U italijanskom planinskom selu Paljara dei Marsi, u regiji u centralnom dijelu zemlje Abruco, više je mačaka nego ljudi.
U martu je u ovom selu bila velika proslava zbog onoga što se rijetko događa u njemu, a to je rođenje djeteta. Naime, Lara Busi Trabuko je prvo dijete rođeno u ovom selu u posljednjih 30 godina, čime se broj stanovnika povećao na 20. Cijela zajednica je prisustvovala djevočicinom krštenju, a dijete je postalo turistička atrakcija.
Prema riječima njene majke Ćinzije Trabuko, oni koji nisu znali za Paljara dei Marsiju dolaze u ovo selo samo zato što su saznali za Laru. Djevojčica je za mještane simbol nade, ali i podsjetnik na ozbiljnu demografsku krizu u Italiji.
Broj rođenih u ovoj državi je 2024. bio najmanji ikada - iznosio je 369.944. Time je nastavljen negativni 16-godišnji trend. Stopa fertiliteta je 2024. takođe bila rekordno niska - rođeno je 1,18 djece po ženi, što je jedna od najnižih stopa fertiliteta u Evropskoj uniji.
Nekoliko je razloga za to, a neki od njih su nesigurno tržište rada, značajno iseljavanje mladih, nedovoljna podrška zaposlenim majkama i rast neplodnosti muškaraca. Nadalje, nije mali broj onih koji jednostavno ne žele imati djecu, piše britanski list Gardijan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U italijanskom selu rođeno prvo dijete u posljednjih 30 godina

Natalitet užasno pada i potrebno je odraditi osnovne mjere koje će pomoći da održimo populaciju, kazala je mr sci. dr Tatjana Motrenko Simić, osnivač Centra za humanu reprodukciju na 20. Kongresu Mediteranskog udruženja za reproduktivnu medicinu (MSRM).
Kongres je uspješno realizovan prošle sedmice u Budvi i okupio je vodeće stručnjake iz oblasti reproduktivnog zdravlja iz Evrope, Mediterana i svijeta. Ovaj prestižni naučni skup, koji je održan pod pokroviteljstvom relevantnih domaćih i međunarodnih institucija, bio je prilika za razmjenu znanja, iskustava i najnovijih istraživačkih dostignuća u oblasti humane reprodukcije, embriologije, ginekologije i srodnih medicinskih disciplina.
- Bilo je bitno da vidimo gdje se region Mediterana, južne Evrope i naravno Crne Gore nalazi po pitanju nataliteta i humane reprodukcije. Postoji akutni problem što natalitet užasno pada i potrebno je odraditi osnovne mjere koje će pomoći da održimo populaciju. Kao država možete djelovati na više načina: preko socio-ekonomskih mjera na zdravu populaciju da bi se više razmnožavala, poboljšanjem uslova liječenja za populaciju koja ima problem sa reprodukcijom da bi nastavili sa reprodukcijom i posljednje, ali ne manje važno, da se zaštite oni koji su se razboljeli od nečeg što može da ugrozi njihovu plodnost time što ćete osigurati prezervaciju fertilnosti, da bi ti ljudi kada prođe bolest mogli da se reprodukuju i tada dobiju djecu. Nažalost, ne znam da li Crna Gora i ima natalitetnu politiku - navela je dr Motrenko Simić.&nbsp;
Ističe da iako država odvaja novac i pruža dosta prava za određenu skupinu ljudi koji imaju sopstvene ćelije, značajan problem ostaje nemogućnost rada vantjelesne oplodnje sa donacijama za dio populacije koji nema ćelije ili im one nedostaju&nbsp;
- Zbog nedostatka registara mi još nismo u stanju da radimo vantjelesnu oplodnju sa donacijama ćelija. To je vrlo prosta tehnika koju bi svaki centar za vantjelesnu oplodnju mogao da počne da radi. Pedeset do sto djece više na 7.000 ili 6.000 rođene djece je jako puno. Na godišnjem nivou ima barem 50 - 100 parova koji imaju potrebu za donacijom, a to je barem 50 djece. To nije cifra koju u maloj državi sa malom populacijom možete tek tako da otpišete zato što niste napravili jedan običan registar, jer to je jedna administrativna stvar - pojasnila je Motrenko Simić.&nbsp;
Ukazala je i na probleme koji se javljaju po pitanju prezervacije fertilnosti ljudi koji se bore sa bolešću koja može da ugrozi njihovu plodnost.&nbsp;
- Jako mi je žao što ta prezervacija fertilnosti na koju ljudi imaju pravo po zakonu i za koju bi troškove trebao da snosi Fond zdravstva još nije ušla u našu dnevnu politiku. Znamo da imamo veliki skok karcinoma i veoma mladu populaciju koja još uvijek nije reproduktivno ostvarena i koja je djelimično zahvaćena tim problemom, te bi bilo jako lijepo da konačno nakon toliko godina napravimo konzilijum za prezervaciju fertilnosti, te uputimo ljude da sačuvaju svoje jajne ćelije ili spermatozoide, što je jako prosto. Tom prezervacijom ne odlažete previše svoju terapiju čak i kada je karcinom u pitanju – za analize i zamrzavanje sperme potreban je jedan dan, dok je kod žena potrebno dvije nedjelje. Vi ste za te dvije nedjelje nekome spasili budućnost - kazala je Motrenko Simić.
Motrenko Simić posebno ističe važnost edukacije o reproduktivnom zdravlju.&nbsp;
- Treba da insistiramo na pravilnoj edukaciji o tome kakva je naša sposobnost da se razmnožavamo, jer ljudska rasa nažalost nije previše plodna – životinje imaju oko 90 posto uspješnosti, ljudi manje od 20 posto. Treba da se povežemo sa našom fiziologijom koja nam je nažalost strana u posljednje vrijeme. Treba da napravimo akciju buđenja svijesti o našoj plodnosti. Plodnost žena u 30 godinama putuje nizbrdo i nakon 37. godine jako počinje da propada. Mislim da je vrijeme da se uključimo u osnovne i srednje škole da bismo popričali sa djecom i podigli njihovu svijest o ovom pitanju - kazala je ona.
Doktorica napominje da bi takođe bilo neophodno da se pri Ministarstvu zdravlja uspostavi centralno regulatorno tijelo čiji će predstavnici biti odgovorni za sve što se tiče ćelija i tkiva, te da u okviru toga trebaju da postoje registri.&nbsp;
- U te registre trebamo upisivati sve ono što mi radimo. Imamo situaciju da mi kao struka tražimo da nas neko kontroliše, umjesto da bude obrnuto. Mi vodimo naše podatke i tačno znamo gdje je koja ćelija, ali je neophodno da imamo registre unutar Ministarstva. Kada ih budemo imali, imaćemo mogućnost uvoza i izvoza ćelija, embriona, tkiva. Zadovoljićemo sve uslove koje Evropa od nas traži, jer to je i jedan od uslova da uđemo u EU. Mi možemo da ignorišemo te stvari, ali se one sa druge strane, vjerujte mi, neće ignorisati, jer odlično znaju na kojem smo nivou. Odgovorne države pokušavaju da zadrže svoju populaciju, jer ako nemate narod, nemate ni s kim da vladate - kazala je Motrenko Simić.&nbsp;
Motrenko Simić je osnivač Centra za humanu reprodukciju iz Budve koji je proljetos proslavio deset godina postojanja tokom kojih je stručni tim ove zdravstvene ustanove zajedno sa roditeljima – upornim pacijentima, uspio da doprinese rađanju više od 1.000 beba u Crnoj Gori. Ona je i ESHRE inspektor za sertifikaciju centara za IVF i za akreditaciju programa subspecijalizacije u reproduktivnoj medicini, i rukovodi ESHRE sertifikacijskim programima.&nbsp;
Doktorica ohrabruje mlade ljude da se i sami specijalizuju za plemeniti poziv rada u reproduktivnoj medicini.&nbsp;
- Mislim da je naš dio struke jedan od najljepših. Ovo je onaj lijep dio medicine gdje ste pobjegli od umiranja i teških bolesti. Po drugi put umirete kada ljudi prestaju da vas se sjećaju, a ja mislim da je ovo jedan od poslova koji vam omogućava da živite i kada vas više ne bude. Nadam se da će biti dovoljno mladih ljudi koji će htjeti da uživaju u ovome. Pozivam mlađe ginekologe koji su zainteresovani za reproduktivno zdravlje da se jave, jer u našem centru ima mjesta za rast. Ovo je jedna grana koja može da se industrijalizuje, čega sam ja veliki protivnik i trudim se da Centar pripada ljekarima, a ne multinacionalnim kompanijama. Mislim da je jako bitno da ljekari vode poslove jer oni ne razmišljaju u smislu profita, već onoga što im je za struku najbolje - poručuje Motrenko Simić. &nbsp;

500x500

Simić: Natalitet u Crnoj Gori u padu, potrebno uspostaviti registre i konzilijum za prezervaciju fertilnosti

Iz Vlade Japana juče su saopštili da je broj stanovnika ove države koji imaju 100 ili više godina povećan na rekordnih 100 hiljada.
Preciznije, iz Ministarstva zdravstva su ukazali da je 99.763 stogodišnjaka, što je novi rekord 55. godinu zaredom. Od navedenog broja stogodišnjaka, žena je 88 posto.&nbsp;
U Japanu je najduži životni vijek na svijetu i u njemu žive neke od najstarijih osoba na svijetu. Ipak, pojedinim istraživanjima se osporava zvanični broj stogodišnjaka.
Ova zemlja ima jedno od najbrže starućih društava, sa stanovništvom koje često ima zdraviju prehranu, ali nisku stopu nataliteta.
Najstarija osoba u Japanu je 114-godišnja Šigeko Kagava iz Jamatokorijame, predgrađa grada Nare. U međuvremenu je preminuo najstariji muškarac, 111-godišnji Kijotaka Mizuno iz primorskog grada Ivate.
Ministar zdravstva Takamaro Fukoka je stogodišnjacima čestitao na njihovom životnom vijeku i zahvalio im se za dugogodišnji doprinos razvoju društva.&nbsp;
Navedeni podaci su objavljeni uoči Japanskog dana starijih osoba, koji se obilježava 15. septembra, kao praznika kada stogodišnjaci od premijera dobijaju čestitku i srebrni pehar. Japansko stanovništvo je 1960-ih imalo najmanji udio osoba starijih od 100 godina, u odnosu na ostale države G7. No, to se značajno promijenilo u decenijama koje su uslijedile.
Naime, 1963. bile su 153 osobe starosti 100 ili više godina. Taj broj se do 1981. povećao na hiljadu, a 1998. na 10 hiljada. Razlozima za dug životni vijek Japanaca smatraju se izostanak srčanih bolesti i uobičajenih oblika raka, posebno raka dojke i prostate. Osim toga, u ovoj zemlji je niska stopa gojaznosti, što je faktor koji doprinosi objema spomenutim bolestima. To je posljedica ishrane s malom konzumacijom crvenog mesa i velikom konzumacijom ribe i povrća.
Stopa gojaznosti je posebno niska kod žena, što donekle objašnjava zašto žene imaju mnogo duži životni vijek od muškaraca.
Dok se u ostatku svijet povećavala konzumacija šećera i soli, u Japanu se događalo suprotno. Naime, nadležni su pozivali građane da smanje konzumaciju soli. Ipak, nije sve u ishrani. Japanci su skloni da budu aktivni i u kasnijoj životnoj dobi - da više hodaju i koriste javni prevoz, nego što to čine stariji u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.
Svakodnevna grupna vježba Radio Taiso je od 1928. dio japanske kulture, a njome se razvija zajedništvo i poboljšava zdravlje. Riječ je o trominutnoj aktivnosti koja se emituje i preko televizije te se praktikuje u malim grupama, piše BiBiSi (BBC).

1250x600

1084x550

U Japanu novi rekord: Stotinu hiljada ljudi ima više od stotinu godina

Ruska Državna duma je 17. oktobra usvojila u prvom čitanju zakon kojim se zabranjuje "propaganda o nemanju djece", označavajući najnovije proširenje vladinih napora da reguliše društveni diskurs.
Prijedlog zakona uvodi kazne za promovisanje dobrovoljnog odbijanja rađanja djece, s kaznama do 5 miliona rubalja (51.440 USD) za organizacije i 400.000 rubalja (4.115 USD) za pojedince.
Ovaj potez temelji se na postojećem zakonodavstvu koji cilja na "LGBT propagandu" i dio je šire kampanje ruskih vlasti za odbranu onoga što smatraju tradicionalnim vrijednostima.
Pritisak da se zabrani takozvani pokret bez djece doživio je snažan razvoj posljednjih mjeseci, a ruski zvaničnici, uključujući Valentinu Matvijenko, predsjedavajuću gornjeg doma parlamenta Vijeća Federacije, povezuju taj trend s "radikalizacijom feminizma na Zapadu".
Matvijenko i drugi zvaničnici tvrde da ovaj pokret, koji potiče dobrovoljno odsustvo djece, podriva porodične vrijednosti i doprinosi produbljivanju demografske krize u Rusiji.
Rusija se suočava sa značajnim padom stanovništva, što je predsjednik Vladimir Putin često opisivao kao jedno od najhitnijih pitanja u zemlji. Kao odgovor, vlada je implementirala različite mjere, uključujući finansijske poticaje za porodice, napore za suzbijanje abortusa i sve veća ograničenja na sadržaje koji se smatraju suprotnim porodičnim vrijednostima, kao što su materijali koji se odnose na LGBT.
Putin je ove politike formulirao kao neophodne za povećanje stope nataliteta u Rusiji i osiguranje njene budućnosti.
Kritičari zabrane "propagande o nemanju djece" tvrde da je to dio šireg državnog plana za osiguranje snabdijevanja "budućih vojnika za Kremlj", odražavajući zabrinutost da vlada koristi demografsku politiku kako bi podstakla svoje dugoročne vojne potrebe.
U međuvremenu, nedavna studija ruske Visoke škole ekonomije naglašava složenost demografske krize. A prema nedavnim anketama, mnogi Rusi odgađaju ili odustaju od planova da imaju djecu zbog rata u Ukrajini, političke nestabilnosti, finansijskih poteškoća i rastuće socijalne anksioznosti.
Ovi izazovi su zakomplikovali napore vlade da preokrene pad nataliteta, budući da ekonomski i emocionalni danak tekuće situacije uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu teško opterećuje rusko društvo.

Rusi koji promovišu "pokret bez djece" uskoro bi mogli biti suočeni s velikom kaznom

Veći dio podgoričkog naselja Zagorič ostao je bez struje, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
&nbsp;U objavi CEDIS-a na mreži Facebook navodi se da je do nestanka struje došlo zbog ispada KB 10 kV "Stambena Zagorič 2" iz TS 35/10 kV "Gorica A".
&nbsp;Bez struje su objekti između Piperske ulice, željezničke pruge, Ulice Nikole Tesle, Ludvika Kube, brda Gorice, škole i vrtića Mali Princ.

Veći dio Zagoriča bez struje

Jedan od najaktivnijih svjetskih vulkana, Kilauea na Havajima, ponovo je snažno eruptirao. Najnovija aktivnost, koja je započela juče, stvara velike kupolaste fontane lave visoke i do 12 metara, prenosi HRT.
 
 Američki geološki zavod (USGS) objavio je dramatične snimke erupcije, koje prikazuju rijetko viđene kupolaste fontane užarene lave. Uz spektakularan prizor, stručnjaci su izdali upozorenje zbog visokih emisija gasova, koje mogu izazvati zagađenje vazduha u okolnim područjima.
&nbsp;Prema potvrdi USGS-a, Kilauea je ušla u novu fazu intenzivne aktivnosti. Pojačana seizmička aktivnost upućuje na to da bi ovo mogao biti početak dugotrajnije erupcije.
Vulkan Kilauea, smješten u unutrašnjem dijelu Nacionalnog parka „Havajski vulkani“, smatra se jednim od najaktivnijih na svijetu. Erupcije s povremenim prekidima traju još od 23. decembra 2024. godine.

Vulkan Kilauea na Havajima ponovo snažno eruptirao

U južnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru veoma hladno, promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana u slabljenju.
&nbsp;U jutarnjim satima na primorju slab, a u kontinentralnim predjelima umjeren i jak mraz.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus 16 do nula, najviša dnevna od minus osam do sedam stepeni.

Sjutra na jugu pretežno sunčano, na sjeveru veoma hladno

Slovenac Anže Lanišek pobjednik je takmičenja u skijaškim skokovima, koje je za Svjetski kup večeras održano u poljsom zimskom centru Zakopane.
Lanišek je bio drugoplasirani nakon prve serije, a do pobjede, 11. u Svjetskom kupu, došao je skokovima od 138 i 137 metara, sa ukupno 278,1 poen.
Vodeći nakon prve serije, Austrijanac Jan Herl, završio je kao drugoplasirani sa 144,5 i 135,5 bodova i zbirom od 264,8 bodova.
Pobedničko postolje kompletirao je njegov sunarodnik Manuel Fetner, koji je imao skokove od 135,5 i 135 metara, za koje je dobio 262,7 bodova..
Pobjednik novogodišnje turneje Četiri skakaonice završio je Slovenac Domen Prevc, nastup je završio na 27. mjestu.
Prevc je vodeći u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 1214 bodova.
Japanac Rjoju Kobajaši je drugi sa 822, dok je treći Lanišek sa 717 bodova.

Tag: natalitet