Ostavku sam podnijela nakon pažljivog razmatranja, iz ličnih i profesionalnih razloga. Tokom obavljanja funkcije postupala sam u skladu sa Ustavom, zakonima i profesionalnim standardima. To je moja lična i samostalna odluka, a karijeru planiram da nastavim u pravosuđu - kazala je specijalna tužiteljka Nataša Bošković za Portal ETV.
Njenu ostavku danas je konstatovao Tužilački savjet na sjednici kojom je predsjedavao vrhovni državni tužilac Milorad Marković.
Bošković je kazala da je u Tužilaštvu radila nešto više od deset godina, da je pokrenula i vodila najsloženije predmete organizovanog kriminala i visoke korupcije.
- Pokrenula sam postupak protiv bivše predsjenice Vrhovnog suda Vesne Medenice i više osoba u aprilu 2021. godine. Pokrenula sam i podigla optužnicu protiv Radoja Zvicera, Maria Miloševića, Damira Mandića – zbog stvaranje kriminalne organizacije – kazala je tužiteljka Bošković.
Ona je dodala i da je vodila istragu i podigla optužnicu protiv grupe Vasilija Rafailovića, Radovana Mujovića, zatim da je zastupla optužnicu za ubistvo Saše Klikovca, pokrenula istragu i podigla optužni akt protiv Lazara Ilića i Strahinje Savića zbog pokušaja ubistva Marka Ljubiše Kana. Bošković je navela i da je vodila istragu i podigla optužnicu protiv više osoba zbog ranjavanja novinarke Olivere Lakić i ubistva Miodraga Kruščić u maju 2018. godine.
Istakla je i da je zastupala optužnicu protiv bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Peruničića ali i optužnicu protiv Nikšićanina Ranka Radulovića i njegove grupe.
- Vodila sam istragu i podigla optužnicu protiv srpskih državljana Lazara Ilića, Strahinje Savića i više crnogorskih državljana i u tom predmetu Viši sud je donio prvu skaj presudu u Crnoj Gori – kazala je Bošković.
On je zaključila da su ovo samo neki od premeta koje je ona vodila.
Bošković je bila jedna od kandidata za sutkinju Ustavnog suda na konkurs koji je početkom decembra raspisao Ustavni odbor Skupštine.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bošković: Ostavku sam podnijela iz ličnih i profesionalnih razloga

Specijalna tužiteljka u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) Nataša Bošković podnijela je ostavku na tu funkcjiu, saopštio je Tužilački savjet.
"Savjet je donio odluku da specijalnoj tužiteljki Nataši Bošković prestane funkcija specijalne tužiteljke u Specijalnom državnom tužilaštvu, ostavkom", saopštio je Tužilački savjet.
Savjet je na današnjoj sjednici donio Odluku o dodatku na osnovnu zaradu za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima u Državnom tužilaštvu. Po toj odluci se do 30 odsto uvećava zarada za državne službenike i namještenike raspoređene u zvanja iz člana 9 Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa.
"Na sjednici je razmatrano 10 pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada. Tužilački savjet je za šest pritužbi dao mišljenje da su neosnovane, za dvije pritužbe je utvrđeno da je Tužilački savjet ranije dao mišljenje, za jednu pritužbu je dato mišljenje da se ustupi nadležnom državnom tužilaštvu, a za jednu pritužbu je dato mišljenje da se ne radi o pritužbi u pogledu zakonitosti rada", dodaju u saopštenju.
Razmatrane su, kako iz Tužilačkog savjeta, tri pritužbe državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u vezi ugrožavanja njihove samostalnosti. Savjet je dao mišljenje da su sve tri pritužbe osnovane.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Nataša Bošković podnijela ostavku na funkciju specijalne tužiteljke

Centar za građansko obrazovanje pozvao je juče Tužilački savjet da „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Nataše Bošković“ zbog neadekvatnog postupanja u više predmeta, čime je, kako su istakli, „nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva“. Tužilačkom savjetu, kako piše u saopštenju, obratili su se početkom marta „tražeći informaciju o tome što je preduzeto povodom dokazane neažurnosti specijalne tužiteljke Nataše Bošković, koja je duže vrijeme 'držala u fioci' više predmeta – uključujući i dvije krivične prijave koje je CGO podnio Specijalnom državnom tužilaštvu još 2022. godine“. Podsjetili su da je Tužilački savjet prije godinu utvrdio nezakonito postupanje tužiteljke Bošković u jednom od tih predmeta, dok je u drugom navodno došlo do „intenziviranja rada“ – ali tek nakon interesovanja nadređenih instanci. -...imamo i saznanja o drugim slučajevima u kojima je tužiteljka Bošković postupala neadekvatno, čime je nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva, ali to nije potaklo Tužilački savjet da pokrene postupak njenog razriješenja – saopštili su iz CGO. Portal ETV objavio je 5. marta priču o jednom predmetu u kojem je postupala tužiteljka Bošković i odbacila krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivana Asanovića kojom se sumnjiči da je zloupotrijebio službeni položaj i oštetio kompaniju za više od 76.000 eura. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fasanovic-pod-istragom-zbog-moguce-pronevjere-vise-od-76-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Specijalno tužilaštvo, ipak će morati ponovo da „otvori“ ovaj slučaj, jer je Vrhovno državno tužilaštvo prihvatilo pritužbu zviždača iz CGES-a na rješenje o odbacivanju prijave.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="SDT"><figcaption>Specijalno državno tužilaštvo</figcaption></figure>  Objavili smo da iz obimne dokumentacije koja prati krivičnu prijavu, a koju je odbacila specijalna tužiteljka Bošković, uz obrazloženje da nema dokaza, proizilazi sumnja da je Asanović pronevjerio 76.464 eura, koje je uplatio za navodnu sanaciju puta u budvanskoj Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II. Prijavu protiv Asanovića, zviždač je podnio 12. septembra 2023. u kojoj je, pored ostalog, ukazao da je prva isplata bila donacija MZ Gornji Pobori II, krajem 2021. godine, u iznosu od 30.000, a druga početkom 2022. godine - ugovor sa firmom „Akropolis“ d.o.o. Nikšić vrijednosti od 46.464 eura sa pdv-om. Zviždač je kategoričan da se radi o izmišljenim troškovima koji „nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo“, kako je to pravdano u aktima koji su pratili ove isplate. Specijalna tužiteljka Bošković prvo je pokušala da se otarasi ovog predmeta, ocjenom da nije u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, ali kada se nenadležnim oglasilo i Više tužilaštvo u Podgorici, onda je morala da postupi. I krajem prošle godine odbacila je krivičnu prijavu kao neosnovanu. - Povodom Vaše pritužbe kojom ste zahtijevali preispitivanje rješenja Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23 od 25. 12. 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava od 12. 09. 2023. godine, podnijeta protiv Asanović Ivana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, razmotreni su spisi predmeta Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23, te ocjenom navoda pritužbe i predmetnog rješenja, isti su vraćeni Specijalnom državnom tužilaštvu na ponovni dalji postupak – saopšteno je zviždaču iz Vrhovnog državnog tužilaštva. Da su troškovi u iznosu od 76.464 eura izmišljeni i da nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo, potvrđuju, kategoričan je zviždač, i izvještaji o realizaciji Plana investicija CGES-a za treći i četvrti kvartal 2020. godine. - U oba ova izvještaja, koji su dostavljeni Odboru direktora kompanije na razmatranje, u dijelu koji se odnosi na Projekat izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo nedvosmisleno je navedeno da je sanacija lokalnih puteva u opštini Budva završena – precizirao je on tada za Portal ETV. Pisali smo da je tužiteljka Bošković postupala u još jednom predmetu formiranom zbog sumnji u korupciju u CGES-u, a koji je Specijalnom tužilaštvu dostavila Agencija za sprječavanje korupcije, po prijavi koju im je podnio zviždač iz CGES-a. On je, kako smo objavili, iskazao sumnju u korupciju u procesu javnih nabavki, a ASK je spise dostavila Specijalnom tužilaštvu 24. maja 2022. godine. Tužiteljka Bošković, međutim, držala je ovaj predmet dvije godine i dva mjeseca u fioci, sačekala je izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i onda taj predmet proslijedila Osnovnom tužilaštvu u Podgorici?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228190224_b0b1c3ca18729ce75eaa929ce8013304ede9760e66a493e072ec00075386fec2" data-rendition-name="original" width="600" height="450" loading="lazy" alt="CGO logo"></figure>  Iz CGO juče su saopštili da očekuju da će Tužilački savjet, „koji je svoj mandat započeo uz velika očekivanja doprinijeti efikasnosti i depolitizaciji tužilaštva“ i „konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Bošković“. - Ovaj slučaj je ogledalo ozbiljnih sistemskih slabosti i važno je kako će se Tužilački savjet postaviti prema njemu kroz konkretne akcije – poručili su oni.

Kaćuša Krsmanović

Predmeti u fiokama, a tužiteljku Bošković niko ne poziva na odgovornost

Centar za građansko obrazovanje (CGO) se početkom marta obratio Tužilačkom savjetu, tražeći informaciju o tome što je preduzeto povodom dokazane neažurnosti specijalne tužiteljke Nataše Bošković, koja je duže vrijeme "držala u fioci" više predmeta – uključujući i dvije krivične prijave koje je CGO podnio Specijalnom državnom tužilaštvu još 2022. godine.
U CGO-u podsjećamo da je Tužilački savjet prije godinu dana utvrdio nezakonito postupanje tužiteljke Bošković u jednom od tih predmeta, dok je u drugom navodno došlo do "intenziviranja rada" – ali tek nakon interesovanja nadređenih instanci.
- Do danas, CGO kao podnosilac prijava nije dobio informaciju o bilo kakvom pomaku, a imamo i saznanja o drugim slučajevima u kojima je tužiteljka Bošković postupala neadekvatno, čime je nanijela štetu i pojedinim građanima i ugledu tužilaštva, ali to nije potaklo Tužilački savjet da pokrene postupak njenog razriješenja - kazali su iz te organizacije.
Očekuju da Tužilački savjet, koji je svoj mandat započeo uz velika očekivanja da će doprinijeti efikasnosti i depolitizaciji tužilaštva, konačno utvrdi disciplinsku i drugu odgovornost specijalne tužiteljke Bošković. 
- Ovaj slučaj je ogledalo ozbiljnih sistemskih slabosti i važno je kako će se Tužilački savjet postaviti prema njemu kroz konkretne akcije - poručuju iz CGO.

CGO: Na primjeru tužiteljke Bošković prelamaju se neki od ključnih problema u tužilaštvu

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: natasa-boskovic