iznosila 1,05 miliona EUR, a ostali prihodi naplaćeni su u iznosu od 106.046 eura - rekli su iz Uprave carina.

Ostvaren rast naplate prihoda od 8,14 odsto

Izvršni direktor HTP „Ulcinjska rivijera“ Armend Mila saopštio je da je počela naplata ulaska na ostrvo Ada Bojana.
Kako je istakao, cijena po satu je jedan euro, maksimalnih 10 eura dnevno, do 30. juna.
- Od 1. jula do 15 septembra cijena će biti dva eura po satu do 18 časova, dok od 18 do sedam sati ujutru cijena će biti euro po satu. Što se tiče vlasnika kuća - svaka kuća ima pravo na dvije registarske oznake, za dvoje vozila, a ukoliko rentiraju kućice, gosti će plaćati dnevnu kartu u iznosu od 10 eura - saopštio je Mila, a prenosi Dan.

Počela naplata ulaska na ostrvo Ada Bojana

Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate je, u proteklih pet godina, prinudno naplatio 8,08 miliona eura neplaćenih prekršajnih naloga, a u prva tri mjeseca ove preko 465 hiljada, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su naveli da su za prva tri mjeseca ove godine pokrenuli postupak prinudne naplate za 19.217 neplaćenih konačnih i izvršnih prekršajnih naloga, koje su izdali policijski službenici.
- Ostvareni prihod, za navedeni period, iznosi 465.757 eura - kazali su iz policije agenciji MINA.
Kako su naveli, u toku prošle godine pokrenut je postupak prinudne naplate za 67.871 neplaćeni konačni i izvršni prekršajni nalog, a za taj period ostvaren je prihod od 1,82 miliona eura.
Prema podacima Uprave policije, tokom 2020. godine od prekršajnih naloga prinudno je naplaćeno 1,25 miliona eura, u 2021. godini 1,6 miliona, 2022. naplaćeno je 1,72 miliona, dok je u 2023. godini po tom osnovu prihodovano 1,82 miliona eura.
Iz policije su pojasnili da Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate, za neplaćeni izvršni i konačni prekršajni nalog donosi naredbu za prinudnu naplatu, koja se upućuje poslodavcu počinioca prekršaja da izvrši odbijanje od zarade, ne veće od jedna trećine, na ime neplaćene kazne.
Kako su kazali, ukoliko poslodavac ne postupi po naredbi Uprave policije, ona se upućuje poslovnim bankama, kod kojih počinilac prekršaja ima otvoren račun, da izvrše prenos novčanih sredstava sa njegovog na račun Uprave policije, osim sredstava koja su izuzeta od izvršenja u skladu sa Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju.
Kada su u pitanju pravna lica ili preduzetnici, naredbe se prosljeđuju Centralnoj banci Crne Gore, da izvrše prenos novca sa njihovog računa na račun Uprave policije.
Iz Uprave policije su kazali da društveno odgovorne firme u Crnoj Gori postupaju po njihovim naredbama i o tome uredno obavještavaju Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate.
- Najveći problem predstavljaju firme koje se ne nalaze na prijavljenoj adresi - dodali su iz policije.
Shodno Zakonu o prekršajima, apsolutni rok zastarjelosti potraživanja je četiri godine od dana konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga.

Policija za pet godina naplatila 8,55 miliona eura od prekršajnih naloga

Ministar pomorstva Filip Radulović saopštio je da su našli privremeno rješenje za Crnogorsku plovidbu kojoj prijeti stečaj, te da će njihova dva broda Barska plovidba uzeti u zakup.
- Stanje u Crnogorskoj plovidbi je loše već duže vrijeme. Akutniji problem je dug prema banci od 400.000 eura - koji nijesu do današnjeg dana uspjeli da pokriju. Banka je spremna da izvrši prinudnu naplatu: što bi značilo blokadu računa, zarobljivanje dva broda u nekim lukama svijeta, što bi značilo i da plate neće biti isplaćene i da će doći do stečaja.. - naveo je on na pres konferenciji Vlade.
Bila bi, kaže Radulović, ogromna šteta da ta dva broda da pođu u stečaj.
- Mi ćemo da spasimo Crnogorsku plovidbu od stečaja. Sačuvali smo ta radna mjesta i sazvaćemo vanrednu Skupštinu u narednih tridesetak dana - rekao je Radulović.
Premijer Milojko Spajić je rekao da nakon spasavanja Instituta Simo Milošević nastavljajku da rješavaju dugogodišnje probleme.
- Crnogorska plovidba ovim potezom dobija novu šansu. Ministarstvo će se baviti budućnošću plovidbi. Do kraja godine sam ubijeđen da ćemo imati garanciju za njihovu budućnost - dodao je on.
Rekao je da je riječ o dvostranom ugovoru Crnogorske i Barske plovidbe.
Crnogorska bi, kako je rekao Radulović, uplatila Barskoj do milion eura.
<h2>Spajić o kritikama Milatovića: Meni je njega žao</h2>
Odgovarajući na pitanje o kritikama koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio na račun Sporazuma za Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Spajić je rekao da ga žali.
- Čuli smo puno optužbi od predsjednika ovih dana. Meni je njega žao - rekao je Spajić na pres konferenciji.
Jedini koji zna kako pregovarati sa DPS-om je, kaže, upravo on.
- Srećom nije uspio u Podgorici što je u početku bio naumio... Tu je i zagovaranje vraćanje Dragane Đuranović – nije uspio u tome.. &nbsp;- naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-o-kritikama-milatovica-meni-je-njega-zao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Milatović je, inače, poručio da je sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u oblasti turizma i razvoja nekretnina načelno protivan Ustavu i da podrazumijeva aboliranje važnih crnogorskih zakona. Ocijenio je jako problematičnim određene saglasnosti koje su došle od dijela državne administracije.
- I sasvim sigurno mogu biti dio krivičnih procesa jer neki ljudi iz naše državne administracije su dali potpise na nešto što nije tako - istakao je predsjednik Crne Gore navodeći da misli na Ministarstvo evropskih poslova, Sekretarijat za zakonodavstvo...&nbsp;
Zato je podvukao da se otvara krivična odgovornost nesavjesnog vršenja posla.
- Ovdje je odgovornost velika na poslanicima u Skupštini Crne Gore jer se raspravlja, ne čak o načinu na koji Crna Gora treba da se razvija, nego o zakonitosti istog. Ne znam kako smo došli u situaciju da razmatramo nešto što je u fundamentu nezakonito - jasan je Milatović.
Čini mu se, kaže, da je u ovoj situaciji naopako sve od početka. Naveo je da je problematično to što ovaj dokument nije usaglašen sa Sporazumom o stabilizaciji priduživanju koji imamo sa Evropskom unijom. To je, dodaje on, osnovni ugovor koji imamo sa svim zemljama članicama EU.&nbsp;
- Tako da on na neki način suštinski odstupa od onog našeg ključnog vanjskog prioriteta - a to je članstvo u EU... Ovo kažem bez ulaženja u razvojnu kompontentu da li nešto treba da se gradi. Prosto govorim o problematici koja se tiče zakonitosti samog sporazuma - naveo je on ističući i da je sporna činjenica da su unaprijed preuzete neodređene finansijske obaveze za državu Crnu Goru.
Zato je naglasio i da očekuje i jasno izjašnjenje Evropske unije (EU) ovim povodom.
- Jer ako EU kaže da je ovo u skladu sa njihovom pravnom tekovinom - dajte da potpišemo 20 ovakvih sporazuma. Tek kad dovedete u logičnu ravan neku stvar u takav apsurdan kontekst, onda druga strana reaguje. Zašto sjutra gradonačelnik nekog grada ne bi mogao bilateralno da odredi nekog investitora i da mu da zemljište kako bi se to zemljište razvijalo? U čemu je razlika? Ko to mimo zakona Crne Gore može da odlučuje koji investitor može, a koji ne može? Ko to u ime crnogorskog naroda može da abolira zakone u Crnoj Gori, a da istovremeno priča o vladavini prava? Ovo je klasična vladavina ne-prava koja je kobna za državne interese Crne Gore i svih naših građana - naveo je, između ostalog, Milatović.
Milatović je decidan da i ddgovornost nije samo na premijeru Milojku Spajiću - nego na svakom članu Vlade i poslaniku u Skupštini Crne Gore koji bude glasao za ovakav sporazum.
- Ovdje se radi o ključnim državnim interesima koji su jasno trenutno u formi nezakonitog posla - poručio je Milatović.

Anja Ivanović

Crnogorskoj plovidbi prijetio stečaj, Barska će uzeti u zakup njihova dva broda

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: naplata