Lideri 32 članice NATO saveza usvojili su danas u Hagu istorijsku deklaraciju kojom se uvodi obaveza izdvajanja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za potrebe odbrane i sigurnosti do 2035. godine.
U tekstu deklaracije se ističe da se saveznici, suočeni sa ozbiljnim bezbjednosnim prijetnjama i izazovima, a posebno sa dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja po evroatlantsku bezbjednost, kao i sa stalnom prijetnjom od terorizma, obavezuju da će do 2035. godine izdvajati pet odsto BDP-a godišnje za osnovne potrebe odbrane i druge bezbjednosno-odbrambene izdatke - kako bi ispunili svoje pojedinačne i kolektivne obaveze u skladu sa članom 3. Vašingtonskog ugovora.
- Ova ulaganja omogućiće nam da raspolažemo neophodnim snagama, sposobnostima, resursima, infrastrukturom, borbenom spremnošću i otpornošću, u skladu sa tri temeljna zadatka NATO-a: odvraćanje i odbrana, prevencija i upravljanje krizama, te kooperativna bezbjednost - piše u deklaraciji.
<h2>3.5 odsto za osnovne potrebe, ostalih 1.5 za zaštitu kritične infrastrukture, jačanje civilne spremnosti, podsticanje inovacija...</h2>
Saveznici su, kako se dalje dodaje u tekstu, saglasni da se obaveza izdvajanja pet odsto BDP-a sastoji iz dvije ključne kategorije ulaganja u odbranu.
- Do 3,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno na osnovne potrebe odbrane, u skladu sa usaglašenom NATO definicijom odbrambene potrošnje, uključujući ispunjavanje ciljeva sposobnosti NATO-a. Saveznici će dostavljati godišnje planove koji sadrže vjerodostojan i postepen plan dostizanja ovog cilja. Do dodatnih 1,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno, između ostalog, na zaštitu kritične infrastrukture, odbranu mreža, jačanje civilne spremnosti i otpornosti, podsticanje inovacija i unapređenje odbrambene industrijske baze - piše u deklaraciji.
Dinamika i struktura ove potrošnje biće, kako je usvojeno, razmotrene 2029. godine, u svjetlu bezbjednosnog okruženja i ažuriranih ciljeva sposobnosti.
<h2>Potvrđena posvećenost podršci Ukrajini</h2>
Ovim dokumentom ponovo je potvrđena trajna posvećenost podršci Ukrajini.
- Saveznici ponovo potvrđuju svoju trajnu i suverenu posvećenost podršci Ukrajini, čija bezbjednost direktno doprinosi i našoj. U tom kontekstu, direktna podrška odbrani Ukrajine i njenoj odbrambenoj industriji biće uključena u nacionalne odbrambene izdatke - piše u deklaraciji.
Navodi sei &nbsp;da su se šefovi država i vlada Sjevernoatlantskog saveza okupili u Hagu kako bi još jednom potvrdili nepokolebljivu posvećenost NATO savezu - najjačoj alijansi u istoriji - i transatlantskoj povezanosti.&nbsp;
- Ponovo potvrđujemo čvrstu privrženost principu kolektivne odbrane iz člana 5. Vašingtonskog ugovora - da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ostajemo ujedinjeni i odlučni da zaštitimo naših milijardu građana, da branimo Savez i očuvamo našu slobodu i demokratiju - poručuje se u deklaraciji.
<h2>Uklanjanje trgovinskih barijera u oblasti odbrane</h2>
Ovim dokumentom su potvrdili i zajedničku opredijeljenost za brzo jačanje transatlantske saradnje u oblasti odbrambene industrije i korišćenje novih tehnologija i inovacija za unapređenje kolektivne bezbjednosti.
- Radićemo na uklanjanju trgovinskih barijera u oblasti odbrane među saveznicima i koristićemo partnerstva za jačanje odbrambene industrijske saradnje. Izražavamo zahvalnost Kraljevini Nizozemskoj na toplom gostoprimstvu. Radujemo se narednom samitu, koji će biti održan u Turskoj 2026. godine, a potom u Albaniji - zaključuje se u deklaraciji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Deklaracija usvojena na NATO Samitu u Hagu: Sve članice će izdvajati pet odsto BDP-a za odbranu

Donijeli smo zajedno istorijsku odluku o povećanju izdvajanja za odbranu sa sadašnjih dva na pet odsto BDP-a u narednih 10 godina, i na ovaj način smo danas poslali snažnu poruku jedinstva i zajedništva unutar NATO saveza. Naravno da je ovo investicija u budućnost, investicija u sigurnost, investicija u bezbjednost. Crna Gora je kredibilna NATO članica, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.&nbsp; Milatović je predvodio delegaciju Crne Gore na, kako je ocijenio, istorijskom NATO samitu koji je održan u Hagu. U delegaciji Crne Gore bili su i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović. - &nbsp;Iskoristio sam priliku i da istaknem važnost stabilnosti regiona Zapadnog Balkana i konstruktivnu ulogu koju Crna Gora ima u tom smislu. Pored ulaganja u bezbjednost i sigurnost, Crna Gora ulaže mnogo i u dijalog i međusobno povjerenje u našem regionu - poručio je predsjednik Milatović. On je istakao važnost postizanja trajnog i pravednog mira u Ukrajini u kontekstu evropske sigurnosti.&nbsp; - Istakao sam danas da Crna Gora podržava sve napore predsjednika Donalda Trampa i američke administracije da se dođe do trajnog i održivog mira u Ukrajini. Zaista, jedan istorijski samit. NATO je pokazao jedinstvo, snagu, i od danas je NATO dodatno otporniji, snažniji i sigurniji savez - saopštio je predsjednik Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988" data-rendition-name="original" width="1280" height="1133" loading="lazy" alt="Tramp, Milatović i Ibrahimović"> <figcaption>Tramp, Milatović i Ibrahimović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Kazao je da je zadati cilj izdvajanja pet odsto BDP-a u narednih 10 godina podijeljen u dva segmenta.&nbsp; - 3,5 odsto u narednih 10 godina je obaveza izdvajanja direktno za odbranu, za poboljšanje i unapređenje naših kapaciteta koji se tiču odbrane, a preostalih 1,5 odsto BDP-a se odnosi na ulaganja u oblasti koje su dio šireg spektra sigurnosti i bezbjednosti – između ostalog infrastruktura, sajber bezbjednost i mnoge druge oblasti koje su važne za bezbjednost i sigurnost naših građana - kazao je Milatović. On se danas uoči samita susreo i sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom. - Imao sam zadovoljstvo da se kratko sretnem sa predsjednikom Trampom. Znate da je Crna Gora pouzdan NATO saveznik. To sam mu danas i prenio, kao i poruku strateškog partnerstva između Crne Gore i SAD-a. Veoma cijenimo sve napore koje SAD ulažu kako bi se postigao trajan i održiv mir u kontekstu brojnih aktuelnih sukoba koji se dešavaju u svijetu - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Istorijska odluka o povećanju izdvajanja za odbranu, Crna Gora podržava napore Trampa da se dođe do trajnog mira u Ukrajini

Crna Gora, kao posvećena NATO članica, nastaviće da podržava Ukrajinu kako na bilateralnom planu, tako i kroz NATO mehanizme saradnje i pomoći. Podrška odbrana Ukrajini i odbrani teritorijalnog integriteta i suvereniteta ostaje jedan od ključnih prioriteta Alijanse, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na NATO Samitu u Hagu, kao dio delegacije koju predvodi predsjednik države Jakov Milatović.&nbsp;
Tokom prvog dana Samita održan je sastanak u formatu Savjet NATO – Ukrajina za ministre vanjskih poslova država članica, na kojem su učestvovali i ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiha i visoka predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas.
- Saveznici su izrazili snažnu posvećenost nastavku pružanja podrške Ukrajini u borbi protiv ruske agresije, te istakli da ulaganje u odbranu Ukrajine predstavlja zalog za odbranu cijele Evrope. Posebno je naglašena važnost sinergetskog djelovanja NATO i Evropske unije, kroz različite mehanizme pomoći i podrške Ukrajini, uključujući odbrambenu industriju - saopšteno je iz MVP-a.
Saveznici su, takođe, iskazali čvrstu podršku diplomatskim naporima Sjedinjenih Američkih Država u cilju obezbjeđivanja primirja koje će voditi trajnom i pravednom miru u Ukrajini.&nbsp;
Ibrahimović je, tokom boravka u Hagu, sa kolegama šefovima diplomatija država članica, razgovarao i o važnosti jačanja stabilnosti i sigurnosti na Zapadnom Balkanu i zajedničkim naporima ka obezbjeđivanju kolektivne sigurnosti i bezbjednosti.&nbsp;
Sastanak šefova država i vlada NATO-a u Hagu, je prvi kojem predsjedava generalni sekretar Mark Rute, a ključne teme na agendi dvodnevnih razgovora su jačanje sposobnosti NATO-a za odvraćanje i odbranu, povećanje izdvajanja za odbranu i razvoj odbrambene industrije, kao i nastavak podrške Ukrajini.

Ibrahimović na NATO Samitu: Potvrđeno jedinstvo saveznica, nastavak podrške Ukrajini

Zbog manjih zdravstvenih problema predsjednik Hrvatske Zoran Milanović odustao je odlaska na večeru kod holandskog kralja, saznaje N1 Zagreb.
Holandski kralj Vilim Aleksandar i kraljica Maksima priredili su sinoć večeru u Kraljevskoj palati za šefove država, učesnike NATO samita, i njihove supružnike.
Kako navode, Milanović je odustao od odlaska, zbog manjih zdravstvenih problema, o čemu su obaviješteni i domaćini.
Milanović će, dodaju, danas učestvovati na sastanku šefova država i vlada zemalja članica NATO.
U delegaciji Hrvatske su i ministri spoljnih poslova i odbrane, Gordan Grlić Radman i Ivan Anušić.
Tema NATO samita u Hagu je podizanje potrošnje za odbranu na pet odsto BDP-a do 2035. godine.

Milanović zbog zdravstvenih problema nije došao na večeru kod holandskog kralja, ali će prisustvovati NATO samitu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović objavio je na društvenoj mreži X da je “crnogorska delegacija spremna za istorijski NATO samit u Hagu”.
- Crna Gora je kredibilna i pouzdana saveznica, posvećena očuvanju kolektivne bezbjednosti, stabilnosti i mira - naveo je Milatović kratko uz objavljenu fotografiju.
Milatović predvodi delegaciju naše zemlje na Samitu NATO-a koji se održava u Hagu danas i sjutra, a sastanak šefova država i vlada trideset i dvije članice Alijanse, partnerskih zemalja i Evropske unije prvi je samit kojim predsjedava novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Na samitu u Hagu očekivalo se da saveznici dodatno povećaju izdvajanja na 3,5%, uz još 1,5% za unapređenje infrastrukture - puteva, mostova, luka, aerodroma - i pripremu društava za moguće buduće sukobe.&nbsp;
Hoće li do toga doći, ostaje otvoreno pitanje. Španija je odbila novi cilj NATO-a, prema kojem bi svaka zemlja trebalo da izdvaja pet odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, nazivajući taj zahtjev „nerealnim“
Samit u Hagu trajaće svega dva dana - neformalna večera planirana je za danas, a radna sesija za srijedu ujutru. Već je pripremljena vrlo kratka zvanična izjava sa samita, kako bi se izbjeglo da okupljanje bude ugroženo zbog prepirki oko formulacija ili detalja.
Iako je format ovog samita sažet, njegove posljedice mogle bi se osjećati godinama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.8475%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Flideri-nato-a-sjutra-na-samitu-koji-moze-biti-istorijski-ili-obiljezen-podjelama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović pred NATO samit: Crna Gora ostaje kredibilna i pouzdana saveznica

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predvodi delegaciju naše zemlje na Samitu NATO-a koji se održava u Hagu 24. i 25. juna.
Sastanak šefova država i vlada trideset i dvije članice Alijanse, partnerskih zemalja i Evropske unije prvi je samit kojim predsjedava novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Ključne teme o kojima će se raspravljati su jačanje sposobnosti NATO-a za odvraćanje i odbranu, povećanje izdvajanja za odbranu i razvoj odbrambene industrije, kao i nastavak podrške Ukrajini.
Milatović će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, prisustvovati večeras i svečanoj večeri za lidere članica Alijanse koju priređuje kralj Viljem Aleksander, a na marginama Samita u Hagu razgovaraće sa brojnim evropskim liderima i ponoviti našu posvećenost ostvarenju strateškog cilja - članstva u EU do 2028. godine.

Milatović predvodi delegaciju Crne Gore na Samitu NATO-a u Hagu

Entoni Blinken odlazi na posljednji sastanak NATO-a dok obavlja funkciju državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država, prije nego što administracija novoizabranog predsjednika Donalda Trampa stupi na dužnost.
Jačanje savezničke podrške Ukrajini uoči povratka Trampa u Bijelu kuću u januaru biće na vrhu dnevnog reda na sastancima ministara spoljnih poslova NATO u Briselu, u utorak i srijedu, navodi se u saopštenju ministarstva.
Blinken će razgovarati o prioritetima za transatlantsku bezbjednost, uključujući podršku ukrajinskoj borbi protiv ruske invazije, produbljivanje saradnje sa južnim partnerima NATO na Bliskom istoku, sjevernoj Africi i pripremanje za predstojeći samit u Hagu.
Odlazeći predsjednik Džozef Bajden neće biti na vlasti kada se lideri NATO okupe na svom sljedećem samitu u junu, ali je pojačao isporuku oružja Ukrajini u posljednjih nekoliko mjeseci, a takođe je ublažio ograničenja u pogledu načina na koji Kijev može da ih koristi.
Bajdenov cilj je da dovede Ukrajinu u najbolju moguću poziciju za pregovore o prekidu rata, nakon što je Moskva napravila značajan napredak na frontu, a sjevernokorejske trupe počele da pomažu ruskim snagama.
Nasuprot tome, Tramp je bio skeptičan prema pomoći SAD Ukrajini i sugerisao je da će je njegova administracija oštro smanjiti ili okončati.
On je takođe imenovao bivšeg generala Kita Keloga da nadgleda napore za posredovanje u okončanju rata.
Blinken će iz Brisela otputovati na Maltu, gdje će u četvrtak prisustvovati sastanku ministara spoljnih poslova Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju.

Blinken ide na posljednji sastanak NATO, na vrhu dnevnog reda podrška Ukrajini

Lični podaci najmanje 17,5 miliona korisnika Instagrama navodno su procurili i podijeljeni na "dark webu", što izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi s privatnošću korisnika i sigurnošću platforme, izvještavaju svjetski mediji.
Kompanija za sajber bezbjednost Malwarebytes saopštila je da procurili skup podataka uključuje korisnička imena, puna imena, adrese e-pošte, brojeve telefona, djelomične fizičke adrese i druge kontakt informacije, prema Daily Mailu.
Iako nijesu uključene lozinke, stručnjaci upozoravaju da se kompromitovani podaci i dalje mogu koristiti za krađu identiteta ili finansijske prevare.
Prema publikaciji o sajber sigurnosti CyberInsider, kršenje podataka je prvo povezano s ranjivošću iz 2024. godine u Instagramovom API-ju.
Hakeri su navodno zaobišli standardne zaštite Mete i ukrali osjetljive podatke prije nego što je napadač identifikovan kao "Solonnik" objavio zapise na BreachForumsu ranije ove sedmice, nudeći skup podataka besplatno.
- Tako masovno curenje podataka značajno povećava rizik od phishing kampanja i ciljanih prevara - rekli su stručnjaci za Malwarebytes, napominje se u saopštenju.
Nakon prodora, korisnici u nekoliko regija prijavili su neuobičajenu količinu e-poruka za resetovanje lozinke, što je podstaklo strahove od kompromitovanja računa.
Američka kompanija Meta, koja je vlasnik platforme društvenih medija Instagram, nije izdala javno saopštenje kojim bi potvrdila prodor do početka januara.

Masovno curenje podataka na Instagramu ugrozilo lične podatke preko 17 miliona korisnika

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Vranjina - situacija složena, ali pod kontrolom
Iako je većina vodostaja u Crnoj Gori u opadanju, rast nivoa vode na Skadarskom jezeru izaziva zabrinutost, posebno u naseljima uz obalu, gdje su domaćinstva potencijalno ugrožena. To područje tradicionalno je u riziku pri porastu vodostaja. Donosimo priču sa terena; šta kažu mještani Vranjine, da li žive u stalnom strahu, kakva su ranija iskustva i koje preventivne mjere preduzimaju.
Najnovija mjerenja vodostaja pokazuju da su u opadanju većina rijeka i jezera, osim Vranjine, Bojane, Rijeke Crnojevića i Plavnice, gdje je zabilježen blagi porast. Direktorat za zaštitu i spašavanje i lokalne službe prate situaciju i ističu da, iako je stanje složeno, trenutno nije alarmantno, a građani će biti blagovremeno obaviješteni o eventualnim promjenama. 
 
Govorimo i o protestima u Iranu: Broj poginulih premašio 100, Tramp „spreman da pomogne“ 
 
Demonstracije širom Irana ušle su u treću sedmicu, a broj poginulih premašio je 116, dok je privedeno 2.600 ljudi. Protesti su izazvani ekonomskom krizom, a vlasti su uvele komunikacionu blokadu i prijete smrtnom kaznom učesnicima. 
 
U 24 sata, u okviru analize o izazovima na kulturno-umjetničkoj sceni tokom 2025. godine, pogledajte intervju sa rediteljem Danilom Marunovićem.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Situacija u Vranjini složena - ali pod kontrolom, Marunović o izazovima na kulturno-umjetničkoj sceni...

Likvidna aktiva banaka na kraju oktobra prošle godine iznosila je 1,49 milijardi eura, što je 5,94 odsto niže nego u septembru.
Likvidna aktiva banaka u oktobru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2024. godine bila je niža 1,2 odsto.
Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
Bilansna suma banaka na kraju oktobra iznosila je 7,72 milijarde eura i zabilježila je pad od 0,25 odsto u odnosu na septembar, dok je na godišnjem nivou ojačala 10,27 odsto.&nbsp;
U strukturi aktive banaka, na kraju oktobra dominantno učešće od 67,88 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 17,09 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 11,56 odsto, dok se 3,47 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.&nbsp;
U strukturi pasive, dominantno učešće od 78,71 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,84 odsto, pozajmice sa 4,15 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 4,3 odsto ukupne pasive.
Ukupan kapital banaka na kraju oktbra iznosio je 991,4 miliona eura i na mjesečnom nivou bilježi pad od 0,57 odsto, a na godišnjem rast od 9,87 odsto.

CBCG: Likvidna aktiva banaka 1,49 milijardi eura

U hercegnovskoj Turističkoj organizaciji (TO) zadovoljni su rezultatima ostvarenim u prošloj godini, u kojoj je broj dolazaka i noćenja turista ostao na nivou iz 2024. godine, saopštila je v.d. direktorice, Darija Banićević.
- Prema podacima Monstata, u Herceg Novom je od 1. januara do 1. novembra u kolektivnom smještaju ostvareno 807,6 hiljada noćenja. U individualnom smještaju je, prema statistici TO Herceg Novi, do 25. decembra evidentirano 182 hiljade &nbsp;dolazaka i 1,98 miliona noćenja. Podaci iz obje kategorije govore da smo na istom nivou kao i 2024. godine - rekla je Banićević za RTHN.
Ona je dodala da planirani budžet nije u potpunosti ostvaren, kao i da se ove godine najveći prihodi očekuju od boravišne i turističke takse.
- Ostvareni budžet iz prošle godine iznosi 89,25 odsto planiranog. Prihodi od boravišne takse, do 24. decembra, iznosili su 1,3 miliona eura. Ukupni planirani prihodi za ovu godinu iznose 2,87 miliona eura, a najveći se očekuju od boravišne i turističke takse, kao i članskog doprinosa - precizirala je Banićević.
Ona je najavila da su za ovu godinu planirani brojni projekti, koji treba da doprinesu ostvarenju strateških ciljeva diversifikacije turističke ponude i ukupnog razvoja destinacije.
- Planiramo kreiranje digitalne karte HN Citty Pass za lakši ulazak na sve gradske atrakcije i muzeje. Potom kreiranje tematskih ruta unutar pojasa Starog grada, koje će biti plasirane na nekim od digitalnih platformi, a sadržaće audio vizuelne materijale na više stranih jezika - kazala je Banićević.
Ona je dodala da je u planu i interaktivna igra Game of Novi, čija se druga faza odnosi na valorizaciju kulturne baštine, a planirani su i projekti ekološke sertifikacije, izrada tematskog kataloga Gastronomski put Herceg Novog, zatim Кlupa s pogledom, Info vodič za digitalne nomade i kreiranje novog i sveobuhvatnog turističkog vodiča Herceg Novog.&nbsp;
- Tu je i realizacija druge faze projekta SUSTOUR prema dinamičkom planu za ovu godinu, čiji je cilj unapređenje kulturne baštine i osnaživanje održivih turističkih aktivnosti u jadranskom zaleđu. Cilj projekta Stargazin je predstavljanje hercegnovskog zaleđa i promocija ponude na Orjenu. Nakon detaljnog evidentiranja i klasifikovanja arhivske građe, druga faza projekta Laforest predviđena za ovu godinu podrazumijeva organizovanje najmanje jedne umjetničke izložbe pažljivo odabranih negativa i fotografija - rekla je Banićević.
Ona je podsjetila da je TO za doček Nove godine opredijelila 150 hiljada EUR, dok će za predstojeći Praznik mimoze biti opredijeljeno 80 hiljada.
Banićević je najavila da će nrednog vikenda biti organizovan prvi karavan Praznika mimoze, koji će obuhvatiti Vrnjačku Banju, Zlatibor i Nikšić. Tokom drugog nastupa, karavan će 24. januara posjetiti Istočno Sarajevo, a dan kasnije Banja Luku, nakon čega se početkom februara planira gostovanje u Trebinju.
Ona je saopštila da se, sudeći po interesovanju medija, turističkih agencija i turoperatora, očekuje dolazak velikog broja gostioju tokom Praznika mimoze.
- U stalnom smo kontaktu sa predstavnicima turističke privrede grada i prema informacijama koje od njih dobijamo prisutno je veliko interesovanje za Praznik mimoze. Predstavljajući program, naišli smo na izuzetno veliko interesovanje medija, turističkih agencija i turoperatora, što ukazuje na očekivanje značajne posjećenosti u periodu od 13. do 28. februara - kazala je Banićević.
Ona je dodala da turističke agencije iz regiona nude specijalne paket aranžmane koji uključuju smeštaj u hotelima a za vrijeme glavnih dešavanja uz „first minute“ popuste, te da je potražnja je velika, a rezervacije u toku.

Tag: nato-samit