Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) najoštrije je osudila incidente koji su se dogodili juče na kadetskoj košarkaškoj utakmici u Nikšiću, poručujući da takvi događaji nijesu samo sportski problem, već ozbiljno kršenje prava djece na bezbjednost, dostojanstvo i zaštitu.
Iz MOACG ističu da vrijeđanje, pljuvanje i zastrašivanje maloljetnih sportista ne mogu i ne smiju imati mjesto ni na tribinama, ni u društvu u cjelini.
– Djeca dolaze na teren da igraju, da uče o timskom duhu i fer-pleju, a ne da iz jedne dvorane odlaze u suzama i strahu, pod policijskom pratnjom. Sport mora biti siguran prostor za odrastanje, razvoj i radost, a ne izvor trauma – navodi se u saopštenju.
MOACG poručuje da nasilje nad djecom nikada ne smije biti normalizovano, opravdano ili prećutano, te da svaka reakcija državnih i sportskih institucija mora biti konkretna, pravovremena i usmjerena isključivo na zaštitu djece.
Predstavnica MOACG u Savjetu za prava djeteta ističe da će nastaviti da insistira na dosljednoj institucionalnoj reakciji na sve oblike nasilja:
– Kao predstavnica djece u Savjetu za prava djeteta, nastaviću da zahtijevam da se ovakvi incidenti tretiraju krajnje ozbiljno i da se reaguje odgovorno i u interesu djece, kako se nijedno dijete više ne bi osjećalo nezaštićeno u prostoru koji mora biti bezbjedan – zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MOACG: Djeca nijesu meta – incident u Nikšiću ozbiljno kršenje prava maloljetnih sportista

Upozorenja onih koji se bave porodičnim nasiljem, bezbjednošću žrtava, da sistem ne funkcioniše i da prijavljivani nasilnici nastavljaju svoju misiju dok nekome ne oduzmu život – u Crnoj Gori se rješavaju tako što se proglasi dan žalosti.
I ovo je surova istina kako crnogorske institucije, policija, sudstvo, tužilaštva i centri za socijalni rad tretiraju pozive nemoćnih i ugroženih za pomoć.
Statistika je surova i pokazuje eskalaciju porodičnog nasilja i gotovo da nema dana da policija sama ne saopšti da je tokom prethodna 24 časa neko pretučen, zastrašivan ili na kraju i ubijen. Statistika u normalnim državama služi da se kreira politika koja počiva na odgovornosti rukovodilaca.
A prošlogodišnja je bila upozoravajuća - zabilježeno je 840 krivičnih djela nasilja u porodici, nad gotovo 13.000 žrtava, od čega je bilo 99 djece. A samo tokom prva četiri mjeseca ove godine zabilježena su 332 krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 20 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Ukoliko se ovakav nasilni talas nastavi, moguće je da do kraja ove godine budemo svjedočili i većem broju žrtava.
Posljednji zločin, čija je žrtva dvogodišnja djevojčica mora da bude panični alarm, kako bi se sa statistike, izvještaja i specijalnih uputstava koje vrhovni državni tužioci upućuju tužilaštvima, smjernica za postupanje policije i nadzor nad nasilnicima - prešlo na djela. U ovom institucionalnom galimatijasu je i sudstvo, koje od tijela Evropske unije dobija upozorenja da presude moraju biti strože.
Podatak Vrhovnog državnog tužilaštva da je za prvih osam mjeseci 2024. godine za porodično nasilje prijavljeno 514 osoba, što je više nego tokom čitave prethodne godine, jasno odslikava alarmantno stanje u crnogorskom društvu, posebno kada je riječ o ovom krivičnom djelu.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić je u martu na sjednici Ženskog parlamenta upozorila da porast broja slučajeva rodno zasnovanog nasilja poziva na odlučniji odgovor sudstva kroz kaznenu politiku, a propust državnih institucija da preduzmu razumne mjere, koje bi realno mogle da spriječe femicid, dovoljan je razlog da bi se država smatrala odgovornom.
<h2>Saopštenja i izvještaji kao metod borbe protiv nasilja</h2>
Na sceni su pozivi na odgovornost i brojanje žrtava, dok se u pozadini dešavaju porodične drame, koje izlaze iz domena privatnosti.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić je za ponedjeljak najavio dan žalosti, nakon, kako je kazao, tragedija koje su se dogodile. Dva brata koja su se utopila u rijeci su tragedija, dok je ubistvo djevojčice težak zločin. Zločin se dogodio i u Budvi, kada je muškarac ubio svog brata i bratanića.
- Jeste li se uopšte zainteresovali zašto je djevojčica stradala? Nikome ne treba još jedan dan žalosti, nego da osigurate bezbjednost građana, žena i djece koji prijavljuju nasilje i ne dobijaju zaštitu. Nema odgovornosti za sistemske greške – pitala je premijera Maja Raičević iz Centra za ženska prava.
A da porodično nasilje kojem sve češće svjedočimo nije iznenadna pojava, niti izuzetak, već vrhunac dugotrajnog procesa normalizacije nasilja, zakašnjelih reakcija i sistemskog sljepila smatra i Neda Radović iz NVO Sistem.
Ona kaže da patrijarhalna struktura i društvene norme „opravdavaju“ kontrolu, dominaciju i zlostavljanje unutar porodice, posebno u manjim, ruralnim sredinama u kojima dominira kultura sramote i trpljenja.
- Zaista je neophodno da se uključimo svi, relevantne institucije sistema, nevladine organizacije, ali i svaka građanka i građanin Crne Gore, jer nasilje nije niti porodična stvar, ono ostavlja posljedice na cjelokupno društvo. Ovo je trenutak u kojem svi moramo priznati da je sistem zakazao – istakla je Radović.
<h2>Nema više „nijesmo znali“</h2>
Na pitanje kakav je to sistem, odgovara da zakoni postoje, ali je pitanje kolika je njihova primjena u praksi, kakva je institucionalna podrška i da li u određenim slučajevima, zapravo i postoji.
- Svjesni da živimo u vremenu koje je veoma dinamično, suočeno sa brojnim izazovima, a kao posljedicu imamo narušeno mentalno zdravlje pojedinca, zajednice, a samim tim i narušavanje dinamike unutar porodice. Nažalost, navedeno dovodi do toga da su sve više djeca žrtve i upravo zato je ključno raditi na prevenciji i podršci – ističe ona.
Naglašava da treba ulagati u dugoročne programe edukacije, ranog prepoznavanja nasilja, rada sa počiniocima i rada sa djecom koja odrastaju u nasilnim sredinama.
- Vrijeme je da prestanemo govoriti da „nijesmo znali“, „nijesmo primjetili“ - jer znamo. I znamo što je potrebno, potrebna je prevencija, edukacija, pravovremena zaštita, odgovornost institucija i jasna, nedvosmislena osuda nasilja – kazala je Radović.
Dok institucije uglavnom ćute o zločinima u porodici, izdaju godišnje izvještaje, ili izbjegavaju da odgovaraju na pitanja medija, žrtve nasilja najčešće pomoć traže od nevladinih organizacija.
U posljednjim analizama rada Vlade, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije kojim upravlja Damir Gutić ima učinkovitost – NULA. Isto toliko ima i Ministarstvo za sport i mlade pod rukovodstvom Dragoslava Šćekića.
Podaci su neumitni – o porodici i mladima se ne brine.
<h2>Prijaviti kome?</h2>
Uprava policije je i juče pozvala građane da prijave nasilje jer blagovremeno reagovanje može spasiti život, ukoliko sumnjaju da član porodice posjeduje oružje i pokazuje nasilno ili prijeteće ponašanje.
- Uprava policije ukazuje i apeluje na građane da porodični sukobi koji eskaliraju do mjere da postoji opasnost od nasilja od strane člana porodice ne smiju ostati privatni i zatvoreni u krugu porodice, posebno kada članovi porodice znaju ili sumnjaju da njihovi srodnici posjeduju oružje, bilo da je u legalnom ili ilegalnom posjedu, iz razloga što svjedočimo činjenicama da eskalacija vodi do tragičnih ishoda - saopštila je policija na mreži Iks.
Uprava policije je ta koja treba da odgovara na pozive žrtava i da spriječi nasilnika u ponavljanju krivičnih djela, te upravo njeno blagovremeno postupanje može da spasi nečiji život.
Jer, žrtve su prijavljivale i ponovo bile žrtve, ili su ubijene.

Kad djeca postaju žrtve ne pomaže dan žalosti

Modrice, opekotine od cigareta, zaključavanje u ostavu, bacanje na pod i šutiranje nakon što ružno sanjam ili se pomokrim u krevetu pa je probudim – bile su stvari moje svakodnevice.
Ovim riječima se 37-godišnja Žaklina iz Bara "vraća" u, kako kaže, najmračniji period djetinjstva i odnosa majke prema njoj.
- Jednom mi je, kad sam dobila vaške, sipala razrjeđivač na glavu. Imala sam rane i opekotine sedmicama. 'Ja sam te rodila i ja ću te ubiti' bila je njena omiljena rečenica. I vjerovala sam da će jednog dana to uraditi - priča Žaklina.
To se, kaže, zamalo desilo kada je napunila deset godina. "Sledećeg jutra sam pobjegla kod oca".
Žaklina je dijete razvedenih roditelja. Do 11. godine je živjela s majkom.
- Fizičko nasilje, nesigurnosti i strah su obilježili moje djetinjstvo. Odrasla sam ranih devedesetih kad je 'batina je iz raja izašla' bila mantra mnogih roditelja - navodi ona.
Zato je, kaže, dugo mislila da je normalno ono što joj se dešava.
<h2>Duboko ukorijenjen problem i rastući izazov</h2>
Nažalost, Žaklinina priča, iako ekstremna, nije izolovana.
Da nasilje nad djecom u porodici nije stvar prošlosti, već problem u porastu, pokazuje Vladina strategija za prevenciju nasilja nad djecom (2025 – 2029.).
Njome se upozorava da su roditeljske prakse i dalje duboko ukorijenjene u crnogorskom društvu.
Ne postoje precizni podaci u kolikom je porastu nasilje. A da je i prije sedam godina gotovo 69 odsto djece u Crnoj Gori bilo izloženo emocionalnom ili fizičkom nasilju u porodici pokazuje istraživanje UNICEF-a.
U skoro polovini crnogorskih opština postoje programi podrške roditeljstvu koji su, kako se navodi u Strategiji, imali pozitivne efekte na odnose roditelja i djeteta bez nasilnog disciplinovanja.
<h2>Relativizacija nasilja</h2>
Iako se slučajevi nasilja nad djecom rijetko prijavljuju, jedan od najnovijih procesuiran je u Beranama.
Naime, jedna majka je optužena da je povrijedila sina udarajući ga plastičnom drškom muvalice. Povrede su opisane kao dvije poprečne hemoragične linije, od deset centimetara čime je izvršila krivično djelo nasilje u porodici, navelo je Tužilaštvo.
Ovu informaciju su na društvenim mrežama i portalima pratili su komentari koji incident relativizuju, ismijavaju ali i glorifikuju ovu vrstu "vaspitavanja".
"Mene je bila majka znala ošamarit kad sam imao 30 god", "Moja bi trebala da robija 40 godina", "Zna li se kako je taj mali?", "E sine, ja bih te tek prebila kad se doma vratim", "Mene je majka tukla drškom od usisivača i zahvalan sam joj na tome".
<h2>Duboki emocionalni ožiljci kao posljedice nasilja</h2>
Ukorijenjena ideja o opravdanosti nasilja je duboko problematična, navodi za RSE Katarina Čarapić, socijalna radnica iz Udruženja Roditelji, koja se bavi edukacijom roditelja.
- Normalizacija nasilja često proizilazi iz kulturnog obrasca u kojem se ono koristi kao sredstvo kontrole i vaspitanja, uz narative poput: "Mene su tukli i ništa mi ne fali" - ističe Čarapić.
Međutim, dodaje da nasilje ostavlja duboke tragove na emocionalnom i socijalnom razvoju djeteta.
Uz to, kako kaže, dijete koje odrasta u okruženju koje fizičko kažnjavanje koristi kao glavni oblik discipline, nauči da se problemi rješavaju nasilno.
Kod mlađe djece, ističe, nasilje šalje poruku da nisu dovoljno dobra, da su njihovi stavovi nevažni a njihove potrebe zanemarene.
Posljedice toga, naglašava, mogu biti smanjeno samopouzdanje, emocionalna nestabilnost, anksioznost i nesposobnost za građenje zdravih odnosa.
- Kada dijete ispoljava neprihvatljivo ponašanje, to je često signal problema unutar porodice ili okruženja. Umjesto kažnjavanja i etiketiranja, potrebno je sagledati širu sliku i razumjeti šta dijete time poručuje - navodi Čarapić.
Kako dodaje, javnost koja opravdava nasilje treba da se zapita u kakvom društvu želi da odgaja djecu – onom koje koristi silu za uspostavljanje discipline ili koje gradi odnose zasnovane na empatiji i poštovanju.
S druge strane, upozorava i na opasnost prezaštićivanja, koje može biti gotovo jednako štetno kao i grubi odgojni pristupi.
<h2>I roditelji ponekad '"na ivici"</h2>
Ivana iz Podgorice, majka dva dječaka, kaže za RSE da ne primjenjuje nasilno vaspitavanje ali da bude trenutaka kada je "na ivici izazova".
Smatra da bi svi roditelji trebalo da prođu edukacije o štetnosti nasilja. I sama je prošla kroz desetomjesečnu školu roditeljstva.
- Moramo prekinuti taj teški obrazac koji smo naslijedili od naših roditelja i prethodnih generacija. To se postiže kroz edukaciju, razvijanje vještina samokontrole u trenucima kad se dijete ne ponaša na željeni način. A to nije lako - kaže Ivana.
S druge strane, njena sugrađanka Marina kaže da "u prutiću" ne vidi ništa loše.
- Naravno, nisam da se djeca ubijaju od batina ali ne škodi malo ove discipline. Meni se čini da je danas veći problem što su djeca previše puštena i raspuštena i samim tim nesposobna za život - navodi Marina.
Iako je nasilje nad Žaklinom s početka naše priče prestalo kada je prešla da živi kod oca, psihički ožiljci ostali su duboko ukorijenjeni.
Danas je majka dvije djevojčice.
- Sada kad sam i sama roditelj, jako mi je teško da razumijem sve što mi se dešavalo… Nasilje ne može biti rješenje, pogotovo ne kad je agresor nadmoćan u svakoj kategoriji - kaže Žaklina.
<h2>I Evropa konstatovala zabrinjavajući trend u Crnoj Gori</h2>
Izvještaj o napretku Evropske komisije za Crnu Goru za 2022. godinu konstatuje da zakonodavstvo protiv nasilja u porodici nad djecom ne nudi potrebnu zaštitu.
Izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika iz decembra 2023. godine pooštrene su kazne za nasilje u porodici.
Za fizičko ili psihičko nasilje kazne se kreću od novčanih do kazni zatvora od dvije do pet godina, zavisno od težine nasilja.
Smrt žrtve može rezultirati zatvorom do dvanaest godina.

1250x600

Porast nasilja nad djecom u Crnoj Gori: Onda kada dom postane mjesto straha i bola

U emisiji Srećan dan otvaramo važne teme iz oblasti dječjeg zdravlja. Peckanje u prsima i zatvor kod djece mogu biti rani znaci refluksa i opstipacije. Dr Dragana Peković, pedijatrica i subspecijalistkinja gastroenterohepatologije, objašnjava kako prepoznati simptome na vrijeme i kada je važno reagovati.
U drugom dijelu emisije govorimo o gastronomiji kao umjetnosti i životnoj filozofiji. Anđela Vujović, menadžerka gastronomije, donosi priču o hrani kao doživljaju, kulturi stola i kreativnosti koja počinje u kuhinji.
Za kraj, tu je i omiljeni jutarnji segment Vježbajte sa Sanjom. Sanja Čolić, instruktorka joge, vodi vas kroz lagane vježbe za razbuđivanje tijela i bolju energiju.
Gledajte Srećan dan, ponedjeljak od 9 do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: O dječijem zdravlju i gastronomiji

Asistenciju policije u Botunu, 30. decembra, tražio je načelnik Službe komunalne policije Radenko Radenović, kadar Demokratske narodne partije (DNP), navodi se u dokumentu koji je medijima dostavila Uprava policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1152px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fibb.co%2F1JbVVrrQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je na lokalnim izborima u Podgorici, održanim u septembru 2024. godine, bio na odborničkoj listi koalicije “Za budućnost Podgorice – za grad svih nas”.<a href="https://ibb.co/1JbVVrrQ">
</a>
Podsjećamo, Uprava policije saopštila je danas su policijski službenici 30. decembra 2025. godine u Zeti i Botunu postupali isključivo u skladu sa zakonom, pružajući asistenciju Komunalnoj policiji Glavnog grada.

UP: Asistenciju policije u Botunu zatražio načelnik Službe komunalne policije, kadar DNP-a

Košarkaši Budućnosti Voli nastavili su sa pobjedama u AdmiralBet ABA ligi. Crnogorski prvak rutinski i ubjedjivo je savladao Zadar u gostima – u dvorani “Krešimir Ćosić” meč 14. runde završio se 87:66.
Ekipa Andreja Žakelja vezala je šestu pobjedu u regionalnom takmičenju i sada je na skoru 10-2.
Presudio je sjajan početak gostiju. Nakon dva minuta igre poveli su 13:0. Zadar se serijom 9:0 brzo vratio u utakmicu. To je bilo kratkog daha, Budućnost Voli je nastavila sa dobrom igrom, pa je sredinom druge dionice bilo 36:21.
Zadar je prijetio, prilazio na sedam, osam poena minusa, ali dalje od toga nije mogao.
Aksej Butej je predvodio "plave" sa 18 poena. Jogi Ferel je dodao 16, a Nikola Tanasković 12. U domaćem timu, najefikasniji je bio Lovro Mazalin.
Budućnost u narednom kolu, 17. januara, gostuje Cedevita Olimpiji, dok će već za tri dana dočekati Litkabelis u Eurokupu.

Budućnost slavila u Zadru

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o prodaji narkotika koja se više ne odvija samo na ulicama nego i putem QR-kodova i anonimnih sajtova. Pitamo kako zakon prepoznaje i tretira ovu digitalno-uličnu prodaju i na koji način se pravni sistem bori sa tom pojavom?&nbsp;
 
Otvaramo i pitanje povjerenja u informacije na društvenim mrežama koje se šire brže nego ikad - kako prepoznati tačnu vijest?&nbsp;
 
Biće riječi i o tome koliko je Crna Gora napredovala u tehnološkom smislu, ali i sa kojim se izazovima suočava na tom putu.
 
Vraćamo se i vrijednostima koje traju – kroz „Školu zlatnih vrijednosti“, gdje se uče vez i šivenje, pa pitamo koliko tradicija pronalazi svoje mjesto u savremenom društvu?&nbsp;

Tag: nasilje-nad-djecom