Pljevljaku Dž.I. (28) određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je počinio krivična djela nedozvoljene polne radnje i protivpravno lišenje slobode.
Dž.I. (28) se sumnjiči da je namamio maloljetnicu u svoje vozilo, nakon čega ju je neprikladno dodirivao. Uprkos njenom insistiranju da napusti vozilo, osumnjičeni joj to nije dozvolio, već ju je protiv njene volje određeni vremenski period zadržavao u automobilu.
- Pritvor je određen jer postoje okolnosti koje ukazuju da bi osumnjičeni ostajanjem na slobodi mogao uticati na svjedoke - saopšteno je iz Osnovnog suda u Pljevljima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pljevljaku pritvor do 30 dana: Namamio maloljetnicu u vozilo i dodirivao je

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja uhapsili su Dž. I. (28) zbog sumnje da je počinio nedozvoljene polne radnje i protivpravno lišenje slobode na štetu maloljetnice, saopšteno je iz Uprave policije.
On je nju, kako se navodi u saopštenju, pozvao u svoj automobil, te je neprikladno dodirivao i nije joj dozvolio da se udalji iako je ona to zahtijevala, već ju je protivno njenoj volji određeni vremenski period držao u vozilu.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju po čijem je nalogu Dž. I. uhapšen i on će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - kazali su iz Uprave policije .

Uhapšen osumnjičeni za nedozvoljene polne radnje i protivpravno lišenje slobode maloljetnice

G.Z. (40) iz Berana uhapšen je zbog sumnje na nedozvoljene polne radnje i obljubu nad djetetom.
- Sumnja se da je u kontinuitetu, počevši od septembra tekuće godine, neprimjereno dodirivao jednu maloljetnu žensku osobu - saopšteno je iz Uprave policije.
G.Z. &nbsp;će u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.

Beranac uhapšen zbog sumnje da je u kontinuitetu neprimjereno dodirivao djevojčicu

Ginekolog koji je osumnjičen za nedozvoljene polne radnje nad pacijentkinjom prilikom pregleda je prekjuče pušten da se brani sa slobode.
Taj slučaj je prijavila pacijentkinja, uz podršku NVO Prima, koja je u Upravi policije ispričala da je P. J. neprikladno dodirivao nakon što je nad njom završio ginekološki pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Podgorici. Ginekolog je tada uhapšen i u ODT Podgorica su odlučili da ga puste da se brani sa slobode. Tužilac je naredio da se uradi pregled, koji su uz oklijevanje, kako tvrdi NVO Prima, obavili ljekari KCCG u Podgorici.
- Naime, od tri dežurna ginekologa, koji su po protokolu prisutni kod prijave seksualnog nasilja, dvojica su odbijala da postupe po nalogu tužioca – tvrde iz ove NVO.
Kako kažu, policijski inspektor koji je bio u pratnji djevojke je imao profesionalan odnos i tražio je od ljekara pismenu izjavu.
- Tek nakon što je od ginekologa tražio da daju pismenu izjavu da neće da urade bris i razloge za to, ginekolozi KCCG su postupili po nalogu državnog tužioca – tvrde iz NVO Prima.
<h2>Oštar demant KCCG</h2>
Iz Kliničkog centra Crne Gore je Pobjedi sinoć rečeno da najoštrije demantuju navode NVO Prima. Pojasnili su da je pacijentkinju primio i pregledao mlađi ginekolog u interventnoj ambulanti i da su mu se u kratkom roku pridružila još dvojica starijih kolega koji su obavili pregled. Jedini razlog zašto su ljekari tražili dodatno pojašnjenje je izjava pacijentkinje da nije bilo seksualnog kontakta. Nakon pojašnjenja od službenog lica koje je bilo sa pacijentkinjom u pratnji, da se radi o uzimanju biološkog materijala, ljekari su uzeli bris, obavili pregled i otpustili pacijentkinju. Cijeli pregled je trajao 40 minuta. Iz KCCG ističu da ljekari ni u jednom momentu nijesu odbili da obave pregled.
U prijavi, koju je objavila NVO Prima na društvenim mrežama je navedeno da ju je P. J. poljubio u vulvu, pa u vrat. Zbog toga je naloženo uzimanje biološkog brisa.
U javnosti se spekuliše u kojoj je privatnoj ordinaciji došlo do neprimjerenog odnosa ljekara prema pacijentkinji, ali niko dosad nije tražio njihovu odgovornost, niti je zvanično saopšteno ime te ustanove. Prijavom je zasad obuhvaćen samo ljekar, menadžment te klinike se nije oglasio u javnosti ni na koji način, a kritike su i dalje upućene samo javnom zdravstvu. Privatna klinika je, kao i javna dužna da sprovede internu proceduru kvaliteta kontrole zdravstvnih usluga, te da ispita ovaj slučaj i obavijesti javnost.
<h2>Najgrublje kršenje</h2>
Povodom ovog slučaja koji je uznemirio javnost, juče se oglasila Komisija za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore koja je takođe primila prijavu pacijentkinje. Kako je slučaj pred ODT, komisija poštuje prezumpciju nevinosti. Međutim, imajući u vidu težinu iznesenih navoda, Komisija smatra da je neophodno pravovremeno i principijelno reagovati iz sfere profesionalne etike i deontologije.
- Ukoliko nadležne institucije utvrde tačnost navoda, opisano postupanje predstavljalo bi jedno od najgrubljih kršenja medicinske etike, prava pacijenata i međunarodnih profesionalnih i standarda ljudskih prava – poručili su iz komisije.
<h2>Detalji slučaja</h2>
NVO Prima je juče saopštila detalje ovog slučaja. Kazali su da im se 11. novembra javila djevojka od 25 godina koju je prethodne večeri na neprimjeren i neprofesionalan način, kršeći etički kodeks ljekara i Hipokratovu zakletvu, napao ginekolog u privatnoj bolnici.
- Odmah nakon što nam je ispričala detalje seksualnog uznemiravanja od ginekologa, zajedno smo otišle u Centar bezbjednosti Podgorica i prijavile slučaj inspektoru za krvne i seksualne delikte – pojašnjavaju iz NVO Prima.
Kažu da je postupajući inspektor imao veoma profesionalan i stručan pristup, što je veoma važno za osjećanje sigurnosti žrtve i njeno povjerenje u institucije sistema.
Naglašavaju da je seksualno nasilje, samo po sebi, težak udar na osjećaj sigurnosti, mentalni i fizički integritet osobe koja ga je preživjela i zato je od izuzetne važnosti da se ono ne produbljuje i ne produžava institucionalnim nasiljem nad žrtvom.
Ističu da je postupanje službenika CB Podgorica primjer kako treba postupati u ovakvim slučajevima, što sigurno može pomoći osobama sa iskustvom seksualnog nasilja da isto prijave.
<h2>Nedopustivo ponašanje</h2>
Iz komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore kažu da se prema navodima iz dokumentacije, zaključuje da je pacijentkinja doživjela neželjeni fizički kontakt seksualne prirode, verbalne komentare i ponašanje koje je takvo da je moglo izazvati osjećaj straha, zbunjenosti i poniženosti u trenutku kada je bila potpuno izložena, ranjiva i u odnosu zavisnom od ljekara.
S obzirom na prirodu ginekološkog pregleda, kako navode, ključno je strogo poštovanje granica, svrhe svakog ljekarskog postupanja i informisanog pristanka.
- Svako fizičko postupanje izvan medicinski opravdane radnje i bez eksplicitnog informisanog pristanka izlazi iz okvira zakonitog i etički dopuštenog postupanja – kažu ljekari.
Iz te komisije su poručili da je svaki oblik seksualnog nasilja, seksualnog uznemiravanja ili seksualizovanog ponašanja prema pacijentima apsolutno nedopustiv. Ističu da najoštrije osuđuju svaki oblik rodno zasnovanog nasilja, posebno u kontekstu ginekoloških pregleda, kao i da insistiraju na nultoj toleranciji na zloupotrebu profesionalne moći.
<h2>Prezumpcija nevinosti i najoštrija osuda</h2>
Naglašavaju da poštuju prezumpciju nevinosti, ali da su ovakvi navodi, ako se dokažu, za najstrožu osudu.
Komisija razmatra prijavu ovog slučaja koja se odnosi na potencijalnu povredu Kodeksa medicinske etike i deontologije, a po procjeni, mišljenje će dostaviti nadležnom organu komore.
Poručili su da garantuju da će preduzeti sve mjere u cilju zaštite prava pacijenata i integriteta medicinske profesije.
Naglašavaju da je u kontekstu ginekološkog pregleda, gdje su pacijentkinje pretežno žene, svaki neželjeni dodir seksualne prirode predstavlja ne samo kršenje etičkih normi, kršenje zakona i potencijalno krivično djelo, već predstavlja i rodno zasnovano narušavanje dostojanstva, autonomije i sigurnosti, što je u direktnoj koliziji sa obavezama iz nacionalnih i međunarodnih etičkih i profesionalnih kodeksa i standarda.
- Svaki oblik seksualizovanog ponašanja u situacijama ginekoloških pregleda, predstavlja posebno težak oblik nasilja nad ženama, jer se oslanja na asimetriju moći, zloupotrebu profesije i ranjiv položaj pacijentkinje. Zloupotreba moći u takvom prostoru može ostaviti dugotrajne posljedice po mentalno zdravlje, dovesti do nepovjerenja u zdravstveni sistem i izbjegavanja zdravstvene zaštite. Komisija naglašava da zdravstvene ustanove moraju biti apsolutno bezbjedna sredina za sve pacijente, a naročito pacijentkinje, a svaki ljekar osoba od nepokolebljivog stručnog i etičkog integriteta – ističu ljekari.
<h2>Kodeks se mora poštovati</h2>
Podsjećaju da Kodeks medicinske etike i deontologije Ljekarske komore Crne Gore jasno propisuje da je ljekar dužan da poštuje prava, slobode, autonomiju i ljudsko dostojanstvo svakog pacijenta.
- Ljekar je dužan i da svim sposobnostima čuva ugled i dostojanstvo profesije, kao i plemenitu tradiciju ljekarskog poziva, održavajući visoke standarde stručnog rada i etičnog ponašanja prema pacijentu. Dodatno, kodeksom se zabranjuje svaka zloupotreba ljekarskog zanimanja, nalaže da se odluke ljekara moraju zasnivati isključivo na postupcima koji olakšavaju trpljenje i ostvaruju zdravlje, poštujući pri tom prava, slobode, autonomiju i dostojanstvo svakog pacijenta, te da profesionalni odnos ljekara prema pacijentu ne smije biti uslovljen bilo kojim neetičkim razlogom – ističu iz komisije.
Odredbe Etičkog kodeksa obavezujuće su za sve članove Komore, a za povrede odredbi Etičkog kodeksa predviđena je disciplinska odgovornost, uključujući i najstrože mjere.
Zakon o pravima pacijenata takođe garantuje poštovanje ljudskog dostojanstva, fizičkog i psihičkog integriteta pacijenta i zaštita tih prava, pravo na sigurnost u toku medicinskih procedura, kao i pravo pacijenta da slobodno odlučuje o svemu što se tiče njegovog ili njenog života i zdravlja.
- Postupanje bez medicinske svrhe i bez pristanka, u intimnom kontekstu pregleda, predstavlja direktno kršenje ovih normi – poručili su iz komisije.
I Krivični zakonik Crne Gore propisuje kažnjivost djela protiv polnih sloboda, u smislu nedozvoljenih polnih radnji, kao i seksualnog uznemiravanja, te posebno naglašava nedopustivost zloupotrebe svog položaja u ovom kontekstu u odnosu podređenosti ili zavisnosti, kakvim se može percipirati i odnos ljekara i pacijenta.
Postoje i brojni međunarodni dokumenti, propisi i kodeksi koji obavezuju ljekare da se moraju pridržavati odgovarajućih profesionalnih granica, te naglašavaju da se ljekar nikada ne smije upustiti u zlostavljajuće, zloupotrebljavajuće i druge neprikladne odnose ili ponašanje sa pacijentom i ne smije se upuštati u seksualni odnos sa trenutnim pacijentom.
<h2>Sigurnost pacijenta od najvećeg značaja</h2>
Ministarstvo zdravlja se oglasilo nakon informacije da je uhapšen ginekolog P. J. Rekli su da taj resor u potpunosti poštuje nadležnosti policijskih i tužilačkih organa i da očekuje da će se sve okolnosti događaja detaljno ispitati u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima.
- Bez prejudiciranja bilo čije odgovornosti, Ministarstvo podsjeća da su sigurnost pacijenata, profesionalno i etičko postupanje zdravstvenih radnika, kao i očuvanje povjerenja u zdravstveni sistem, od najvećeg značaja. Zdravstveni radnici su dužni da poziv obavljaju u duhu Hipokratove zakletve, uz najviši stepen poštovanja dostojanstva, integriteta i prava svakog pacijenta - saopšteno je iz resora kojim rukovodi ministar dr Vojislav Šimun.

1084x550

Slučaj uhapšenog ginekologa: Komisija za etiku traži hitno djelovanje, KCCG negira tvrdnje o odbijanju brisa

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednost Podgorica uhapsili su ginekologa P. J. nakon što je jedna žena prijavila da ju je on neprikladno dodirivao poslije ginekološkog pregleda u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u glavnom gradu, saopšteno je iz Uprave policije.
On se, kako se navodi u saopštenju, sumnjiči za nedozvoljene polne radnje.
- Sa događajem su službenici podgoričke policije upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon čega je dalje postupanje po predmetnom događaju nastavio dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici - navodi se u saopštenju.
Od P. J. su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica prikupljena obavještenja na zapisnik, dok je oštećena upućena na odgovarajuće ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i on je po njegovom nalogu uhapšen. Uz krivičnu prijavu će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - kazali su iz Uprave policije.

1250x600

Uhapšen ginekolog u Podgorici: Osumnjičen da je nakon pregleda pacijentkinju neprimjereno dodirivao

Apelacioni sud preinačio je presudu Višeg suda u Podgorici kojom je optuženi V.V. bio oslobođen od optužbe za nedozvoljene polne radnje i izrekao mu kaznu od 8 godina zatvora, saopšteno je iz ovog suda.
- Dana 06.11.2025. godine, Apelacioni sud Crne Gore javno je objavio presudu kojom je uvažio žalbe tužilaštva i punomoćnika oštećenog lica, optuženog V.V. oglasio krivim zbog izvršenja krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina- navodi se u saopštenju.

Apelacioni sud preinačio presudu Višeg suda: Osam godina zatvora za nedozvoljene polne radnje

Službenici policije u Budvi uhapsili su osumnjičenog za seksualno uznemiravanje i nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba zloupotrebom položaja, koja je djela izvršio na štetu dvije maloljetne osobe, saopšteno je iz policije.
- Naime, nakon niza aktivnosti koje su policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva preduzeli u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja, slobode je lišen M.G. (50) iz Pljevalja, zaposlen kao trener jednog sportskog kluba iz toga gradu, koji je djela koja mu se stavljaju na teret izvršio na štetu dvije maloljetne osobe na način što je, u dva različita vremenska perioda, dok se sa oštećenim maloljetnim licima nalazio u Budvi radi prisustva takmičenju koje se održavalo u tom gradu, iste neprikladno dodirivao po tijelu- navodi se u saopštenju.
Na taj način, kako ističu, M.G. je i zloupotrijebio svoj službeni položaj i autoritet budući da su mu ova maloljetna lica bila povjerena na brigu tokom službenog puta, te su se nalazile u odnosu zavisnosti i podređenosti u odnosu na njega.
- On je uz krivičnu prijavu u zakonskom roku priveden nadležnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru na dalje postupanje- poručili su iz policije.

Budva: Uhapšen Pljevljak osumnjičen za nedozvoljene polne radnje nad dvije maloljetne osobe

Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima odredilo je zadržavanje do 72 sata S.B. iz Žabljaka zbog sumnje da je učinilo krivično djelo nedozvoljene polne radnje.
S.B. se sumnjiči da je 28. jula u Žabljaku, u svom putničkom motornom vozilu, izvršio polnu radnju prema oštećenoj O.S. bez njenog pristanka.

Žabljačanin zadržan zbog nedozvoljene polne radnje

Podgorička policija uhapsila je državljanina Pakistana M.I. (24), osumnjičenog za silovanje i nedozvoljene polne radnje nad maloljetnicom, saopšteno je iz Uprave policije. 
 
Iz policije su rekli da se sumnja da je M.I. ta krivična djela izvršio na štetu maloljetne ćerke svoje emotivne partnerke, dok su se nalazili u stanu u kojem on boravi u Podgorici. 
 
- M.I. je uhapšen i on će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost- navodi se u saopštenju.

Uhapšen Pakistanac: Osumnjičen za za silovanje i nedozvoljene polne radnje nad maloljetnicom

Apelacioni sud Crne Gore preinačio je preusudu bjelopoljskog Višeg suda od 13. maja 2024. kojom je M. V. oslobođen od optužbi za nedozvoljene polne radnje, već je donio presudu kojom je on okrivljen za ovo krivično djelo i propisana mu je kazna od pet godina zatvora.
Viši sud u Bijelom Polju je, kako se navodi u saopštenju, dva puta donio presude kojima se optuženi oslobađa optužbi, jer po stanovištu ove sudske instance nije dokazano da je optuženi izvršio krivično djelo za koje se tereti.
- Prvi put je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje, dok je drugi put preinačio prvostepenu presudu i optuženom izrekao kaznu zatvora u trajanju od pet godina - navodi se u saopštenju.
Odluka je, kako se navodi u saopštenju, donijeta i javno objavljena nakon održanog pretresa pred Apelacionim sudom Crne Gore u postupku odlučivanja o žalbi Višeg državnog tužilaštva i punomoćnika oštećene.

Apelacioni sud preinačio presudu: Za nedozvoljene polne radnje pet godina zatvora umjesto oslobađanja od optužbi

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: nedozvoljene-polne-radnje