Bivšem ministru bezbjednosti Bosne i Hercegovine Nenadu Nešiću i njegovoj supruzi i bratu pravosnažno je zaplijenjena u Crnoj Gori, saopštilo je Specijalno državno tužilaštvo (SDT).
Vijeće Višeg suda u Podgorici je, rješenjem od 16. decembra ove godine, odbilo kao neosnovanu žalbu Nešića, okrivljenog za produženo krivično djelo pranje novca, i njegove supruge i rođenog brata M.N. i P.N, izjavljenu protiv rješenja sudije za istragu tog suda od 17. marta.
Tada je sudija za istragu, po predlogu Specijalnog državnog tužilaštva, odredio privremenu mjeru obezbjeđenja na nepokretnu imovinu sumnje da je stečena kriminalnom djelatnošću.
- Time je pravosnažna zabrana raspolaganja okrivljenom u odnosu na dva luksuzna stana u Tivtu, površine 163,55 i 182,46 metara kvadratnih, sa dva garažna mjesta, njegovoj supruzi u odnosu na stan u Budvi, površine 74 metara kvadratnih, sa garažom i njegovom rođenom bratu u odnosu na građevinsku parcelu površine 1.395 metara kvadratnih, u mjestu Buljarice, uz zabilježbu svih zabrana u katastru nepokretnosti - navedeno je u saopštenju SDT-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Luksuzni stanovi u Tivtu i Budvi pod blokadom: Pravosnažno zaplijenjena imovina bivšeg ministra BiH Nenada Nešića

Ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić podnio je danas ostavku na tu funkciju, nakon što je priveden po optužbi za korupciju dok je bio na čelu Javnog preduzeća "Putevi RS".
Kako je naveo u objavi na društvenoj mreži Iks (X), neopozivu ostavku podnio je iz moralnih razloga.
- Ovim putem želim podnijeti ostavku na mjesto ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH iz moralnih razloga, zbog svih prošlih događaja, koji će sjutra biti najavljeni i predati svim ovlašćenim institucijama preko mojih advokata - naveo je Nešić.
Kako je dodao, detalji i razlozi ostavke biće objavljeni sutra.
- Volim te Republiko Srpska i uvijek ću se za tebe boriti! Vaš Nenad Nešić - objavljeno je na njegovom nalogu na društvenoj mreži Iks (X).
Tužilaštvo BiH u četvrtak je tražilo od Suda produženje pritvora Nešiću za još dva mjeseca. Ista je mjera zatražena i za direktora Javnog preduzeća "Putevi Republike Srpske" Milana Dakića i direktora privatne firme "Legend" Mladena Lučića.
Oni su uhapšeni 26. decembra prošle godine.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine sumnjiči ih da su na poziciji rukovodilaca u "Putevima RS" i neimenovanog preduzeća počinili krivična djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja i primanje mita.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNesic_Nenad_%2Fstatus%2F1882527011031449727%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1882527011031449727%7Ctwgr%5E0f5ad6c9b828608729a3a2538402df5d30d7d9c9%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema tvrdnjama tužilaštva, Nešić je za na čelu Javnog preduzeća "Putevi RS" u periodu 2016. do 2020. ostvario finansijsku korist od oko milion maraka (pola miliona eura).
Tužilaštvo je navelo da je iz Javnog preduzeća "Putevi RS" izvlačen novac putem fiktivnih pravnih radnji.
Nešić je, kako navodi Tužilaštvo, kao tadašnji direktor od tog novca godišnje dobijao po 250.000 maraka (oko 125.000 eura).
Krivična djela, kako je nakon hapšenja rekao glavni tužilac BiH Milanko Kajganić, počinjena su na teritoriji oba entiteta u BiH.
Nešić je od 2022. godine na funkciji ministra bezbjednosti BiH.
Predsjednik je stranke Demokratski narodni savez, koja je u koaliciji sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata na čijem čelu je proruski predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.

Privedeni ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić podnio ostavku

Sud Bosne i Hercegovine (BiH) odredio je jednomjesečni pritvor ministru bezbjednosti BiH Nenadu Nešiću, direktoru "Puteva Republike Srpske" Milanu Dakiću i Mladenu Lučiću, vlasniku firme "Legend" iz Istočnog Sarajeva, koje Tužilaštvo BiH tereti za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, primanje mita i zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja.
U saopštenju Suda BiH, objavljenom na internet stranici ove pravosudne institucije iza ponoći, navedeno je da je mjera pritvora Nešiću, Dakiću i Lučiću određena „zbog bojazni da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze i tragove važne za krivični postupak, te uticati na svjedoke, saučesnike ili prikrivače“.
Ročište u Sudu BiH, na kojem je Tužilaštvo BiH zatražilo da njima trojici bude određen pritvor, održano je juče.
Prije zakaznog ročišta Nešiću je pozlilo, pa je završio u Hitnoj pomoći, da bi mu pozlilo i po završetku ročišta, nakon čega je zbog visokog krvnog pritiska hospitalizovan na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Ministru Nešiću određen pritvor do 30 dana

Državnom ministru bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Nenadu Nešiću jutros je pozlilo uoči početka ročišta za određivanje pritvora njemu i još dvije osobe koje su prethodno uhapšene u akciji "Tunel 2".
Kako je potvrđeno portalu Klix.ba, Nešiću je pozlilo jutros nešto prije devet sati, u koliko je bilo zakazano ročište za određivanje pritvora njemu, Mladenu Lučiću i Milanu Dakiću.
Novinarima je prvobitno rečeno u sudnici da je potrebno više vremena da se pripreme, zbog čega će ročište kasniti, a zatim su kasnije potvrdili da je Nešiću pozlilo.
Nastavak ročišta se očekuje prije podne.
Osim Nešića, u četvrtak, 26. decembra, u okviru akcije "Tunel 2" uhapšeni su direktor javnog preduzeća "Putevi Republike Srpske" Milan Dakić i Mladen Lučić, kao direktor firme "Legend" koja je poslovala sa "Putevima RS-a".
Uhapšen je i generalni direktor "Romanijaputeva" Mirko Pandurević, kao i Srđan Mijatović, izvršni direktor za ekonomsko-finansijske poslove JP "Putevi RS" i još jedan zaposlenik ovog preduzeća Mladen Čajić.
Uhapšeni su osumnjičeni da su kao rukovodioci "Puteva RS" i osobe koje su poslovale sa navedenim preduzećem, počinili krivična djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja i primanje mita.
Glavni tužilac Milanko Kajganić je javnost obavijestio da se radi o višemilionskoj šteti koja je pričinjena "Putevima RS-a", ali da još treba utvrditi preciznije. Krivična djela su osumnjičeni, kako se pretpostavlja, činili nabavkom abrazivnog materijala i postavljanjem ultimatuma kompanijama da isti kupuju.

Odgođeno ročište u Sudu BiH nakon što je pozlilo Nenadu Nešiću

Tužilaštvo BiH je u zvaničnom saopštenju navelo da je uhapšen Nenad Nešić, ministar bezbjednosti u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Uhapšeni su i Mladen Lučić i još nekoliko osoba.
- U istrazi koju Tužilaštvo BiH vodi zajedno sa Upravom za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, dana 26.12.2024. u slučaju koruptivnih krivičnih djela, slobode su po nalogu tužioca lišeni Nenad Nešić, ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH, Milan Dakić, direktor JP Putevi RS, Lučić Mladen i još četiri osobe - navodi se u sopštenju.
Oni se sumnjiče da su kao rukovodioci JP Putevi RS i lica koja su poslovala sa navedenim preduzećem počinili krivična djela pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja i primanje mita.
Nešić bio na funkciji direktora Javnog preduzeća „Putevi Republike Srpske“ od 2016. do 2020. godine.
Nenad Nešić nije nepoznat i u Srbiji, posebno kada je riječ o Srpskoj naprednoj stranci.
Nešić je na izborima u Srbiji održanim u decembru prošle godine glasao u Novom Sadu gdje ima prebivalište.
On je naveo da je glasao ”na isti način na koji to rade Hrvati iz BiH ili Mađari u Srbiji“, koristeći, kako kaže, ista prava koja imaju brojni Srbi širom svijeta na biračkim mjestima na kojima su pobijedile opozicione stranke.
Osim što je iskoristio svoje glasačko pravo, Nešić je tada boravio u štabu Srpske napredne stranke (SNS) zajedno sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, kao i bivšim šefom BIA Aleksandrom Vulinom.
Nešić ne ojseća BiH kao svoju domovinu, jednom je izjavio, navodeći da će se odreći državljastva i plate iz institucija BiH, kada bude mogao da ima državljanstvo Srbije.
Na konferenciji za novinare u oktobru prošle godine, Nešić je u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, podigao tri prsta komentarišući toranj na vrhu Trebevića koji je bio osvijetljen u bojama zastave entiteta RS.
To nije bio prvi put da Nešić diže tri prsta.
U julu prošle godine, Nešić je, takođe, na konferenciji za medije, upitan da prokomentariše slučaj studentkinja koje su veličale osuđene ratne zločince i nakon toga dobile stupendiju za nastavak studija u Beogradu, kazao da je nečuveno da se neko osuđuje zbog mišljenja, te je podigao tri prsta kako bi pokazao „da ne vidi šta je tu sporno“.
Novinari CINS-a objavli su prošle godine informaciju da Nešić nije prijavio imovinu u Novom Sadu – stan i kuću. Oni su podsjetili da je to bila njegova zakonska obaveza prije stupanja na ministarsku funkciju.
Neprijavljeni stan od 98 kvadrata nalazi se u centru Novog Sada, dok se kuća od 177 kvadrata nalazi u mirnom naselju na drugoj strani Dunava, u blizini Petrovaradinske tvrđave.
Nešić je u obrascu izjave napisao da ima dva stana od 182 i 164 kvadrata i dvije garaže od po 13 kvadrata u Tivtu u Crnoj Gori.
Uknjižio je i zemljište u Novom Sarajevu i Istočnom Sarajevu. On je naveo da je vlasnik trgovačkog preduzeća „N-group“, gdje mu je supruga direktorka.
Slobodna Bosna je početkom prošle godine objavila dokumenta koja pokazuju da je ministar sigurnosti u Osnovnom sudu Novi Sad bio osuđen na dva mjeseca zatvora prije 12 godina zbog ometanja službenog lica u vršenju službene dužnosti.
U presudi se navodi da je 9. aprila 2011. godine u 17 sati u Novom Sadu na parking prostoru koji se nalazi na Bulevaru Mihajla Pupina tada 33-godišnji budući ministar ometao službenika MUP-a Srbije koji je radio na poslovima fizičkog obezbjeđenja ličnosti koju štiti.
Prema presudi, policajac je legitimisao Nešića te ga upozorio da mora omogućiti prolaz službenom vozilu nakon što ga je prethodno Nešić verbalno ometao. No, to nije sve. Nešić je prišao vozilu u kojem se nalazi štićena osoba, stavio ruku na gornji dio vozačevih vrata, te ih vukao prema sebi, te na taj način onemogućavao policajca da radi svoj posao, odnosno da zatvori vrata i nastavi kretnju automobilom, piše Slobodna Bosna.
U avgustu ove godine, nepoznati vozač presekao je putanju kretanja Nešićevog vozila, uprkos jasnim upozorenjima i naređenjima ovlašćenih lica.
- Vozač automobila zalijetao se prema vozilima u kojima se nalazio ministar Nešić i njegovo obezbjeđenje, izlažući sve učesnike u saobraćaju velikom riziku. Nakon što je napadač spriječen u prvom pokušaju on je iz trake suprotnog smjera pokušao da zaustavi vozila ministra Nešića i njegovog obezbjeđenja. Na sreću, zahvaljujući brzoj reakciji službenih lica, ministar Nešić je bezbjedno ispraćen na svoje radno mjesto, dok su pripadnici policije Kantona Sarajevo pristupili legitimisanju osobe koja je izazvala incident - saopšteno je tada iz Ministarstva bezbjednosti BiH.
Inače, u julu ove godine pokušana je smjena Nešića na mjestu ministra.
Međutim, inicijativa nije dobila podršku većine poslanika Predstavničkog doma Parlamenta BiH, jer nije bilo entitetske većine.
Nenad Nešić je rođen u Sarajevu 1978. godine.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Novom Sadu.
Od 2006. do 2007. godine bio je pripravnik u Centru javne sigurnosti Istočno Sarajevo.
Oženjen i ima dvoje djece.

Ko je uhapšeni ministar bezbjednosti BiH: Ima nekretnine u Crnoj Gori, glasa u Srbiji, podržava Vučića...

Ministar bezbjednosti u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine BiH, Nenad Nešić, uhapšen zajedno sa još nekoliko osoba, navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.
- U istrazi koju Tužilaštvo BiH vodi zajedno sa Upravom za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, dana 26.12.2024. U slučaju koruptivnih krivičnih djela, slobode su po nalogu tužioca lišeni Nenad Nešić, ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH, Milan Dakić, direktor JP Putevi RS, Lučić Mladen i još četiri osobe- kazali su iz Tužilaštva.
Kako prenose sarajevski madiji, oni se sumnjiče da su kao rukovodioci JP Putevi RS i lica koja su poslovala sa navedenim preduzećem – udruženjem radi vršenja krivičnih djela (član 249. KZ BiH), počinili krivična djela (član 209. KZ BiH), pranje novca (član 209. Krivičnog zakona BiH). ), zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja (član 315. KZ RS) i primanje mita (član 319. KZ RS). Istraga se odnosi na period kada je Nešić bio na funkciji direktora Javnog preduzeća ''Putevi Republike Srpske'', kao v.d. od 2016. do 2020. godine.
Postoji osnovana sumnja da su preduzeća koja održavaju puteve bila prinuđena da sarađuju sa preduzećem „Legend“ d.o.o. tako što su od njega kupovala abrazivni materijal za posipanje puteva po znatno većim cijenama od tržišnih, a direktor preduzeća „Legend“ d.o.o. je Mladen Lučić, koji je takođe uhapšen u ovoj akciji.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik &nbsp;je na mreži X oštro kritikovao hapšenje visokih funkcionera iz Republike Srpske.
- Tužilaštvo BiH pokazuje da je postalo instrument pojedinih stranih ambasada i sarajevske političke javnosti za obračun s Republikom Srpskom. Ukoliko postoje sumnje da je bilo nezakonitih radnji, taj postupak treba da se vodi u skladu sa zakonom, a ne da se od njega pravi medijski spektakl i predstava za javnost- napisao je Dodik.

Uhapšen ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: nenad-nesic