Broj nasilnih djela u kojima adolescent napada svoje roditelje ili očuhe/maćehe povećao se za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji, prema podacima najveće britanske policijske uprave.
Podaci koje je objavio Skotland jard pokazuju da je 2015. godine zabilježeno 1.886 takvih djela, dok je samo u prvih 10 mjeseci 2025. godine taj broj porastao na 3.091, piše Gardijan.
U ovim slučajevima osumnjičeni su imali između 10 godina – starosti krivične odgovornosti u Engleskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj – i 17 godina, a bili su evidentirani kao djeca ili pastorci/pastorke navodnih žrtava.
Podaci Metropolitske policije ukazuju na veliki skok zabilježenih incidenata tokom pandemije kovida, iako su se brojke postepeno povećavale tokom prethodne četiri godine, dok su u posljednje dvije ponovo naglo porasle.
Džejn Atkinson, izvršna direktorica organizacije Capa First Response, koja radi sa porodicama u kojima postoji agresija djece prema roditeljima, sugerisala je da ovi podaci odražavaju nacionalnu sliku, budući da je njena organizacija u posljednje dvije godine zabilježila povećanje broja upućenih slučajeva za 90 odsto u odnosu na raniji period.
Atkinson je navela da dio objašnjenja može biti povećana svijest o dostupnoj pomoći, ali da niz drugih faktora može podsticati nasilje.
„Nedavno sam razgovarala sa ženom koja je imala slomljenu vilicu i prst zbog svoje kćerke, i rekla je da se to dešava već dugo, a da tek kada stvari počnu da eskaliraju shvatite da možda postoji veći problem“, kazala je Atkinson.
Dodala je:
„Uradili smo internu analizu podataka i uočili porast broja roditelja koji su nam se obraćali – a to su bili oni čija djeca imaju šest, osam i 12 godina. Ljudi to prepoznaju ranije i pokušavaju da kažu: ‘Dobro, ovo je više od običnih dječjih nestašluka.’“
Atkinson je dodala da bi rast dječjeg siromaštva u Ujedinjenom Kraljevstvu i percipirani neuspjeh roditelja da ispune očekivanja mogli biti faktori koji doprinose porastu zabilježenog nasilja.
„Sve više porodica se bori da ispuni očekivanja, možda u poređenju s drugom djecom i onim što njihovi vršnjaci dobijaju. Ljudi se zaista teško snalaze i bore. Kada se bore spolja, bore se i unutar svojih porodica, a odnosi počinju da trpe.“
Studija akademika sa univerziteta u Oksfordu i Mančesteru iz 2020. godine istraživala je uticaj pandemije kovida na filijalno zlostavljanje.
Jedna majka, čije je svjedočenje uključeno u studiju, rekla je da ju je sin „tukao toliko jako da, da policija nije stigla na vrijeme, ne bih bila živa“.
Objašnjenja za očigledan porast nasilja kretala su se od promjena u strukturi i rutinama do pritisaka izazvanih školovanjem kod kuće i gubitkom spoljne podrške tokom karantina.
Helen Bonik, autorka knjige o filijalnom zlostavljanju, kazala je da se nada da novi podaci ukazuju na to da stigma u vezi s prijavljivanjem ovakvog nasilja polako nestaje.
Bonik je dodala da je „istraživanje rađeno širom svijeta, ali da je u Britaniji postojao poseban fokus“, te da je novo „razumijevanje traume i neurodiverznosti, na primjer, promijenilo način na koji shvatamo šta se dešava u porodicama“.
Filijalno nasilje stručnjaci smatraju najskrivenijim i najstigmatizovanijim oblikom porodičnog nasilja, a zabilježene brojke vjerovatno samo nagovještavaju stvarne razmjere problema.
Studije ukazuju da zlostavljanje roditelja može početi u ranom uzrastu, ali obično dostiže vrhunac između 14. i 16. godine.
Postoji nedostatak čvrstih istraživanja o njegovoj učestalosti, iako se na međunarodnom nivou smatra rastućim problemom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Broj nasilnih djela adolescenata nad roditeljima porastao za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji

Nikšićaninu D.M. određen je pritvor do 30 dana zbog sumje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
D.K. se sumnjiči da je nasiljem i drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozio tjelesni i duševni integritet svoje majke.
- Pritvor je određen zbog opasnosti da bi D.M. mogao ponoviti krivično djelo - navedeno je u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću.

Nikšićaninu pritvor jer je napao majku

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje D. F. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio dva krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Kako su precizirali, osumnjičeni se tereti da je 30. decembra 2025. u porodičnom stanu u Podgorici tokom verbalnog sukoba sa članovima porodice ugrozio sigurnost oštećene majke Z. M, kao i oštećene maloljetne sestre S. F, pri čemu je događaj izvršen u prisustvu djeteta.
- Kako se sumnja, D. F. je pokušao da fizički napadne majku, u čemu ga je spriječila maloljetna sestra koja je stala između njih. Potom je osumnjičeni oštećenima uputio prijetnje po život i tijelo, nakon čega je, nastavljajući sa nasilnim ponašanjem pokušao da fizički napadne i maloljetnu sestru, te je prema njoj bacio predmet, usljed čega je zadobila povredu - navodi se u saopštenju.
Zadržavanje je određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, cijeneći navode oštećenih o ranijem kontinuiranom verbalnom uznemiravanju i prethodnim incidentima.

Zadržavanje zbog nasilja u porodici: Osumnjičen da je pokušao da napadne majku i sestru i prijetio im

Š.M. iz Plava uhapšen je zbog sumnje na nasilje u porodici, a nakon što je policija pretresom njegovog stana pronašla lovačku pušku, 19 komada municije i lovački nož.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu koji se izjasnio da se u radnjama Š.M. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i protiv njega je podnijeta krivična prijava - kazali su u policiji.

Plav: Muškarcu krivična prijava zbog sumnje na nasilje u porodici, kod njega pronađena lovačka puška, municija i lovački nož

F.A. (25) iz Pljevalja, koji je nastanjen u Podgorici, uhapšen je zbog sumnje na nasilje u porodici i nanošenje teških povreda.
Njemu se na teret, kako su kazali u policiji, stavljaju četiri krivična djela.
- On se potraživao zbog obezbjeđenja njegovog prisustva krivičnim postupcima koji se protiv njega vode zbog sumnje da je izvršio četiri krivična djela na štetu tri lica - dva krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, kao i dva krivična djela teška tjelesna povreda - naveli su u saopštenju.
F.A. će u zakonskom roku biti priveden na dalju nadležnost postupajućim tužiocima u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.

Pljevljak uhapšen zbog sumnje na porodično nasilje i nanošenje teških povreda

Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju je odredilo zadržavanje do 72 sata kosovskom državljaninu B.V. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
B.V. se sumnjiči da je, u prisustvu djeteta, udarao vanbračnu suprugu u predjelu glave i tijela.
Tom prilikom joj je nanio lake tjelesne povrede.

Ulcinj: Osumnjičen da je pred djetetom tukao vanbračnu suprugu

Cetinjani, braća I.D. i I.Đ. zadržani su zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Oni se sumnjiče da su se, 3. decembra oko 23 sati, u porodičnoj kući u Cetinju, fizički obračunali i tom prilikom zadobili tjelesne povrede.
Tokom tuče korišćena je i drvena palica. 
Zadržani su evidentirani kao osuđivana lica i počinioci krivičnih djela sa elementima nasilja.

Cetinje: Braća zadržana zbog tuče, i ranije osuđivani

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv Dušana Ramića zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, kao i krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga.
Kako se navodi, krivična djela su izvršena u periodu od 7. do 8. juna 2025. godine u porodičnoj kući u opštini Danilovgrad, gdje je okrivljeni svojoj emotivnoj partnerki Almi Vuković Ćosović dao na uživanje opojnu drogu cannabis. Nakon toga ju je, u prisustvu djeteta, fizički napao i nanio joj teške tjelesne povrede.
Prema optužnici, Ramić je žrtvu uhvatio za vrat, potom je odgurnuo i zadao joj više udaraca, usljed čega je zadobila povrede u vidu nagnječenja pluća, preloma rebara i povreda mozga. Oštećena Ćosović je od posljedica povreda preminula 3. avgusta 2025. godine u Kliničkom centru Crne Gore.
Postupak protiv okrivljenog se nastavlja pred nadležnim sudom.

Podgorica: Podignuta optužnica protiv Dušana Ramića zbog ubistva Alme Ćosović

Bivši policijski službenik M. Š. oglašenim je krivim za nasilje u porodici, posjedovanja kokaina i prijetnje upućene policijskim službenicima, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su kazali da je M.Š. oglašen krivim u krivičnom i dva prekšajna postupka, što izjave o tome da mu je neko od kolega podmetnuo drogu i da se vrši njegov progon, a koje je dao u medijima u više navrata, čini neistinitim i sračunatim radi izbjegavanja odgovornosti.
Oni su podsjetili da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat u avgustu 2024. godine uhapsili M.Š. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
&nbsp;Kako su dodali, pretresom stana i drugih prostorija koje koristi M. Š. policija je pronašla manje pvc pakovanje sa sadržajem bijele praškaste materije i manje pvc pakovanje sa sadržajem žuto-bijele praškaste materije.
Iz Uprave policije su rekli da je M. Š. po svim navedenim osnovama oglašenim krivim u dva prekršajna i u krivičnom postupku.
- Sud za prekršaje u Budvi – Odjeljenje u Kotoru je M. Š. oglasio krivim i kaznio ga novčanom kaznom od 300 eura zbog počinjenog prekršaja Zakona o sprječavanju zlopotrebe droga, a što se odnosi na drogu koja je prilikom pretresa pronađena u stanu koji je koristio - navodi se u saopštenju.
Navodi se da je, isti sud, u odvojenom postupku, M. Š. oglasio krivim i novčano ga kaznio iznosom od 450 eura jer je 5. oktobra 2024. godine, u mjestu Seljanovo, uputio prijetnje policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Tivat prilikom vršenja službene radnje.
U saopštenju se ističe da je M. Š. prestao radni odnos u Upravi policije po sili zakona, otkazom odnosno rješenjem ministra unutrašnjih poslova.
&nbsp;- M. Š. je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine zbog izvršenog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i on se sada nalazi na izdržavanju kazne zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija - rekli su iz policije. &nbsp;

Bivši policajac proglašen krivim za nasilje u porodici, posjedovanje kokaina i prijetnje kolegama

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Nikšiću donijelo je rješenje o zadržavanju i podnijelo predlog za određivanje pritvora V. K. i M. Ž. zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
&nbsp;Iz ODT-a su saopštili da se osnovano sumnja da je V.K. zlostavljala svog supruga - osobu sa invaliditetom, i prema njemu postupala na način koji vrijeđa ljudsko dostojanstvo.
&nbsp;M. Ž. je, kako je objavljeno na sajtu ODT-a, osumnjičen da je, u prisustvu djeteta, prijetio svojoj supruzi, čime je ugrozio njenu sigurnost.
&nbsp;Iz nikšićkog ODT-a su rekli da je rješenje o zadržavanju V. K. i M. Ž. tužilac donio nakon saslušanja osumnjičenih.

Predložen pritvor osumnjičenima za nasilje u porodici

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: nasilje-u-porodici