Više pokušaja izglasavanja nepovjerenja predsjednici Evropske komisije (EK), još jedna istraga korupcije i novi savezi političkih grupa obilježili su ovu godinu u Evropskom parlamentu.
Kao neke od ključnih trenutaka koji su oblikovali političke aktivnosti zakonodavnog tijela Evropske unije, briselski Juronjuz izdvojio je usvajanje mnogo oštrijeg stava o migracijama, pojednostavljivanje birokratije i regulative da bi se pomoglo evropskoj industriji, kao i udaljavanje od Zelenog dogovora.
Evropski parlament je u martu potresla velika istraga korupcije u koju su umešani evroposlanici i asistenti zbog sumnje da su dobijali novac i skupe poklone od tehnološkog giganta Huaveja, u zamjenu za povoljne političke stavove o pitanjima od interesa za tu kinesku kompaniju.
Osam osoba je optuženo za krivična djela kao što su korupcija, pranje novca i učešće u kriminalnoj organizaciji, a Odbor EP za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove još razmatra zahtjev tužilaštva za ukidanje imuniteta za četiri poslanika.
U međuvremenu, EP je zabranio lobistima kompanije Huavej ulaz u svoje prostorije u Briselu, Strazburu i Luksemburgu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je ove godine preživela tri glasanja o nepoverenju, od koji su dva bila održana u istom danu.
Europoslanici su prvi put glasali u julu, na inicijativu poslanika iz grupe Evropskih konzervativaca i reformista zbog, između ostalog, njene tajne prepiske sa direktorom kompanije Fajzer o isporuci vakcina tokom pandemije kovida-19.
Zahtjeve za druga dva glasanja, održana u oktobru, podnijele su grupe krajnje ljevice i desnice, Levica i Patriote za Evropu, koje su najveće primjedbe imale na trgovinske sporazume EU sa SAD i grupom južnoameričkih zemalja Merkosur, nedostatak transparentnosti i neaktivnost po pitanju izraelskog rata u Gazi.
Više poslanika je u oktobru glasalo protiv prijedloga nego u julu, što je ojačalo poziciju Fon der Lajen.
Iako su glasanja završena neuspješno, Juronjuz navodi da je to bio važan gest, dodajući da je ovo „prkosan parlament, čak i među njenim konzervativnim redovima“.
Još jedan događaj koji je obilježio rad Evropskog parlamenta bila je odluka da odbije zahtev Mađarske za ukidanje poslaničkog imuniteta mađarskim poslanicima Peteru Mađaru i Klari Dobrev i italijanskoj poslanici Ilariji Salis.
Mađar, lider mađarske opozicione partije TISA i glavni rival premijera Viktora Orbana, optužen je za klevetu i da je navodno bacio telefon jednog muškarca u Dunav poslije svađe u noćnom klubu jer ga je snimao, što je on ocijenio kao politički slučaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sjednice EP ove godine obilježila tri glasanja o nepovjerenju i nova istraga korupcije

Generali u američkoj vojsci izgubili su povjerenje u ministra rata Sjedinjenih Američkih Država, Pita Hegseta, zbog njegovih javnih nastupa i potpunog rasula u Pentagonu pod njegovim rukovodstvom, objavio je Washington Times.
Prema pisanju ovog medija, Hegset je izgubio povjerenje i poštovanje generala zbog javnog „pretjeranog samopromovisanja“, koje se široko smatra neprofesionalnim, kao i zbog kadrovskih odluka bivšeg televizijskog voditelja, što je dovelo do neviđenog i opasnog odliva kadrova iz Pentagona.
Brojni visoki oficiri opisali su Hegsetov govor od 30. septembra, održan pred stotinama generala i admirala okupljenih u bazi marinaca Kvantiko u Virdžiniji, kao prekretnicu u načinu na koji se njegov stil vođenja, stav i ukupna kompetentnost doživljavaju u najvišim slojevima američkih oružanih snaga.
Viši zvaničnici taj su govor nazvali „sramotnim“ i toliko teatralnim da je bio „ispod nivoa institucije“.
- To je bilo ogromno gubljenje vremena. Ako nas je ikada imao, tada nas je izgubio - rekao je jedan sadašnji general američke vojske za The Washington Times.
Hegsetova odluka da okupi sve generale na jednom mjestu, a potom im održi govor, ocijenjena je kontroverznom iz više razloga. Prije svega, okupljanje američkih generala iz cijelog svijeta u Virdžiniji smatralo se potencijalnim bezbjednosnim rizikom, kao i davanjem prostora za nestabilnost u regionima gdje SAD imaju vojno prisustvo i uticaj.
S druge strane, govor u kojem je Hegset kritikovao vojnike zbog dugih brada, govorio o „manjku discipline“ i iznosio slične bizarne tvrdnje, doveo je do potpunog urušavanja povjerenja između generala i ministra rata.
Pored toga, Hegset već nekoliko mjeseci sprovodi interne istrage i kampanju unutar Pentagona, nakon što su u javnost procurile poruke iz grupnog razgovora na aplikaciji Signal, u kojem se raspravljalo o američkim napadima na Jemen.
Kroz nova pravila, Hegset je suštinski isključio tradicionalne medije iz Pentagona, smijenio veliki broj saradnika, te pokrenuo interne potrage za osobama koje smatra odgovornima.
Uprkos svemu, predsjednik SAD-a Donald Tramp javno hvali Hegseta, te je, kako navodi Washington Times, jasno da do njegove smjene neće doći.

1250x600

Rasulo u Pentagonu: Generali više ne vjeruju američkom ministru rata

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen suočiće se sa drugim glasanjem o nepovjerenju za manje od tri mjeseca sljedeće nedjelje. Protivljenje raste, no centristički zastupnici najverojatnije će izabrati stabilnost umjesto njene smjene.
Iako su poslanici u Evropskom parlamentu uključujući neke iz njene stranke, centrističke Evropske narodne stranke sve kritičniji prema vođstvu predsjednice Komisije, vjerovatnije je da će tokom rasprave u ponedjeljak iznijeti svoje prigovore nego da će se u četvrtak pridružiti onima sa desna i lijeva u glasanju o njenoj smjeni, piše Politico.
- Postoji mnogo dobrih razloga za kritikovanje Ursule fon der Lajen - rekao je njemački čelnik Zelenih u Parlamentu, Erik Markart. No, dodao je, ne vjerujemo da bi naslednik nužno bio bolji od sadašnje predsjednice Komisije.
Neviđeno je da se čelništvo EU suočava s glasanjem o nepovjerenju u tako kratkom vremenu. Posljednje je bilo u julu.
Osim što pokazuje da Parlament sada, prvi put, ima značajne skupine političkih ekstremista koji su otkrili kako takve mere mogu koristiti za skretanje pažnje, to odražava i rastuću nelagodu u Briselu i širom Evrope oko smjera kojim ide Komisija sa Fon der Lajen na čelo.
Ovog mjeseca će biti održana dva odvojena glasanja o nepovjerenju, jedno koje je predložila krajnje desna skupina Patrioti za Evropu, a drugo od strane Lijevog bloka (koji je još levo od glavnih Socijalista i Demokrata).
Parlament broji 719 zastupnika. Za pad Fon der Lajen potrebno je da dve trećine onih koji glasaju budu protiv nje. Zajedno, Patrioti, Lijevi blok i ESN (još jedna krajnje desna skupina) imaju 158 zastupnika – stoga bi im i dalje trebalo mnogo centrističkih glasova da bi je srušili.
Iako na osnovu razgovora Politico sa 11 zastupnika i zvaničnika Parlamenta postoje naznake da se centar okreće protiv Fon der Lajen, to nije dovoljno ozbiljno da bi dovelo do njenog pada.
Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja prije ljeta, koji su podnijele poljske i rumunske delegacije iz desničarske grupe Evropskih konzervativaca i reformista, nije uspio da dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, ali je ukazao na mlaku podršku Komisiji: samo 553 od 719 poslanika Evropskog parlamenta je glasalo, od kojih je 175 bilo protiv fon der Lajen.
U julu, iako su mnogi centristički poslanici izražavali frustraciju zbog vođstva fon der Lajen, oni se nisu pojavili na glasanju (njih 86 iz redova EPP, S&amp;D, Renew i Zelenih), uzdrža no je bilo 11 ili su glasali za nju 355, jer su vjerovali da je glasanje o nepovjerenju bila krajnje desničarska zavjera s ciljem stvaranja haosa. Samo dvoje iz centrističkih grupa je glasalo protiv nje.
Ovog puta, međutim, veći broj poslanika Evropskog parlamenta osjeća se slobodno da glasa protiv fon der Lajen, piše Politico.
To uključuje čak i poslanike iz grupe Patriote, čiji lider Žordan Bardela, štićenik francuske političarke Marin Le Pen, kaže da će njegova grupa podržati prijedlog, uprkos ideološkim razlikama.
Na osnovu stavova poslanika tokom prethodnog glasanja o cenzuri i ranih signala iz poslaničkih delegacija, projekcija Politico za naredno glasanje predviđa i podršku značajnog dela desničarske grupe Evropskih konzervativaca i reformista prijedlogu za nepovjerenje.
U najgorem mogućem scenariju za fon der Lajen, toj grupi protivnika mogli bi se pridružiti i poslanici iz redova Socijalista, Renew i Zelenih koji u julu nisu glasali u njenu korist.
U tom scenariju, fon der Lajen bi mogla da se suoči sa 305 glasova protiv što je i dalje ispod 480 glasova potrebnih za dvotrećinsku većinu kojom bi bila smijenjena, ukoliko bi svi poslanici prisustvovali glasanju i glasali.
<h2>Nezadovoljstvo Zelenih i Socijalista</h2>
Jedan od primjera promijenjenog stava je francuska delegacija Zelenih. Oni nisu učestvovali u glasanju u julu, ali će ovoga puta glasati za obaranje Komisije, rekla je šefica te grupe, Mari Tusan, za Politico. Njihov prigovor odnosi se na pristup fon der Lajen trgovinskim sporazumima sa SAD-om i latinoameričkim zemljama, za koje Zeleni smatraju da su u suprotnosti sa zaštitom životne sredine.
- Apsolutno moramo pronaći način da zaustavimo ovu politiku koja se sprovodi, a koja podrazumijeva i napuštanje suvereniteta i velike ekološke nazadke - rekla je Tusan.
I među Socijalistima postoji veliko nezadovoljstvo. Iako je grupa izdala saopštenje da će stati uz fon der Lajen, neke nacionalne delegacije – ili pojedinačni poslanici – mogli bi se suprotstaviti Komisiji zbog njenog upravljanja trgovinskom politikom, sukobom u Gazi i povlačenja iz tzv. Zelenog dogovora uslijed planova za „pojednostavljenje“, za koje tvrde da razvodnjavaju klimatske zakone.
- Kada je riječ o prijedlogu koji dolazi sa Levice, postoje pitanja koja su bila predmet žestokih debata u Evropskom parlamentu. Neka od njih bi mogla mobilisati i ubediti dio članova S&amp;D da glasaju za taj prijedlog - rekao je potpredsjednik parlamenta iz redova Socijalista, Viktor Negresku.
Nakon prethodnog glasanja, kada je rukovodstvo S&amp;D vršilo pritisak na fon der Lajen do posljednjeg trenutka, ovog puta su više od nedjelju dana unaprijed već signalizirali da će je podržati.
<h2>„Igre destabilizacije“</h2>
Mnogi poslanici smatraju da bi, ukoliko bi fon der Lajen bila smenjena, vlade EU vjerovatno izabrale – po njihovom mišljenju – još lošijeg kandidata.
Za liberale i socijaliste, smjena fon der Lajen takođe bi značila i odlazak njihovih komesara, što bi potencijalno umanjilo njihov politički uticaj. Iako Komisijom dominira desni centar, u njenom sastavu su i četiri komesara iz redova socijalista i pet iz redova liberala.
Zbog toga će neki delovi liberalne grupe Renew Europe koji otvoreno ne podržavaju fon der Lajen poput njemačkog FDP-a, koji se protivi njenom drugom mandatu ipak glasati za nju zarad stabilnosti.
- Nećemo učestvovati u svjesno destabilizujućim igrama. Uprkos svim greškama koje je napravila, pogrešnoj trgovinskoj i ekonomskoj politici i neuspjehu da smanji birokratiju, kako je obećala, nećemo podržati ovakve pokušaje u trenutnim okolnostima - rekla je za Politico predsjednica FDP delegacije u Parlamentu i predsjedavajuća odbora za odbranu, Mari-Agnis Štrak-Cimerman.
U sukobu sa fon der Lajen je i irska liberalna delegacija, čiji su poslanici neki put bili uzdržani ili su glasali protiv nje. Ovog puta, konačnu odluku donijeće tek tokom nedjelje kada se bude glasalo, rekao je poslanik Beri Endrjuz.
Šef njemačke delegacije socijalista, Rene Repazi, rekao je za Politico da će glasati u korist fon der Lajen, i kritikovao upotrebu prijedloga za nepovjerenje od strane ekstremnih strana Parlamenta, rekavši da se koriste „na zapaljiv način“.

"Protivljenje raste": Može li Ursuli fon der Lajen biti izglasano nepovjerenje naredne nedjelje?

Povjerenje građana Crne Gore u Evropsku uniju (EU) palo je za pola godine za 14 procenata - sa 83 na 69 odsto, rezultati su istraživanja objavljenog početkom septembra, koje je sprovedeno za potrebe Evropske komisije. U Delegaciji EU u Crnoj Gori potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su zabilježili "određene oscilacije" što se, kako navode, može pripisati blagoj promjeni metodologije ispitivanja. - Uprkos padu u odnosu na skorije ankete u Crnoj Gori, udio građana koji su za pristupanje i dalje je četiri puta veći od onih koji su protiv. Različita mišljenja i oscilacije u javnom mnjenju, uključujući i pitanja pristupanja EU, normalna su u demokratskim društvima - navode iz Delegacije. Iz Ministarstva evropskih poslova za RSE kažu da je podrška crnogorskih građana članstvu u EU godinama stabilno visoka, između 70 i 80 procenata. Na upit da prokomentarišu pad povjerenja u EU iskazano kroz posljednje istraživanje Eurobarometra, iz Ministarstva ističu da se radi o visokoj podršci crnogorskih građana članstvu u EU: - Razlike u procentima, kod različitih istraživanja, postoje. Ali one su prevashodno rezultat primjene različitih metodoloških pristupa u istraživačkom procesu i kao takve ih treba interpretirati sa posebnom pažnjom - kažu u MEP-u. Kažu da posebno ohrabruje što više od polovine država članica EU podržava proširenje i vidi Crnu Goru kao narednu članicu. Politički analitičar Zlatko Vujović za RSE ocjenjuje da je povjerenje od 69 posto u EU i dalje visoko. Za prethodni rezultat od 83 procenata povjerenja kaže da je bio nerealno visok. - Pogledajte samo partije koje čine vlast. Značajan dio, gotovo polovina partija i njihovi mediji vode jednu tihu antievropsku kampanju - kaže Vujović. <h2>Trend povjerenja građana Crne Gore u EU</h2> Posljednji podaci Eurobarometra iz septembra su pokazali prvi veći pad povjerenja u EU, od kada se mjeri ta kategorija. Podrška je 2013. godine iznosila 57 posto, a narednih godina su trendovi bili uzlazni uz manja kolebanja. Povjerenje građana Crne Gore u EU je povećano na preko 70 posto od 2020. godine da bi do 2025. dostiglo 83 procenta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916080924_00d317bcc46776a9ce9d29ea520236ce5e143e0f585271553abd8a68092d359a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250916080924_00d317bcc46776a9ce9d29ea520236ce5e143e0f585271553abd8a68092d359a" data-rendition-name="original" width="828" height="756" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Delegacija navodi da ovo nije prvi put da nivo podrške varira, ali da istraživanje sprovedeno za potrebe Evropske komisije generalno pokazuje "ohrabrujući nivo" javne podrške pristupanju. Delegacija poručuje da je njihov cilj da se koristi od pristupanja EU učine konkretnim i vidljivim građanima partnerskih zemalja. - Pažljivo pratimo trendove, zajedno sa crnogorskim vlastima, EU će nastaviti da komunicira o koristima proširenja kroz dosljednije poruke u partnerskim zemljama - kazali su u Delegaciji EU. Najnovije istraživanje pokazuje da bi 64 odsto građana glasalo za članstvo u Evropskoj uniji ako bi se sada održao referendum. <h2>Da li vlast može uticati na pad povjerenja u EU?</h2> Analitičar Zlatko Vujović postavlja pitanje da li zabilježeni pad povjerenja građana Crne Gore u EU može biti indikator trenda koji se dešava u Srbiji. Naime, prema Eurobarometru, povjerenje građana Srbije u EU iznosi svega 37 odsto. - Koliko god Vučić (predsjednik Srbije) pregovarao sa EU i slao signale da je za članstvo, mediji u Srbiji su paralelno vodili kampanju protiv EU. Ti Vučićevi mediji, koji dominiraju i u Crnoj Gori, vode istu kampanju i ovdje - kaže Vujović. On kaže da članstvo Crne Gore u EU suprotno interesima Beograda. - Ako znamo da Beograd radi sve da spriječi članstvo susjednih zemalja u EU prije Srbije, onda je sasvim logično da njihovi eksponenti u Crnoj Gori sprovode sličnu kampanju protiv EU. Ona nije javna, ali "po dubini" svi prosrpski mediji vode tihu antievropsku kampanju - istakao je Vujović. Četiri od pet televizija sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori imaju vlasnike iz Srbije - jedini izuzetak je Javni servis, koji, pak, ima dominantno prosrpski uređivački kadar. Vladajuću većinu u Crnoj Gori čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta koje snažno sarađuju sa Vučićem, prosrpske Demokrate i Socijalistička narodna partija, stranke nacionalnih manjina Albanaca i Bošnjaka. Vujović zaključuje da, iako Vlada napreduje u procesu evropskih integracija, dominantan njen dio nije proevropski orjentisan: - Samim tim ne čudi da će jedan dio birača sve više i otvorenije biti protiv članstva Crne Gore u EU kako se taj dan bude približavao - ocijenio je on. <h2>Rijetke reakcije iz Vlade na zabilježeni pad povjerenja</h2> Ključni prioritet Vlade Crne Gore je da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, da bi tokom 2028. bila primljena u EU. Do sada je privremeno zatvoreno sedam poglavlja, od ukupno 33, a najavljeno je da će do kraja godine biti zatvoreno još nekoliko. Crna Gora važi za zemlju koja je najbliža članstvu u odnosu na sve kandidate. Međutim, paralelno sa napretkom, Crna Gora se suočava sa padom procenta ispunjavanja evropskih obaveza, kao i zategnutim bilateralnim odnosima sa Hrvatskom. Naime, Vlada je u prvoj polovini prošle godine ispunila 92 odsto obaveza prema EU, a u istom periodu ove godine 65 odsto. Za pad povjerenja u EU, jedan dio vlasti krivi Hrvatsku. Iz Nove srpske demokratije predsjednika Skupštine Andrije Mandića ocjenjuju da je jedan od glavnih razloga za pad podrške "odnos pojedinih članica prema Crnoj Gori". Kako je precizirao visoki funkcioner stranke vladajuće koalicije Jovan Vučurović, uzrok su konstantni pritisci hrvatskih političara. - Zvanični Zagreb ne želi dobre odnose, već sve svodi na ucjene i ponižavanje Crne Gore. Nikome u Crnoj Gori nije prijatno da trpi takve provokacije, a iz Brisela nema reakcije na takvo ponašanje - kazao je Vučurović. Odnosi dvije države su pogoršani 2024. nakon što je Skupština Crne Gore - na predlog DF-a predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrata vicepremijera Alekse Bečića - izglasala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je potom proglasila lidere ovih partija za nepoželjne osobe i kao članica EU spriječila Crnu Goru da zatvori poglavlje o vanjskoj i bezbjednosnoj politici. U istraživanju Eurobarometra, kao glavne prepreke za pristupanje Crne Gore EU, ispitanici su naveli rasprostranjenu korupciju, organizovani kriminal i ekonomsku situaciju.

Zašto u Crnoj Gori "oscilira" povjerenje u EU?

Povjerenje građana i građanki u premijera Milojka Spajića je u padu, uz izraženo razočaranje zbog neispunjenih obećanja i partijskog uticaja na zapošljavanje. To je pokazao dio nalaza posljednjeg CG Pulsa - zajedničke inicijative Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Instituta Damar.
- U poređenju sa prethodnim premijerima - Zdravkom Krivokapićem i Dritanom Abazovićem, Spajićev rejting se kreće u sličnim okvirima, ali percepcija nefunkcionalnosti i političke trgovine dodatno slabi povjerenje u njegovu Vladu. Umjesto raskida s lošim praksama, građani sve više prepoznaju nastavak partijskog zapošljavanja i neorganizovanost, što doprinosi ukupnom padu optimizma - saopštio je saradnik na programima u CGO Nikola Mirković.
Trendovi, kaže on, opominju na pad povjerenja premijeru Spajiću.&nbsp;
- <a href="https://cgo-cce.org/2024/07/31/gradani-ne-podrzavaju-odnos-spajica-prema-skupstini-a-vidljiva-je-i-kriza-institucija-sistema/" target="_blank">Nalazi iz CG Pulsa, od jula 2024. godine</a>, ukazuju da mu je godinu nakon parlamentarnih izbora u potpunosti vjerovalo 15 odsto građana i građanki, djelimično 33 odsto, dok je nepovjerenje iskazalo 37 odsto, a 15 odsto se nije odredilo. Nepunih dvije godine nakon parlamentarnih izbora, podaci su značajno nepovoljniji po Spajića - u potpunosti mu vjeruje osam odsto, djelimično 28.1, djemičnu mu ne vjeruje 11.7, a uopšte mu ne vjeruje 25.8, dok 26.4 odsto ne može da se odredi - naveo je Mirković.
<h2>POREĐENJE</h2>
Poređenja radi, po podacima iz CG Pulsa iz oktobra 2022. godine 46.9 odsto građana i građanki nije vjerovalo tadašnjem premijeru Vlade u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću, dok je imao potpuno povjerenje 5.5 i djelimično povjerenje 33.3 odsto građanstva.
- Takođe, Zdravku Krivokapiću je kao premijeru, nakon godinu dana rada, po nalazima CG Pulsa iz novembra 2021. godine, u potpunosti vjerovalo 9.4 odsto, djelimično 31.1, dok mu nije vjerovalo 43.9 odsto. Znači, neki vid povjerenja Abazoviću u tehničkoj Vladi iskazivalo je 38.8 odsto, Krivokapiću nekoliko mjeseci pred pad njegove Vlade 40.5, dok je taj slučaj sa Spajićem danas 36.1 odsto - naveo je Mirković.
<h2>NEPOTIZAM, LIČNA PROMOCIJA...</h2>
Nalazi CG Pulsa iz marta 2025. godine ukazuju i da je ocjena rada Vlade Milojka Spajića u padu - &nbsp;od 2.71 u prvih 100 dana rada Vlade pala je na 2.51.&nbsp;
- Komparativno, to je iznad ocjene rada Vlade Zdravka Krivokapića (2.28) i Vlade Dritana Abazovića (2.23), iako nijedna od tih Vlada nije dostizala ni trojku na skali od jedan do pet. Posljednji CG Puls donosi podatke da je rad Vlade Milojka Spajića iznad očekivanja za 5.5 odsto građana i građanki, a u skladu sa očekivanjima za 37.3, uz napomenu da nije postavljano pitanje o prirodi tih očekivanja. S druge strane, da njegova Vlada radi ispod svih očekivanja cijeni 40.3 odsto građanstva, a 17 ne može da se odredi. Uporedno gledajući, oko 50 odsto građana i građanki cijenilo je da 42. Vlada koju je vodio Krivokapić i 43. Vlada koju je vodio Abazović rade ispod svih očekivanja - navodi Mirković.&nbsp;
Nalazi CG pulsa pokazuju i preovlađujuću percepciju da se zapošljavanje u Vladi Milojka Spajića odvija na osnovu partijskih i nepotističkih veza (65.3) - a ne individualnih zasluga (34.7), da su ministri predani ličnoj promociji (60.7 odsto) naspram obaveza posla koji su zadužili (39.3 odsto), kao i da Vladu karakteriše neorganizovanost i nefunkcionalnost u radu (59.2 odsto) u odnosu na obećanja o dobroj i efikasnoj organizaciji rada (40.8 odsto).
- Dodatno, više se prepoznaje okrenutost partijskim interesima (56.5 odsto) nego javnom interesu (43.5 odsto). Podijeljena su mišljenja o uticaju Aleksandra Vučića, uz pretežniji stav da je Vlada posvećena interesima države Crne Gore (55 odsto) u odnosu na interese Aleksandra Vučića (45 odsto) - istakao je Mirković.&nbsp;
Posebno, naglašava on, brinu snažne percepcije da se zapošljavanje odvija na bazi srodnosti, prijateljstva i sličnih veza sa članovima partije, kao i na osnovu partijskog članstva.
- Na skali od jedan do pet te kategorije dominiraju sa 3.91 i 3.88, a slijede nacionalna pripadnost (3.16), pa tek onda obrazovanje i iskustvo (2.89) i na kraju vjerska pripadnost (2.85). Ovo opominje da najavljene meritokratije nema ni na horizontu - ocijenio je Mirković.
<h2>PRODUBLJENI STARI PROBLEMI</h2>
Konstatovao je da su se sve tri vlasti od promjene 2020. godine javno zaklinjale u meritokratiju i dekonstrukciju sistema, a da u poređenju sa prethodne dvije građani i građanke ne vide došlo do raskida sa starim lošim praksama već da je taj trajući problem produbljen.
Prikupljanje ovih podataka je obavljeno CAPI metodom, od 22. februara do 3. marta 2025. godine, na troetapnom stratifikovanom slučajnom uzorku koji je obuhvatio 1002 građanina i građanke Crne Gore.
CG puls je zajednička inicijativa CGO-a i DAMAR-a koja ima za cilj da kroz empirijske podatke pomogne onima koji rade na strateškom demokratskom oblikovanju društva kako bi odluke donosili na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza, držeći u fokusu građane i građanke. Na taj način se može unaprijediti kvalitet javne debate o važnim pitanjima, ali i podići nivo odgovornosti svih aktera.

Spajić gubi povjerenje zbog neispunjenih obećanja, partijskog zapošljavanja, nastavka loših praksi

Njemački Bundestag je izglasao nepovjerenje kancelaru Olafu Šolcu, javljaju svjetski mediji.
Šolc je dobio podršku 207 poslanika od 733, dok je 394 glasalo protiv njega, a 116 je bilo uzdržano.
To ga je ostavilo daleko od potrebne većine od 367 poslanika, piše AP.
Rasprava u Bundestagu o smjeni Šolca trajala je duže od tri sata.
Šolcov plan je bio da izgubi povjerenje kako bi otvorio put do novih izbora 23. februara.
Kako pišu svjetski mediji, Šolc će kasnije zatražiti od predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera da raspusti parlament.
Stranka slobodnih demokrata napustila je prošlog mjeseca vladajuću koaliciju, a Šolcove socijaldemokrate i Zeleni sada vladaju bez parlamentarne većine.
Kako piše Rojters, Šolcova trostranačka koalicija raspala se prošlog mjeseca nakon što su protržišne Slobodne demokrate dale ostavku u nizu zbog duga, ostavljajući njegove Socijaldemokrate i Zelene bez parlamentarne većine baš kada se Njemačka suočava sa sve dubljom ekonomskom krizom.

Bundestag izglasao nepovjerenje njemačkom kancelaru Olafu Šolcu

Opozicioni poslanici u francuskom parlamentu u srijedu su uspjeli da obore vladu, što je drugu najveću ekonomiju u Evropskoj uniji uvuklo u još dublju političku krizu.
Ekstremna desnica i ljevica udružili su snage da izglasaju nepovjerenje vladi premijera Mišela Barnijea. Taj potez podržala je većina od 331 poslanika.
Očekuje se da Barnije ubrzo preda ostavku predsjedniku Emanuelu Makronu.
Parlament je posljednji put izglasao nepovjerenje vladi 1962. godine. Na čelu vlade tada je bio Žorž Pompidu.
Aktuelnu krizu je izazvao Makron kada je u junu sazvao vanredne izbore, čiji rezultat je bio podijeljeni parlament.
Uz oslabljenu poziciju predsjednika, Francuska je sada u opasnosti da godinu završi bez stabilne vlade ili budžeta za narednu godinu, mada su prema ustavu dozvoljene specijalne mjere koje bi spriječile zatvaranje vladinih službi po ugledu na SAD.
Politička neizvjesnost u Francuskoj dodatno će oslabiti Evropsku uniju, koja je već suočena sa raspadom vladajuće koalicije u Njemačkoj, a čeka i povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću, prenosi Rojters.
Ljevica i desnica kaznili su Barnijea zato što je odlučio da iskoristi specijalna ustavna ovlašćenja da u parlamentu progura djelove nepopularnog budžeta, koji je predviđao uštedu od 60 milijardi dolara, bez završnog glasanja.
Liderka ekstremne desnice Marin Le Pen rekla je da je pad vlade "jedini način predviđen ustavom da se Francuzi zaštite od opasnog, nepoštenog i kaznenog budžeta".
Francuska je sada suočena sa periodom duboke političke neizvjesnosti. Tri izvora navela su za Rojters da Makron planira da brzo imenuje novog premijera. Jedan izvor je naveo da želi da ga imenuje prije ceremonije otvaranja katedrale Notr Dam u subotu, kojoj bi trebalo da prisustvuje novoizabrani američki predsjednik.
Međutim, i novi premijer bi bio suočen sa istim izazavom kao i Barnije da osigura usvajanje zakona, uključujući i budžet za 2025. godinu, u podijeljenom parlamentu. Novi parlamentarni izbori mogu da budu održani tek u julu.

Pad vlade produbio krizu u Francuskoj

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: nepovjerenje