Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

Država poput Crne Gore ima nevjerovatan potencijal, pogotovo u ugostiteljstvu i nekretninama, ocijenio je vlasnik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar i dodao da želi uraditi nešto grandiozno što odgovara ljepoti ove zemlje.
On je, govoreći o ključnim motivima da razmotri Crnu Goru kao investicionu destinaciju, kazao da se vidi potencijal na svim nivoima.
- Mogu lako upoređivati, jer poslujem u toliko zemalja. Pogledam Crnu Goru i kažem, zaista je potcijenjena. Stoga mi je i zanimljiva - poručio je Alabar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dvt3PQJBn_MU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je naveo da investira u region u cjelini, koji je, kako je ocijenio, vrlo zanimljiv dio svijeta.&nbsp;
- Ekonomski napredak je prilično pozitivan. Mislim da većina sektora privrede raste. Svi nivoi sigurnosti su prilično dobri u ovom regionu i u Crnoj Gori. Naravno, ne mogu reći da je sigurnost u nekim zapadnoevropskim zemljama dobra, ali sigurnost NATO-a je drugačija - kazao je Alabar.&nbsp;
On je saopštio da Crna Gora ne započinje rat ni sa kim i da je i svakodnevna sigurnost prilično dobra.&nbsp;
Na pitanje koji sektori u Crnoj Gori imaju najveći potencijal za razvoj i privlačenje stranih investicija, Alabar je odgovorio da su njegova područja djelovanja ugostiteljstvo i nekretnine.&nbsp;
- Ugostiteljstvo ima veliki potencijal. Kada pogledate turizam u ovako lijepoj zemlji sa 2,2 ili 2,5 miliona posjetilaca, trebalo bi da ima barem pet miliona turista. Ne želimo prenatrpati zemlju, ali bi trebalo biti barem pet miliona - ocijenio je Alabar.&nbsp;
Prema njegovim riječima, postoji veliki potencijal u ulaganju u infrastrukturu, što će stvoriti sjajna radna mjesta, povećati aktivnost u zemlji i bruto domaći proizvod (BDP).&nbsp;
- Ista stvar je i sa nekretninama. Nekretnine i ugostiteljstvo funkcionišu zajedno. Kada je u pitanju, na primjer, poljoprivreda, količina vode u ovoj zemlji, tlo, planine, to je veliki potencijal za nas. Čak i kada je u pitanju tehnologija, najvjerovatnije za nešto poput e-trgovine - smatra Alabar.
On je kazao da, kada je riječ o projektima, razmatra određene prilike u Crnoj Gori i nada se da će u narednoj godini moći uraditi nešto veliko.&nbsp;
- Želimo uraditi nešto grandiozno što zaista odgovara ljepoti ove zemlje, nešto što bi trebalo biti ponos zemlje. Mislim da je važno da, zbog potencijala koji vidim, uradimo nešto što je zaista veličanstveno. Znam da je mnogo sjajnih projekata urađeno u Crnoj Gori, bez obzira koliko su veliki ili mali. &nbsp;Ali ovaj put, moramo ići više, s više ponosa, profesionalnije i napraviti zaista prekretnicu - poručio je Alabar.&nbsp;
Na pitanje koje glavne prepreke vidi za investicije u Crnoj Gori, Alabar je odgovorio da je to lokalna politika.&nbsp;
- Mislim da je ovo mala zemlja sa složenom politikom. Da biste se snašli u poslovanju, važno je šta rade mediji, nevladine organizacije i šta radi vlada. To je vjerovatno jedno od najsloženijih mjesta u kojima poslujem, ali nijesam osoba koja lako odustaje - naveo je Alabar.
On je, govoreći o nedavnom potpisivanju ugovora u vezi s projektom u Ulcinju na jezeru Šas, kazao da se nada da će gradnja početi za 12 mjeseci.&nbsp;
- Period izgradnje je oko 30 mjeseci, pod uslovom da dobijemo sve dozvole. Ali želimo stvoriti mali raj. Dok radimo hotel i rezidencije, sve se gradi oko wellnessa koji će biti ključan jer je lokacija veoma posebna, nedaleko od Ulcinja - saopštio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da se na tom području može stvoriti jedan od najnevjerovatnijih i jedinstvenih wellness rizorta u Crnoj Gori.
- Razmatram sve prilike ozbiljno. Šta god da uradimo, biće veliko i na svjetskom nivou - dodao je Alabbar.
On je, govoreći o ulaganjima u sjever, kazao da je tamo njegovo srce.
- Razmatramo nekoliko gradova. Postoji još jedan grad u kojem još nijesam bio. Zima dolazi, a volim ih gledati u jesen ili proljeće. Možda bi do proljeća trebalo zaista da odlučimo jer imamo mnogo prilika - kazao je Alabar i dodao da stanovništvo sa Bliskog istoka voli planinska odmarališta ljeti.&nbsp;
Na pitanje da izdvoji samo jedno područje u kojem bi Crna Gora mogla najbrže postići međunarodno priznanje u naredne dvije decenije, Alabar je odgovorio da je to definitivno turizam.
- Mislim da bi bilo nevjerovatno kada bismo mogli ostvariti još dvije milijarde prihoda za ekonomiju ili tri milijarde za turizam, jer je to industrija u razvoju - ocijenio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da u turizmu postoje elementi Mediterana, pejzaž, hrana, ljudi, plaže, kao i infrastruktura.
- Sa tim dolazi kupovina, maloprodaja, razvoj nekretnina i terminali za kruzere. Toliko toga dolazi, što je dovoljno za ekonomiju sa 500 hiljada ili 550 hiljada ljudi - zaključio je Alabbar.

Alabar: Želim uraditi nešto grandiozno, što odgovara ljepoti Crne Gore

Rješavanje pitanja krova nad glavom postaje sve teža misija za prosječnog građanina. U Crnoj Gori je gotovo 20.000 podstanarskih domaćinstava, a za jednosoban stan u Podgorici potrebno je izdvojiti i do 544 eura, dok je na primorju kirija znatno veća.
Cijene stanova i kirija u Crnoj Gori nikad nijesu bile više. Doskorašnji talas stranih državljana – podigao je vrijednost svakog kvadrata, pa stan postaje luksuz koji mnogi građani više ne mogu da priušte.
Dragan Živković iz Udruženja podstanara ističe da ne postoji nikakva pomoć koja se pruža postanarskim porodicama.
"Imamo primjer glavnog grada koji je podijelio tih 200.000 subvencija, što je ništa, jer u glavnom gradu imate skoro 15.000 podstanarskih porodica, subvencija je samo 140 njih, samo po sebi govori koliko je to uspešan servis, dakle, neuspješan servis", kaže Živković. 
 
Stranci diktiraju cijene – iznajmljivanje prosječnog jednosobnog stana nekada je iznosilo 315, a danas je potrebno izdvojiti i do 544 eura. Bolja situcija nije ni na jugu zemlje. Kreditna rata – mjesečna kirija, razlika je sve manja.
U agencijama za nekretnine kao razlog vrtoglavih cijena navode globalne faktore.
- Tu je više faktora uticaja, to je bilo najprije pandemija koronavirusa, jedan gap koji se stvorio u tom periodu kada nije bilo privredne aktivnosti, inflacije, veliki pritisak tražnje na tržište, povećana privredna aktivnost u sektoru građevinarstva, sve je to dovelo do naglog i brzog skoka cijena. Zatim se na sve to nadovezala i kriza u Ukrajini - objašnjava Stefan Mišković, predsjednik Udruženja agencija za nekretnine.
Hoće li tržište stati ili će cijene i dalje rasti - neizvjesno je. Jedno je sigurno: podstanari već plaćaju najveću cijenu u ovoj trci.

1250x600

1084x550

Cijene kirija i nekretnina ne miruju, podstanari sve teže do krova nad glavom

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori prošle godine je iznosila je 1.844 eura, što je skoro duplo više u odnosu na cijene iz 2020, pokazuju juče objavljeni podaci Monstata. Iz Udruženja agencija za nekretnine je za Portal RTCG saopšteno da je potražnja prošle godine bila manja u odnosu na 2022. i 2023. godinu, ali to nije dovelo do smanjenja cijena nekretnina.
Ipak, kako im je saopšteno, u kraćem roku može doći samo do blagog pada cijena.
Kako je objavio Monstat prošle godine prosječna cijena kvadrata stana u Podgorici je iznosila 1.810 eura, u primorskom regionu 2.028 eura, u središnjem regionu 945 eura, dok je u sjevernom regionu prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila 1.306 eura.
Statistika kaže da je 2020. prosječna cijena kvadrata na nivou Crne Gore bila 951 euro, a u Podgorici 966 eura.
- Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji privredna društva u 2024. godini iznosila je 1.846 eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 589 eura - navodi se u objavi Monstata.
<h2>Ispod 2.000 eura teško u Podgorici</h2>
Potpredsjednica Skupštine Udruženja agencija za nekretnine (UANCG) Snežana Vlaović u izjavi za Portal RTCG podsjeća da se cijene nekretnina koje daje Monstat odnose na prosječne cijene stanova u novogradnji, odnosno, na stanove koji su prvi put prodati na tržištu i za koje je potpisan kupoprodajni ugovor.
- Kada je u pitanju tržište, tu je stanje još gore. Cijene kvadrata stana u Podgorici, prema izjavama mnogih subjekata na tržištu nekretnina, odavno su preko 2.000 eura. Tačnije, ispod dvije hiljade eura se teško može naći stan u Podgorici, za koju je prema Monstatu prosječna cijena kvadrata 1.824 eura. Cijene kvadrata u elitnijim djelovima Podgorice idu i preko dvije i po hiljade eura, pa sve do 5.000 eura u elitnim djelovima Podgorice - navodi Vlaović.
Podsjeća, da su cijene stanova počele da rastu od 2022. godine. Osim rasta materijala, tj. rasta cijene izgradnje, na drastično povećanje cijena stanova je, kako dodaje, uticala i potražnja, kojoj su najviše doprinijeli državljani Rusije i Ukrajine, koji su nakon rata u Ukrajini došli u Crnu Goru.
Takođe, podsjeća Vlaović, posljednjih godina je primjetan dolazak velikog broja državljana Turske.
- Potražnja nekretnina u 2024. godini je bila manja u odnosu na 2022. i 2023. godinu, ali, to nije dovelo do smanjenja cijena nekretnina, jer, kratkoročna dešavanja na tržištu nekretnina ne utiču na trenutnu cijenu nekretnina, tako da je potrebno da prođe duži vremenski period da bi došlo do oscilacije u cijenama - navodi Vlaović za Portal RTCG.
Zbog svega toga na tržištu nekretnina u Crnoj Gori je tokom 2024. došlo do stabilizacije, nakon snažnog rasta koji je zabilježen u proteklom periodu, kaže Vlaović.
Ona podsjeća da podaci Centralne banke pokazuju da je ukupan priliv stranih direktnih investicija lani zabilježio pad od devet odsto u odnosu na prethodnu godinu, što, kako smatraju stručnjaci iz ove oblasti, nije zabrinjavajuće, s obzirom na to da su ulaganja u nepokretnosti i dalje na visokom nivou.
Približavanje Crne Gore Evropskoj uniji, ali i razvoj novih projekata koji su u najavi, donijeće, kako navodi Vlaović, novu vrijednost tržištu nekretnina u Crnoj Gori.
- Kada je riječ o prognozama za naredni period u kraćem roku može doći do blagog pada cijena, dok je na duže staze nezahvalno predviđati cjenovna kretanja, jer mnogi faktori, uključujući i globalne ekonomske i političke događaje mogu uticati na tržište i preokrenuti dosadašnje tendencije - kazala je Vlaović.
<h2>Rast domaćinstava, zarada, kredita - pozitivni trendovi</h2>
Vlaović je podsjetila da je popis stanovništva pokazao porast stanovništva od jedan odsto, a domaćinstava od 15 odsto.
- Sve u svemu, domaćinstva se dijele što rezultira povećanom potražnjom za stanovanjem. Ako pogledamo Podgoricu, podaci Popisa pokazuju porast stanovništva od 13%. Na primorju je stanovništvo Budve, glavnog grada turizma, poraslo 43%, dok je u Tivtu, luksuznom žarištu, stanovništvo poraslo 16%. Važno je da rast stanovništva nije samo posljedica unutrašnjih migracija; značajan broj stranaca je odlučio da se nastani u Crnoj Gori, posebno u primorskim područjima - navodi Vlaović.
Pored toga zaposlenost je porasla 14 odsto od 2019. godine, što je, kako dodaje, dovelo do 34 hiljade više zaposlenih.
- Plate su takođe porasle, i to 65 odsto, podržano nedavnim vladinim programima. Sve u svemu, sada je više zaposlenih osoba sa većim raspoloživim prihodima, što rezultira većom potražnjom za stanovanjem. Zanimljivo je da je potražnja za stambenim kreditima nastavila rasti i u 2023. godini uprkos inflatornim pritiscima, povišenim kamatnim stopama i rastućim cijenama nekretnina. Novoodobreni stambeni krediti porasli su za dva odsto u 2023, nakon čega je uslijedilo povećanje od osam odsto u 2024. godini - zaključila je Vlaović.

Kvadrat u Podgorici i do 5.000 eura, moguć blagi pad cijena

U Višem sudu danas je održano ročište po žalbi odbrane nekadašenjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i zastupnika kompanije Bemax koju su izjavili na rješenje suda kojim je određena privremena mjera na stan u Budvi, koji je u vlasništvu te građevinske kompanije - &nbsp;kazao je ispred suda advokat Stefan Jovanović.
Novinari nijesu mogli da prisustvuju ročištu zbog ograničenih prostornih kapaciteta.
Advokat Jovanović kategoričan je da je namjera Tužilaštva da se stvori konstrukcija da nešto što apsolutno ne pripada Zoranu Lazoviću u stvari pripada.
Radi se, kako je rekao, o nekretnini koja se nalazi u Budvi i u vlasništvu je kompanije Bemax i jasan je pravni osnov sticanja te nepokretnosti. Jovanović je naglasio da je nekretnina stečena još 2017 godine.
- Ovo nije isprazna priča već o tome jasno govore pisani dokazi, ugovori o kupoprodaji i ostala prateća dokumentacija koja je dostavljena vijeću suda koji postupa u ovom slučaju. Dokaze koje smo dostavili jasno govore da nekretnina ne pripada Zoranu Lazoviću. Ukoliko ovaj sud želi da prihvati tezu Tužilaštva onda mora da promijeni materijalne propise odnosno zakon o svojinsko-pravnim odnosima odnosno regulativu i načela koja potiču odnosno datiraju iz perioda rimskog prava- naglasio je advokat Jovanović.
On je ponovio da je nekretnina u vlasništvu kompanije Bemax i da postoje pisani dokazi, a naspram pisanih dokaza Tužilaštvo nije ponudilo ništa što bi išlo pravcu potvrde njihovih navoda.
Advokat je podsjetio da je prethodno ročište odgođeno zbog toga što je Tužilaštvo dostavilo navodno nove dokaze u pravcu potvrđivanja svojih navoda. Radi se o dokazima kojima će se, kako je objasnio, advokat Zoran Piperović izjasniti tokom ročišta.
- Ni ti dokaze ne potvrđuju taj narativ, tu tezu. Radi se o dokazima koje govore u prilog odbrani Zorana Lazovića - rekao je advokat Jovanović, koji zastupaju kompaniju Bemax.
Advokat je ponovio da taj nekretnina u vlasništvu kompanije Bemax i da su dostavili svu dokumentaciju i da naspram te dokumentacije nema nijedan materijalni dokaz jedino se sud može voditi nekim čaršijskim pričama ali mora se poći od onoga što egzistira u spisima predmeta - lista nepokretnosti, podataka iz katastra.&nbsp;
&nbsp;- Vlasnik te nekretnine nije od juče ili prekjuče kompanija Bemax. Jasan je pravni osnov sticanja i ukoliko sud nastoji da ovakav prijedlog Tužilaštva usvoji mora izmijeniti Zakon o svojinsko pravnim odnosima u dijelu načina sticanja nekretnina. Suština današnjeg ročišta je da li je Lazović imovinsku korist stekao kriminalnom djelatnošću ili ne, ali apsurdno je jer se radi o nekretnini koja nije u njegovom vlasništvu nego se nastoji čovjeku bukvalno pokloniti ta nekretnina kako bi se održala neka konstrukcija koja nema izglednu budućnost - zaključio je Jovanović.

Marija Žižić

Jovanović: Nekretnina je u vlasništvu Bemax-a, a ne Zorana Lazovića i to potvrđuju dokazi

Ujak i kum suspendovanog policajca Jugoslava-Juga Raičevića ponudili su svoje nekretnine kao garanciju da ovaj optuženi neće pobjeći ukoliko mu Viši sud dopusti da se sa slobode brani od optužbi da je odavao službene podatke klanu Darka Šarića.
Osim imovine porodice i prijatelja, ponuđenim jemstvom je obuhvaćen i stan u kojem Raičević živi sa porodicom.
Ukupna vrijednost ponuđenog jemstva iznosi 360.000 eura, precizirao je za Pobjedu avokat Miloš Vuksanović.
U Višem sudu u Podgorici za danas je bilo zakazano suđenje Raičeviću, ali je, zbog odsustva članice vijeća, sudije Nade Rabrenović, odgođeno za 11. decembar.
Raičević je uhapšen 11. jula prošle godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
On je početkom septembra iznio odbranu u kojoj je negirao optužbe Specijalnog tužilaštva da je preko Milana Vučinića odavao službene podatke klanu Pljevljaka Darka Šarića ističući da ga optužbe SDT-a posebno vrijeđaju jer je oduvjek živio časno i pošteno.
Raičević je naveo da nemože da vjeruje da se našao na optužnici SDT-a tvrdeći da je sa Vučinićem komšija i drug od djetinjstva.
On je kazao da ne bi znao ni da ponovi imena članova kriminalne grupe kojoj navodno pripada a vidio ih je u optužnici.
- Siguran sam da niko iz te navodne kriminalne grupe ni ne zna za mene“ - kazao je tada Raičević.
Da nema veze sa kriminalnom, kako je kazao, može se utvrditi provjerom njegovog imovnog stanja I životnog stila njegove porodice.
Na ljetovanja je I to ne često, kako je kazao, išao preko Sindikata a stan koji je kupio otplaćuje na kredit.
Specijalno tužilaštvo tereti Raičevića da je pored Dejana Lazarevića, Bojana Stanojkovića, Danila Odovića, Aleksandra Boškovića, Nikole Spasojevića, Danila Stojanovića, Milutina Radovanovića, Duška Mirkovića, Stefana Andrejića, Marka Vukića, Uroša Radovanovića, Milana Vučinića, Arsa Šarića i Duška Šarića postao pripadnik kriminalne organizacije koju predvodi Darko Šarić a protiv kojih se pred Specijalnim sudom u Beogradu vodi krivični postupak zbog više teških krivičnih djela.
Optužnicom Specijalnog tužilaštva se tvrdi da je on bio u svakodnevnoj komunikaciji sa Milanom Vučinićem i sa njim dijelio povjerljive informacije iz sistema crnogorske policije o dešavanjima u Specijalnom policijskom timu, lične podatke građana iz policijske evidencije, ko je na policijskim mjerama tajnog nadzora i zbog čega…

Ponuđeno 360.000 eura za slobodu Jugoslava Raičevića

Zašto je kupovina nekretnina u Crnoj Gori odlična opcija – jednostavna procedura registracije za strance, nije potreban dokaz o porijeklu prihoda, piše na sajtu agencije za prodaju nekretnina “Tradegoria”, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Agencija ima predstavništva u Budvi i Baru, na jugu Crne Gore.
Isticanje ovakvog natpisa “dokaz da vlasnik sajta ne poštuje stroge zakonske norme” naveli su iz Sektora za finansijsko-obavještajne poslove (FOJ) Uprave policije za Radio Slobodna Evropa (RSE).
- Iako agencija za promet nekretnina može samo indirektno da učestvuje u provjeri porijekla novca, takvo eventualno oglašavanje je protivzakonito - navode u odgovoru na upit RSE.
Od decembra 2023. u Crnoj Gori je na snazi je norma Zakona o sprečavanju pranja novca po kome su agencije za promet nekretnina dužne da prijave svaku transakciju preko 10.000 eura u gotovini.
Više državnih organa kontroliše primjenu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma a nadzor nad prometom nekretnina je u resoru Ministarstva unutrašnjih poslova , odnosno Uprave policije.
Na “neefikasne preventivne mjere za sprečavanje pranja novca od strane agenata za nekretnine” ove godine Crnu Goru su upozorili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Komitet Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca (Moneyval).
<h2>Šta se zna o agenciji Traderogoria?</h2>
Agencija za promet nekretnina Traderogoria je osnovana je 2013. godine. Njena vlasnica je Svetlana Zamotina.
Povodom natpisa na sajtu da za kupovinu nekretnine “nije potreban dokaz o porijeklu prihoda”, Zamotina kaže da je “napisan davno kada su zakoni bili drugačiji”.
- Hvala što ste nas obavijestili o grešci, ispravili smo je na sajtu - navela je Zamotina 8. oktobra, u pisanom odgovoru za RSE.
Uz usluge posredovanje prilikom prometa nekretnina ta agencija strancima zainteresovanim za ulaganja nudi i usluge registracije preduzeća u Crnoj Gori “bez ličnog prisutstva”.
- Dobijanje boravišne dozvole nakon kupovine nepokretnosti. Poslije pet godina, stalni boravak u Crnoj Gori - piše na sajtu.
Iako agencija na sajtu navodi da su imali “preko 3.000 klijenata”, finansijski podaci o poslovanju prethodnih godina prikazuju godišnje prihode od par desetina hiljada eura. Na sajtu Poreske uprave piše da je agencija 2023. završila sa minusom od nekoliko stotina eura.
Takav poslovni bilans, Zamotina objašnjava “besplatnim uslugama koje nudi klijentima”.
- Svaki dan pružamo desetine konsultacija potpuno besplatno, pomažući klijentima da se upoznaju sa procedurom kupovine nekretnina u Crnoj Gori a proces odabira može trajati godinama - navela je Zamotina.
Prema podacima sa sajta Traderogoria “kupovinu nekretnine u Crnoj Gori je moguće platiti u kripto valuti u Ruskoj Federaciji”.
<h2>Upozorenje međunarodnih institucija</h2>
A da plaćanje kripto valutama u sektoru nekretnina predstavlja “visok rizik od pranja novca” upozorio je Komitet Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca u februaru ove godine.
- Podaci ukazuju i da članovi organizovanih kriminalnih grupa koriste kripto valute, za kupovinu nekretnina i otežavaju praćenje tokova novca - piše u izvještaju Komiteta za Crnu Goru.
Slična upozorenja stigla su i od MMF, u izvještaju iz maja ove godine.
Oni su upozorili na pranje novca preko nekretnina, navodeći da je rast cijena nekretnina rezultat “neadekvatno provjerenih finansijskih tokova”.
MMF ukazao i na neefikasne preventivne mjere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kod agenata za nekretnine.
Sugerisali su razmatranje mjera, koje uključuju jači nadzor posrednika u prometu nekretninama.
<h2>Šta kažu u Udruženju agencija za nekretnine</h2>
Povodom upozorenja sa međunarodnih adresa na rizike od pranje novca na tržištu nekretnina Stefan Mišković, predsjednik Udruženja agencija za promet nekretninama, za RSE kaže da nije samo u Crnoj Gori, nego svuda u svijetu tržište nekretnina prepoznato, kao najpogodnije za “tu vrstu manipulacije”.
- Evidentno je da je u posljednjih par godina enorman priliv novca iz inostranstva u tržište nekretnina u Crnoj Gori. Opravdano je to što postoji sumnja, ali mi u Udruženju nijesmo upoznati sa zloupotrebama - kaže Mišković.
On smatra da su “norme koje su važile do početka godine bile manje rigorozne.Podsjeća na zakonske izmijene s kraja prošle godine po kojima su agencije dužne da prijave FOJ-u svaku transkciju preko 10.000 eura u gotovini.
- Te izmjene su doprinijele da se takve zloupotrebe preduprijede. A svjedoci smo i da naši klijenti prilikom kupovine prolaze rigorozne kontrole kada treba da izvrše transakciju - kaže Mišković.
U Crnoj Gori je registrovano preko 460 agencija za promet nekretninama.
No, Mišković smatra da postoji mnogo više onih koji se nelegalno bave tim poslom.
Crna Gora je, kaže, jedina u regionu koja nema zakon o posredovanju pri prometu nepokretnosti.
Za objavu na sajtu Traderogorije Mišković pretpostavlja da je riječ o “marketingu da bi se privuko” što veći broj kupaca.
- Takva objava nije tačna, zato što ja mislim da je sad bukvalno nemoguće kupiti nekretninu, a da ne dođe do provjere porijekla novca, naročito kada su strani državljani u pitanju - zaključuje Mišković.
<h2>Šta preduzimaju nadležni</h2>
Na pitanje RSE, koliko je za poslednje tri godine provjereno ugovora o kupovini nekretnina i koliko je bilo sumnjivih slučajeva iz Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Uprave policije je odgovoreno da se “takvi podaci ne mogu se dostavljati”.
- Obavještenja o sumnjivim transakcijama, kao i svi drugi podaci koje finansijsko-obavještajna jedinica u skladu sa Zakonom prikupi ili sačini radi sprečavanja i otkrivanja pranja novca, i sa njim povezanih krivičnih djela, i finansiranja terorizma, se ne smiju dostavljati drugim licima na uvid - piše u odgovoru FOJ.
<h2>Direktne strane investicije u nekretnine</h2>
O kolikom je tržištu riječ govore podaci Centralne Banke Crne Gore (CBCG) o direktnim stranim investicijama u sektor nekretnina, koje su u protekle tri godine (od 2021. do jula 2024.) premašile milijardu i 224 miliona eura, navode iz CBCG za RSE.
Od toga su ruski državljani kupili nekretnine u vrijednosti od 195 miliona eura, državljani Srbije za 206, a Turske za 136 miliona.
<h2>Banke kontroliše Centralna banka</h2>
CBCG je kao supervizor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, zadužena za kontrolu banaka.
Ovim kontrolama se provjerava da li banke rade po zakonu i u odnosu na njihove klijente, uključujući i one koje prometuju nekretnine.
- Kako je Nacionalnom procjenom rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, iz 2020. definisano da je, jedan od visoko rizičnih sektora koji mogu biti pogodno tle za pranje novca/finansiranje terorizma i sektor nekretnina, to je i Centralna banka definisala klijente iz ove oblasti kao visokorizične - navela je za RSE Gordana Kalezić, direktorica Direkcije za nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca.
Napominju i da ukoliko, kroz kontrolu bankarskih transakcija utvrde nepravilnosti “obavještavaju FOJ i dostavljaju podatke na dalje postupanje”.

Kupovina nekretnina u Crnoj Gori: Provjerava li se porijeklo novca?

Crna Gore je nespecifično tržište, te iako je u okrużenju &nbsp;zabilježen pad cijena nekretnina, u Crnoj Gori se to još uvijek ne dešava, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, analitičar tržišta Jovan Rabrenović.
- Kada govorimo o cijenama nekretnina, cijene u Crnoj Gori, ili da uzmemo Podgoricu kao grad u kojem se najviše gradi, zadnjih par godina su dosta uvećane, to je dostiglo svoj maksimum polovinom prošle godine, od polovine prošle godine cijene malo napredovale. U Podgorici &nbsp;se ne može kupiti stan u izgradnji ispod 1700 eura po kvadratu, a kad se zgrada završi cijena je otprilike 2000€, a u nekim zanimljivijim djelovima grada, oko poslovnih četvrti, tu je cijena i do 2500€, a zna biti i visočija, ako je u pitanju neki rezidencijalni objekat ili objekat luksuznije gradnje, građen za kupce sa većom kupovnom moći, može ići i do 3000€ po kvadratu - rekao je Rabrenović.
Što se tiče ostalih gradova u Crnoj Gori, objašnjava Rabrenović, iako djeluje iznenađujuće, više ni cijene na sjeveru i centralnom dijelu Crne Gore &nbsp;nijesu niske kao što su nekada bile, u Nikšiću, navodi Rabrenović, cijene se kreću od 1.700 do 1.900 eura po kvadratu, na Cetinju su cijene takođe pratile trend rasta, pa je u novogradnji kvadrat i do 2000 eura, kako kaže on, ali tamo se malo gradi.
- Budva već ima nerealno visoke cijene, kada su u pitanju stanovi i kuće. Niže cijene su u Baru i Ulcinju, dok su Tivtu visočije cijene, prvenstveno zbog Porto Montenegra. Crna Gora nije tržište gdje možemo reći da su cijeno od nekog iznosa do nekog iznosa, po statistici Monstarta na kraju drugog kvartala i već početkom trećeg kvartala cijene nekretnina u Podgoricu su bile 1.700 eura minimalne, a prosječne u državi su 1.800 eura po kvadratu. U tom trenutku cijene nekretnina u Budvi su otprilike 2.000 eurapo kvadratu. Ako uporedimo to sa nekim periodom od obnove nezavisnosti, znači 2006.godine, kad je krenuo ekonomski i investicioni razvoj Crne Gore, možemo reći da su te cijene za 100 odsto povećane - naglasio je Rabrenović.
Sagovornik "E uživo" smatra da Crna Gora ima problem sa radnom snagom iz oblasti gradnje, a to se dešava prvenstveno zato što naša radna snaga nije dovoljno plaćena, pa, kako kaže Rabrenović, odlaze u zemlje Evropske unije, jer su tamo mnogo više plaćeni.
- Naša radna snaga nije nekvalifikovane, ali žele za svoj rad, koji je vrlo naporan, obezbjedi sebi i porodici, &nbsp;veću zaradu, odlazi tamo gdje su veće zarade, nama ostaje radna snaga koje je manje kvalifikovana, ali možda je problem plaćanje radne snage. Mi možemo da dovedemo radnu snagu iz Indije, iz Kine, iz Pakistana, odakle god, ali smo u zabludi ako mislimo da će ti ljudi da rade za minimalne zarade - istakao je Rabrenović.
I cijene rentiranja nekretnina su izuzetno visoke, smatra Rabrenović, a sve je uslovljeno dolaskom stranaca u Crnu Goru, prvo su to bili Rusi, pa Turci, a zbog ratnih dešavanja i Ukrajinci, i za sve njih je karakteristično, dodaje Rabrenović, &nbsp;da su u startu više plaćali rentiranje, nego domaći zakupci, što je uslovilo i tako visoke cijene u tom segmentu.
- Taj dio stranaca, posebno Ukrajina i Rusa odlazi iz Crne Gore, ali izdavaoci nekretnina pokušavaju da održe te visoke cijene koje su bile dok su izdavali njima i nema nekog usklađivanja cijena na &nbsp;dolje, odnosno nivelisanja i dovođenja do nivoa koji bi prihvatljiv. Studentima, oko univezetskih centara su visoke i visočije nego što može to ijedan student, ja mislim, da izdrži. Onda zato imamo da u studentnim domovima, koji nijesu opet adekvatni, gdje su pritužbe studenata zaista realne, imamo situaciju prebukiranih studentskih domova, u pokušaju da ih zamjene stanovima gdje boravi po dvoje, troje i više studenata, da bi nekom uzajamnom solidarnošću u plaćanju zakupnine uspjeli da imaju stan koji je blizu fakulteta - istakao je Rabrenović.
Kada pričamo o stranim investicijama, kaže Rabrenović, to su u prvom redu investicije u nekretnine, i te investicije neće značajno uticati na našu ekonomiju,kaže on, iako ima kupovine poslovnih objekata, nema ozbiljnijih ulaganja u privredu.
- I građevinarstvo je privreda, definitivno, ali tu građani imaju najmanje koristi, ima država kroz poreze i doprinose, ali građani nemaju mogućnost da imaju jeftinije proizvode ili jeftinije usluge, kao što bi trebali. Mi smo država koja ima strašan izvozni deficit, i taj problem izlaznog deficita nam utiče na visinu cijena &nbsp;inače koje imamo, proizvoda i usluga u državi. Bilo bi dobro da te investicije, koje strani investitori imaju budu u oblasti privrede, a ne u oblasti građevinarstva, a sa druge strane &nbsp;ono što postoji u ekonomskoj teoriji kao aksiom jeste da se i u vremenu kriza ta luksuzna dobra uvijek bolje prodaju, i da tržište luksuza i dobara, uključujući luksuzne stanove i sve ono što spada u kategoriju luksuza, uvijek ima bolju prodaju, nego u vremenima kada su krize manje. To je nešto što je ekonomija zabilježila - zaključio je Rabrenović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8fjJf2DJhyA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Iako Rusi i Ukrajinci odlaze, rentiranje stanova i dalje skupo, cijene ne padaju ni u dijelu prodaje nekretnina

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: nekretnine